Ovaj sedmi EU-LAC (Latinska Amerika i Karibi), odnosno prvi EU – CELAC (Zajednica država Latinske Amerike i Kariba, pokrenuta 2010.) sastanak na vrhu koji će okupiti čelnike 60 zemalja, ima dvojaki naziv kako bi se poštovao kontinuitet i povijest sastanka, ali i uvažila nova integracijska realnost u regiji. Prethodni EU – LAC summit održan je 2010. u Madridu.
Odvija se u razdoblju promjena za obje regije, s obzirom da zemlje CELAC-a doživljavaju gospodarski rast, dok je EU trenutno suočena s gospodarskim izazovima iako je i dalje najvažniji trgovinski blok, najveći investitor i primatelj direktnih stranih ulaganja.
EU je vodeći strani ulagač u države CELAC-a s udjelom od 43% ukupnih direktnih stranih investicija, a i latinskoameričke tvrtke su povećale svoja ulaganja u EU, dok se međusobna trgovina u posljednjem desetljeću udvostručila.
Europski parlament ratificirao je trgovinske sporazume između EU i svih članica Pacifičkog saveza, kao i Sporazum o pridruživanju sa Srednjom Amerikom, što je prvi biregionalni sporazum kojeg je potpisala EU (2012.).
Ovaj sastanak na vrhu bit će nastavak dijaloga o zajedničkim vrijednostima i stajalištima na međunarodnom i multilateralnom planu, napredak u biregionalnom procesu Strateškog partnerstva te promocija ulaganja na temelju korporativne socijalne odgovornosti te kvalitete okoliša.
Hrvatska prepoznaje rastuću ulogu i važnost država CELAC-a na globalnoj političkoj i gospodarskoj sceni, a u mnogima od njih ima brojnu iseljeničku zajednicu. Također, nakon punopravnog članstva u EU, Hrvatska će postati strana svih sporazuma koje je EU sklopila s latinoameričkim državama, a samim time ojačat će i bilateralne veze s tim državama. Unatoč tome što Hrvatska većinu vanjskotrgovinske razmjene ostvaruje s europskim zemljama, te što najveći dio stranih ulaganja također dolazi iz europskih zemalja, za hrvatsko gospodarstvo važan je iskorak i na izvaneuropska tržišta.
Na marginama sastanka na vrhu, prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić susrest će se s predstavnicima hrvatskih iseljenika u Čileu, zatim s ministrom vanjskih poslova Čilea Alfredom Morenom Charmeom, kolumbijskom ministricom vanjskih poslova Mariom Angelom Holguin Cuellar te kostarikanskim ministrom vanjskih poslova Jose Enriqueom Castillo Barrantesom, i drugima, a predviđeno je i potpisivanje Memoranduma o suglasnosti između Vlade RH i Vlade Republike Čilea na kojem će biti prisutni i predsjednik Vlade RH Zoran Milanović i predsjednik Čilea Sebastian Piñera.