“Finskog šefa diplomacije zanimale su teme vezane za zajedničku europsku vanjsku i sigurnosnu politiku i u tom pogledu se zaista moglo vidjeti da Finska vidi Hrvatsku kao partnera i de facto zemlju članicu.“ – izjavila je u Helsinkiju, nakon sastanka s finskim ministrom vanjskih poslova Erkkiem Tuomiojaom, prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova, Vesna Pusić. Teme razgovora dvoje ministara bile su mogućnost formiranja zajedničkih pozicija EU na planu međunarodnih odnosa, situacija u regiji Jugoistočne Europe, Bliskog istoka i Sirije, položaj Turske, kao i mogućnosti EU da vodi zajedničku politiku prema Južnom Mediteranu. Razgovaralo se i o pitanju energetske neovisnosti, odnosno pozicije Hrvatske o cijelom nizu tema koje su vezane za članstvo u EU te za vrijeme nakon našeg pristupanja kad ćemo, ne samo raspravom, već i glasanjem sudjelovati u formiranju zajedničkih europskih stavova.
“Radujemo se što ćete brzo biti član i podržavamo vas u tome. Zalažemo se da i ostale zemlje jugoistočne Europe postanu članicama, a njihov se napredak treba ocjenjivati individualno.“ izjavio je pak predsjednik finskog parlamenta Eero Heinäluoma, nakon sastanka s ministricom, koja se susrela i s predsjednikom Vanjskopolitičkog odbora parlamenta, Timom Soiniem te potpredsjednikom Velikog odbora Anttijem Kaikkonenom. “Svi su izrazili nadu da će ratifikacija nastupiti što ranije i nitko nije imao primjedbe u smislu bilo kakvih političkih prepreka što se finske strane tiče.“ - rekla je ministrica, naglasivši kako je europski okvir važan, no da je ključno korištenje vlastitog znanja i pameti. Hrvatsko iskustvo u pregovorima koristi i koristit će i zemljama regije, jer smo zemlja koja je zadnja završila pregovore, rekla je ministrica, podsjećajući da smo prva zemlja koja je imala 35 poglavlja, mjerila za otvaranje i zatvaranje, te posebno poglavlje Pravosuđe. Pregovarački proces je bio, podsjetila je, proces izgradnje i jačanja institucija države, a tek onda ostvarivanje punopravnog članstva. Razgovaralo se detaljno i o ispunjavanju Akcijskog plana, kao i o procesu ratifikacije u drugim EU članicama. Na susretima je razmatran i položaj manjina, s dvije pozicije - visokih standarda Republike Finske u zaštiti ljudskih prava i prava manjina, odnosno pozicije zemlje koja čeka navalu imigranata iz novih članica. U tom je kontekstu ministrica podsjetila kako su hrvatski građani, za razliku od onih nekih novih članica, od 50-ih godina slobodno putovali Europom pa se, istaknula je, ulaskom Hrvatske u EU nitko ne treba osjećati ugroženim od navale hrvatskih građana. S druge strane, zaključila je ministrica: “Visoki standardi zaštite manjina su nešto prema čemu se želimo razvijati i tu nam Finska može biti odličan partner.“ Nakon što je održala kratak sastanak s predsjednicom Velikog odbora finskog parlamenta, Miapetrom Kumpulom Natri,
ministrica Vesna Pusić posjet Finskoj zaključila je predavanjem na Helsinškom sveučilištu, na temu: “Hrvatska – nova članica EU obitelji“.