Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić izvijestila je danas novinare okupljene u ministarstvu kako je premijer Zoran Milanović prijepodne sazvao prvi sastanak sa svim ministrima koji su po resorima zaduženi za pojedine točke, a na temu dovršavanja obaveza preostalih do ulaska Hrvatske u EU. “Akcijski plan izrađen u MVEP odnosi se na ispunjavanje deset konkretnih zadaća iz izvješća Europske komisije, ali i nekih drugih ključnih zadaća, koje su važne za buduće funkcioniranje Hrvatske unutar EU. Očekujemo da će treći i završni izvještaj o monitoringu biti pripremljen negdje do konca ožujka, a temeljem njega će nam vjerojatno preostati tri ratifikacije, ali, naravno, i zemlje koje su dosad ratificirale će pomno pratiti izvješće iz ožujka.“ – rekla je ovom prilikom ministrica. Pojasnila je da ćemo sve obveze koje smo preuzeli dovršiti do konca siječnja ili početka veljače sljedeće godine. Istaknula je nadalje kako su zadaće i datumi konkretno definirani, kao i da je fokus na završetku obveza, što je kao prvu zadaću postavio i sam premijer.
Komentirajući protekle američke izbore, na kojima je drugi predsjednički mandat osvojio Barack Obama, ministrica je istaknula kako je “… Obamin reizbor garancija nastavka politike SAD-a prema Hrvatskoj i prema regiji, što je za nas vrlo važno i pozitivno. Mi smo postali partner SAD-a što se regije tiče i za nas je to vrlo važna uloga.“ – rekla je ministrica, istaknuvši kako je i prošlotjedni posjet američke državne tajnice Hillary Clinton podcrtao američka očekivanja hrvatskog angažmana na napretku regije prema članstvu u NATO-u i EU, putem reformi i institucionalnog jačanja država u regiji. “Za nas je neobično važno da se nastavi ta vrsta politike SAD-a prema Hrvatskoj“ – zaključila je ministrica, napomenuvši kako je zanimljiva demografska struktura birača koji su bitno utjecali na rezultate američkih izbora - radi se u prvom redu o ženama i manjinama, kao ključnim čimbenicima u odluci o konačnom ishodu američkih izbora.
Komentirajući pak presudu Europskog suda za ljudska prava u slučaju štediša Ljubljanske banke, ministrica je rekla kako je ona u skladu s onim što je hrvatsko mišljenje. Podsjetila je, međutim, da je u konkretnom slučaju na kojem trenutno radi RH, riječ o prenesenoj štednji, u kojem pogledu je hrvatska situacija specifična. “U ovom trenutku nalazimo se pred konkretnim zadatkom koji bi mogao vrlo brzo dovesti do rješenja tog problema. Hrvatski i slovenski financijski stručnjak su se složili oko prijedloga kompromisnog rješenja. I jedan i drugi taj prijedlog trebaju komunicirati svojim vladama, koje trebaju donijeti odluke je li taj prijedlog za njih prihvatljiv.“ – rekla je ministrica, naglasivši kako bi se temeljem spomenutog prijedloga mogao riješiti problem.