Ministrica Pusić je u prigodnom govoru na otvaranju izložbe istaknula da je Hrvatska oduvijek bila kulturni dio Europe, a da će sada uskoro postati i političkim dijelom Europe.
"Lijepo je biti kulturni dio Europe ali je neophodno biti njezinim političkim dijelom", rekla je hrvatska ministrica. U ime francuskog ministarstva vanjskih poslova uzvanike je pozdravila ministrica zadužena za Francuze u inozemstvu Helene Conway-Mouret. Ona je u svom govoru istaknula da će Hrvatska 1. srpnja 2013. postati 28. članica EU i da se Hrvatska ovom izložbom predstavlja djelima svog najvećeg kipara.
Otvaranju izložbe bio je nazočan sin Ivana Meštrovića, Mate Meštrović sa suprugom.
S 12 djela izložba "Ivan Meštrović, Hrvatska ekspresija", donosi presjek njegova stvaralaštva te, u muzeju koji nosi ime Augustea Rodina, daje novi pogled na njegov odnos s tim velikanom svjetskog kiparstva, kojega je Meštrović smatrao svojim prijateljem, učiteljem i uzorom. Unatoč velikoj razlici u godinama povezivalo ih je prijateljstvo i uzajamno poštovanje, što je na izložbi prikazano kroz dijalog njihovih najznačajnijih radova, korespondenciju, te Meštrovićeve pisane uspomene na Rodina.
U dvojezičnom, francusko-engleskom katalogu prvi put su na jednome mjestu, objavljena sva pisma koja su dvojica kipara razmijenili, te Meštrovićev esej "Sjećanje na Rodina" koji je hrvatski umjetnik napisao dvadeset godina nakon Rodinove smrti. Po riječima direktora Muzeja Ivan Meštrović Andre Krstulovića Opare, njihova prepiska nadilazi priče o sljedbeništvu i otvara novu dimenziju suradništva, prijateljstva i kolegijalnog odnosa.
Meštrovićev doživljaj Rodina progovara u portretu "Umjetnik pri poslu – Auguste Rodin", nastalom dok su se družili u Rimu 1914., a njegov dijalog s Rodinovim djelom "Glas inspiracije" prisutan je u izboru djela "Studija za Psihu" (Zagreb, 1927.). Izložit će se i radovi nastali početkom 20. stoljeća u Beču, odljev u gipsu "Zdenca života" te brončane skulpture "Timor dei" i "Laokoon mojih dana". Samo za ovu prigodu, nakon 1908. kada je Meštrović na Prvoj dalmatinskoj izložbi u Splitu izložio djelo "Antejeva desnica" napravljena je rekonstrukcija te su dva djela spojena u jedinstvenu kompozicijsku cjelinu. Smiren i kontemplativan izričaj izuzetnih Meštrovićevih uradaka "Vestalka" (Cannes, 1917.) i "Daleki akordi" (Rim, 1918.) suprotstavlja se ekspresivnošću nabijenim djelima "Žena u grču" (Zagreb, 1928.), "Perzefona" (Rim, 1946.) i "Job" (Rim, 1946.). Bit će izloženo i jedno od njegovih zadnjih djela, kip Ivana Krstitelja (Syracuse, New York, 1954.) iz splitske krstionice.
Izloženim radovima nastojao se prikazati umjetničko-kreativni presjek Meštrovićeva rada, poštujući oblikovno tematske odrednice raznih razdoblja njegova iznimno bogatog opusa, od najranije bečke, secesijsko-simbolističke faze, preko ekspresionističkih stilskih htijenja, prikaza ženskih aktova zagrebačkoga perioda, sakralne tematike sve do zrele, američke faze. Djela su posuđena iz Atelijera Meštrović, Gliptoteke HAZU, Galerije Meštrović i krstionice Katedrale u Splitu.
Meštrovićeva djela izlažu se u sklopu Festivala Hrvatske u Francuskoj tijekom. Izložba, nastala u suradnji Muzeja Ivan Meštrović i Muzeja Rodin, bit će otvorena do 6. siječnja.
Priopćenja
