Državni tajnik Plenković naglasio je političku dimenziju Frankofonije s kojom
Hrvatska dijeli zajedničke vrijednosti – afirmaciju univerzalnih načela demokracije,
vladavine prava, poštivanje ljudskih prava, promicanje mira, solidarnosti i
suradnje, a osobito zaštitu i promicanje jezične i kulturne raznolikosti.
U svjetlu budućeg članstva Hrvatske u Europskoj uniji, u kojoj je francuski
drugi radni jezik, promicanje toga jezika u Hrvatskoj ima značajnu dimenziju.
Državni tajnik je izrazio zahvalnost organizaciji Frankofonije na pomoći koju,
zajedno sa svojim partnerima – Francuskom, Luksemburgom i Belgijom – pruža
u financiranju unaprjeđivanja znanja francuskog jezika za ukupno 1400 državnih
službenika i diplomata.
Podsjetio je da je perspektiva budućeg članstva u Uniji osnažena Hrvatsko-francuskim
strateškim partnerstvom kojeg su u srpnju ove godine u Zagrebu potpisali predsjednici
vlada Jadranka Kosor i François Fillon.
Državni tajnik je istaknuo da će ulaskom u Uniju broj država članica koje su
ujedno i članice Frankofonije narasti na 15 od 28. Pozdravio je očekivani primitak
u članstvo u statusu promatrača Bosne i Hercegovine te Crne Gore.
U kontekstu napora što ih Frankofonija ulaže u solidarnoj stabilizaciji prilika
na prostoru svojih članica, istaknuo je da se pet od petnaest mirovnih misija
u kojima Hrvatska sudjeluje nalaze na teritoriju država članica Frankofonije
(čad, Cipar, Haiti, Libanon, Srednjoafrička Republika).
Ministarska konferencija održana je uoči XIII. sastanka na vrhu Frankofonije
koji okuplja šefove država i vlada 70 država članica. Republika Hrvatska članica
je međunarodne organizacije Frankofonije u svojstvu promatrača od 2004. godine.
U sastavu hrvatskog izaslanstva na ministarskoj konferenciji sudjelovali su
i osobni izaslanik predsjednika Republike Predrag Matvejević, veleposlanik
Republike Hrvatske u švicarskoj Konfederaciji Jakša Muljačić, član Nacionalnog
povjerenstva za Frankofoniju Zvonimir Frka-Petešić, te Lea Lasić iz Ministarstva
vanjskih poslova i europskih integracija.
Frankofonija. Međunarodna organizacija Frankofonije
je međunarodna organizacija koja okuplja 70 država i pokrajina (53 redovnih
članica, 3 pridružene članice i 14 članica u statusu promatrača), ukupno
s oko 870 milijuna ljudi na svim kontinenatima. Dužnost glavnog tajnika
obnaša nekadašnji predsjednik Senegala Abdou Diouf. Sastanci na vrhu održavaju
se svake dvije godine; prethodni je održan 2008. u Québecu (Kanada). Hrvatski
sabor postao je 2008. član Parlamentarne skušptine Frankofonije. U 2009.
godini, Međunarodna organizacija Frankofonije je, zajedno sa svojim partnerima,
financirala aktivnosti u Hrvatskoj u iznosu od 88 380 eura. Francuski jezik se širi: trenutačno u svijetu ima oko 220 milijuna frankofona, a očekuje se da ih 2050. bude pola milijarde. Francuski je službeni ili radni jezik u 32 države, treći je jezik na Internetu i jedini jezik pored engleskog koji se uči u gotovo svim zemljama svijeta. U Europskoj uniji, francuski je drugi po redu materinski jezik prema broju govornika (16 %), odmah poslije njemačkog (23 %) i ispred engleskog (15,9 %). Sve veća prisutnost francuskog jezika u Hrvatskoj. Pored redovnog školskog sustava, učenje francuskog jezika u Hrvatskoj oslanja se i na čitav niz komplementarnih ustanova i mehanizama, poput Francuskog instituta u Zagrebu, mreže od ukupno pet Alliance française diljem Hrvatske, dvojezičnih hrvatsko-francuskih gimnazija i nastava, Europskog frankofonskog ljetnog sveučilista u Rijeci, jezičnih stažiranja, ili stručnih studija na francuskoj Visokoj školi za javnu upravu (ENA). Od 2005. dodijeljeno je preko 1800 diploma polaznicima općih ili specijaliziranih tečajeva francuskog jezika. A sve većoj zastupljenosti francuskog jezika u Hrvatskoj pridonose i Dani frankofonije koji se u Hrvatskoj obilježavaju tijekom cijelog ožujka. |