Zajednica demokracija predstavlja pokret koji je nastao na američko-poljsku inicijativu, a zalaže se za jačanje demokratske vladavine, te podupire inicijative i aktivnosti koje za cilj imaju podržavanje demokratskih procesa i jačanje demokratskih institucija u svim zemljama svijeta.
Državna tajnica Clinton otvorila je sastanak visoke razine posebice izdvojivši kako je za prosperitet svake države neophodna suradnja vladinog sektora, gospodarskih subjekata i civilnog društva. Upozorila je kako slabljenje građanskih sloboda i prijetnje civilnom društvu u pojedinim zemljama svijeta dovode demokratizaciju u opasnost.
Državni tajnik Božinović svojim sudjelovanjem na ministarskom panelu „Is Democracy Losing Ground? What is to be done?“ dao je podršku postignućima Zajednice demokracija ostvarenim u proteklih deset godina i sadržaju zajedničke izjave kojom su se države obvezale uložiti dodatne napore kako bi Zajednicu pretvorili u jedinstven forum putem kojeg će se intenzivnije raditi na jačanju i poštivanju vladavine prava, međunarodnih normi, ljudskih prava i demokratskih vrijednosti na svjetskoj razini.
Napomenuo je kako je Republika Hrvatska ostvarila značajne rezultate u izgradnji demokratskog sustava koji je, nakon razdoblja konflikta, uvelike potpomogao cjelokupnom razvoju zemlje, što ukazuje na to kako su demokracija i razvojna pitanja nerazdvojni procesi. Uz vladine strukture i međunarodne organizacije, veliku ulogu i važnost u procesu demokratizacije društva imaju civilno društvo i nevladine udruge, kojih je u Hrvatskoj više od 36.000. Osim toga, Republika Hrvatska prepoznaje dodatnu vrijednost koju pruža članstvo u Europskoj uniji i NATO-u u smislu jačanja demokracije, stabilnosti i cjelokupnog razvoja zemlje. Stoga Hrvatska snažno podupire i zagovara proširenje i promicanje euroatlantskih standarda sigurnosti i stabilnosti kroz izgradnju demokracije i na ostale zemlje, posebice one u jugoistočnoj Europi te ulaže napore u iznalaženju zadovoljavajućih rješenja za otvorena pitanja koja bi mogla ugroziti demokratizaciju i razvoj regije.
U završnoj “Krakovskoj deklaraciji”, između ostalog, ističe se da su demokratski procesi u mnogim dijelovima svijeta u zastoju zbog suočavanja s konkurencijom drugih političko-ekonomskih modela. Također, sudionici su se suglasili da, skupa s demokratskim aktivistima i svima koji su predani demokratskim procesima, izrade novu globalnu agendu Zajednice demokracija kako bi povećali njezinu učinkovitost i intenzitet djelovanja.