Sastankom je predsjedavala ravnateljica u Općoj upravi za proširenje Europske komisije Alexandra Cas-Granje, a hrvatsko izaslanstvo predvodio je državni tajnik za politička pitanja u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske Davor Božinović.
Sastanak je održan u vrlo pozitivnom i produktivnom ozračju. Dvije strane su razmijenile stajališta o najnovijem napredovanju u pogledu političkih i ekonomskih kriterija te o hrvatskom napretku u usklađivanju s pravnom stečevinom Zajednice. Europska komisija osvrnula se na svoje najnovije Izvješće o napretku Hrvatske za 2009. godinu.
U pogledu političkih kriterija, Odbor je zabilježio napredak u provedbi reforme pravosuđa i istaknuo da je potrebno i dalje dosljedno ulagati napore kako bi se prevladale neke od njegovih slabosti, poboljšavajući njegovu nezavisnost i učinkovitost, uključujući smanjivanje broja neriješenih predmeta. Odbor je također naglasio važnost dodatnog poticanja reforme državne uprave. Zabilježen je napredak u borbi protiv korupcije kao i rezultati koje je do sada postigao Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala; istodobno, Odbor je naglasio potrebu za ulaganjem pojačanih napora u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije na svim razinama. Odbor je ponovio kako je puna suradnja s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju i dalje neophodna.
Odbor je pozdravio Sporazum od 4. studenoga između predsjednice Vlade Republike Hrvatske i predsjednika Vlade Republike Slovenije o graničnom pitanju te njegovo potvrđivanje u Hrvatskom saboru 20. studenoga 2009, kao i sporazum s Crnom Gorom kojim se granična pitanja upućuju na rješavanje Međunarodnom sudu. Odbor je naglasio važnost regionalne suradnje i dobrosusjedskih odnosa.
U vezi s ekonomskim kriterijima, raspravljano je o nedavnim ekonomskim kretanjima te o odgovoru Hrvatske na financijsku krizu, kao i o potrebi Hrvatske da nastavi s opreznim fiskalnim politikama i da ubrza strukturne reforme.
Odbor je ocijenio napredak u provedbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te usklađivanje s pravnom stečevinom u poglavljima pregovora. Zabilježio je napredak u usklađivanju zakonodavstva u većini područja pravne stečevine Europske unije kao i u razvijanju potrebnih administrativnih kapaciteta. Europska unija potakla je Hrvatsku da ponovno razmotri neke fiskalne mjere koje utječu na poslovno okruženje te je pozvala Hrvatsku da ukloni trgovinske mjere koje utječu na izvoz Europske unije.
Odbor za stabilizaciju i pridruživanje zaključio je da je Hrvatska ostvarila značajan napredak na svom putu prema članstvu u EU i da treba nastaviti s provedbom sveobuhvatnih reformi, posebice u vezi s ispunjavanjem obveza koje proizlaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kao i u vezi s ispunjavanjem zahtjeva za zadovoljavanje svih kriterija članstva.
Odbor za stabilizaciju i pridruživanje zajedničko je tijelo koje s jedne strane čine predstavnici Europske komisije i država članica EU-a, a s druge predstavnici Vlade Republike Hrvatske. Osnovna je zadaća Odbora za stabilizaciju i pridruživanje ocijeniti provođenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji je stupio na snagu 1. veljače 2005. i predstavlja sveobuhvatan sporazum koji pruža ugovorni okvir odnosa između EU-a i Republike Hrvatske tijekom pretpristupnog razdoblja. Njime se uspostavlja politički dijalog, pridonosi stvaranju zone slobodnog tržišta za industrijske i većinu poljoprivrednih proizvoda, predviđa usklađivanje hrvatskoga zakonodavstva s pravnom stečevinom Zajednice te širok spektar suradnje u svim područjima politika Zajednice, uključujući i područje pravosuđa i unutarnjih poslova.