Kao područja od velike važnosti za Hrvatsku, naveo je razvoj prometnih puteva i povezivanje morskih luka, zainteresiranost za razvoj turizma, kao i za ekološku zaštitu mora, posebno od onečišćenja brodova.
Govoreći o Mediteranskom solarnom planu i alternativnim izvorima energije u mediteranskoj regiji, ministar Jandroković je istaknuo važnost korištenja energije iz obnovljivih izvora. Rekao je kako se Mediteranski solarni plan podudara s energetskom politikom Republike Hrvatske, te naglasio da spomenuta inicijativa može pozitivno utjecati na socijalni i ekonomski razvoj mediteranskih zemalja, prije svega na poboljšanje životnog standarda, modernizaciju i razvoj infrastrukture, agrikulture, industrije i turizma. S tim u svezi predložio je osnivanje mediteranskog fonda za poticanje korištenja solarne energije.
Ministar Jandroković je iskazao i zainteresiranost Republike Hrvatske za sudjelovanjem u inicijativama vezanim za malo i srednje poduzetništvo.
Na redovitom godišnjem sastanku ministara vanjskih poslova pripremljena je podloga za provedbu zaključaka Zajedničke deklaracije Pariškog sastanka na vrhu za Mediteran u dijelu koji se odnosi na institucionalizaciju procesa. Donesena je odluka o sjedištu Tajništva koje će biti u Barceloni, te odluka o novom imenu. Barcelonski proces: Unija za Mediteran u buduće će se zvati samo Unija za Mediteran. Glavni tajnik bit će uvijek netko iz arapskih zemalja i imat će nekoliko zamjenika. Također, Arapska liga bit će pozivana na sve sastanke na svim razinama, a Francuska će nastaviti supredsjedanje i tijekom češkog predsjedanja. Usvojeni su kriteriji za selekciju projekata i financiranje, te Plan rada za 2009. godinu.
Unijom za Mediteran uspostavljeno je multilateralno partnerstvo s ciljem jačanja potencijala za regionalnu integraciju i povezivanje. Proces ujedno omogućava i učinkovitiju borbu zemalja sudionica protiv izazova s kojima se mediteranska regija suočava, prije svega poboljšanjem gospodarskog i društvenog razvoja, svjetskom krizom vezanom uz sigurnost i opskrbu hranom, te klimatskim promjenama i utjecajem na okoliš. Provedba projekata koji će doprinijeti tim ciljevima ostaje ključna za euro-mediteranske odnose.
Hrvatska zbog svog geografskog položaja i povijesno-kulturnog nasljeđa iskazuje prirodni interes za aktivnim sudjelovanjem na Mediteranu te zajedno s ostalim sudionicima procesa promiče izgradnju političkih, ekonomskih i društvenih odnosa u regiji. Sudjelovanjem u Uniji za Mediteran Hrvatska razvija odnose sa zemljama EU i južnog Mediterana te ostvaruje svoje političke i gospodarske interese u području mora, okoliša i turizma.
Republika Hrvatska je sudjelovanjem na Pariškom sastanku na vrhu za Mediteran 13. srpnja 2008. godine postala sudionicom Barcelonskog procesa: Unije za Mediteran. Partnerstvom su obuhvaćene sve države članice Europske unije i Europska komisija, zajedno s ostalim državama južnog Mediterana (članice - Turska, Alžir, Tunis, Maroko, Egipat, Jordan, Sirija, Izrael, Palestinska samouprava, Libanon, Izrael, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Albanija, Monako; promatrač – Libija).