U susretu na Brijunima sudjeluju dužnosnici Estonije, Latvije i Litve jer su te tri zemlje na putu punopravnog članstva u NATO, u kojem su od 2004. možda najveću pomoć imale od Baltičke povelje, dokumenta koji su sa Sjedinjenim Državama potpisale 1998. Baltička je povelja bila uzor stvaranju Američko-jadranske povelje 2003. godine.
S hrvatske strane na Brijunima prisustvuju predsjednik Republike Stjepan Mesić, ministrica vanjskih poslova i europskih integracija mr. sc. Kolinda Grabar-Kitarović i ministar obrane Berislav Rončević.
Ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske mr. sc. Kolinda Grabar Kitarović rekla je na konferenciji za novinare kako je brijunski skup poveznica između geografskog sjevera i juga Europe na kojem se razgovaralo o konkretnim iskustvima triju baltičkih zemalja u približavanju NATO-u te kako su zemlje članice Inicijative A 3 izrazile očekivanja glede budućeg članstva u NATO-u. Dodala je da zemlje članice Inicijative A 3 od summita u Rigi očekuju jasan signal da će se procjenjivati po onome što su ostvarile i da će pozivnice za članstvo biti upućene što prije.
Na sastanku na Brijunima zaključeno je kako je Američko-jadranska povelja odličan okvir za suradnju triju zemalja s ciljem uspostave stabilnosti u regiji te kako su zemlje članice Američko-jadranske povelje - Albanija, Hrvatska i Makedonija - uložile mnogo napora i postigle veliki napredak u ispunjavanju kriterija za punopravno članstvo u NATO-u.
U nastavku sastanka na Brijunima ministri vanjskih poslova raspravljat će na temu "Kako osigurati punu euroatlantsku integraciju jugoistočne Europe“, dok će ministri obrane istodobno sudjelovati na sjednici pod nazivom "Razvoj novih snaga: Izazovi reformiranja obrane".
Sudionici proširenog ministarskog sastanka Adriatic-Baltic-Atlantic također će održati bilateralne sastanke tijekom boravka na Brijunima.