Priopćenje Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske povodom objavljenih dokumenata na službenoj Internet stranici Ministarstva vanjskih poslova Republike Slovenije

1. Republika Hrvatska i Republika Slovenija prijateljske su i dobrosusjedske zemlje koje dijele zajedničke europske vrijednosti i standarde te koje u tom duhu i na temelju punog poštivanja međunarodnog prava, ravnopravnosti i uvažavanja uzajamnih interesa trebaju riješiti preostala otvorena pitanja. Temeljna pretpostavka rješavanja tih pitanja je istinit, objektivan i korektan prikaz dosadašnjeg tijeka pregovora o razgraničenju državne granice na moru i povratu duga Ljubljanske banke - Glavne filijale Zagreb, što nije slučaj u navedenim slovenskim «Stajalištima». Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske ocjenjuje nepotrebnim i neprimjerenim da Republika Slovenija svoje članstvo u Europskoj uniji i NATO-u koristi kao element uvjetovanja ili pritiska na susjednu prijateljsku državu. Povezivanje i uvjetovanje rješenja graničnog pitanja, prema navedenim Stajalištima slovenske strane, s rješenjem drugih otvorenih pitanja suprotno je međunarodnim standardima i dodatno opterećuje odnose. Uz to, neprihvatljivo je da protivno međunarodnom pravu proglašeni epikontinentalni pojas i ekološka zona Republike Slovenije budu uključeni u polazišta slovenske strane za rješavanje pitanja međudržavne granice na moru. Taj akt je suprotan međunarodnom pravu i pravno ništavan. Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske također podsjeća da je Republika Slovenija još u travnju 1993. godine (Memorandum o Piranskom zaljevu) vlastitim zakonodavstvom potvrdila da je država u nepovoljnom geografskom položaju, koja ne može proglašavati svoje zone na moru.

2. Zbog stajališta slovenske strane o uvjetovanoj povezanosti pitanja granice na moru s drugim otvorenim pitanjima (dugovanje Ljubljanske banke - Glavne filijale Zagreb, Nuklearna elektrana Krško, prisutnost slovenskih vojnika na hrvatskom državnom području na sv. Geri), ta su pitanja godinama ostajala neriješenima, te su opterećivala međusobne odnose.

3. Dvije su države u posljednjih petnaest godina, od svojih osamostaljenja do danas, kroz niz bilateralnih pregovora te posredovanja, pokušale riješiti pitanje međudržavne granice. Pregovori nisu doveli do rješenja. Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske ponavlja da ne postoji nijedan pravni dokument koji bi predstavljao navodni kompromis o razgraničenju na moru, te podržavao neutemeljeni stav o tome da je Slovenija "sačuvala" teritorijalni dodir s otvorenim morem. Prijedlog da se na osnovu pregovora iz 2001. godine obnove pregovori objektivno je nerealan. Republika Hrvatska i dalje je na stajalištu da se ovo pitanje može riješiti isključivo poštivanjem međunarodnog prava, Povelje Ujedinjenih naroda i Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora. U želji da se rješenjem granične crte na moru otvori put daljnjem unaprjeđenju odnosa, Vlada Republike Hrvatske je u listopadu 2005. godine slovenskoj strani i službeno predložila zajedničko i obvezujuće podnošenje pitanja razgraničenja međudržavne granice na moru pred međunarodno pravosudno tijelo. Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske podsjeća da je slovenska strana još u travnju 2004. godine javno prihvatila takav način rješavanja ovog pitanja, a to je potvrdio i predsjednik Republike Slovenije Janez Drnovšek na Summitu zemalja Srednje Europe u listopadu 2005. godine u Zagrebu.

4. Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske odbacuje tvrdnje o jednostranom postupanju i bilo kakvom pokušaju prejudiciranja konačnog rješenja za graničnu crtu na moru i na kopnu, što uz ostalo potvrđuje i dosljedno provođenje Zajedničke izjave o izbjegavanju incidenata s hrvatske strane, a osobito odredbe o suzdržavanju od bilo kakvih poteza i mjera kojima bi se mijenjalo postojeće stanje uz granicu.

5. Pitanje duga Ljubljanske banke - Glavne filijale Zagreb hrvatskim štedišama pitanje je privatnopravnog odnosa između Ljubljanske banke i njenih štediša. Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske stoga smatra da to nije pitanje sukcesijskog postupka bivše SFRJ. O navedenom pitanju u ovom trenutku odlučuje Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu.

6. Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske predlaže slovenskoj strani da nadležna tijela Republike Hrvatske i Republike Slovenije pristupe pripremnim razgovorima za postizanje dogovora o zajedničkom i obvezujućem obraćanju međunarodnom pravosudnom tijelu za rješavanje pitanja međudržavne granice na moru. Parlamenti obiju država trebali bi se obvezati na prihvaćanje pravorijeka koje će donijeti međunarodno tijelo.