Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

Zajednička izjava ministara vanjskih poslova osam zemalja članica Pakta o stabilnosti

Ministarstvo vanjskih poslova povodom pete godišnjice Pakta o stabilnosti objavljuje tekst Zajedničke izjave za tisak ministara vanjskih poslova osam zemalja članica Pakta, koja je usuglašena 8. lipnja 2004. na sastanku u Portorožu u Sloveniji

Pamtimo Sarajevski summit 30. srpnja 1999. na kojem je osnovan Pakt o stabilnosti za jugoistočnu Europu. Više od trideset šefova država, uključujući Europsku Uniju, Sjedinjene Države i mnoge druge, okupilo se kako bi pružilo potporu jugoistočnoj Europi na njenom putu u bolju budućnost. Bio je to znak nade za sve naše narode kojim je jasno pokazana predanost međunarodne zajednice da nam pruži potporu u prevladavanju nasljeđa sukoba iz devedesetih godina.

Danas, pet godina kasnije, jugoistočna Europa je drugačija. Proces demokratizacije u tim zemljama je nepovratan. Iako je gospodarsko stanje i dalje teško, položeni su važni temelji pa je moguće privući rekordne iznose izravnih stranih ulaganja, premda su nejednoliko raspoređeni unutar regije. Žestoki sukobi poput onih od prije nekoliko godina su prošlost. Težište zanimanja pomaknuto je na suzbijanje organiziranog kriminala i korupcije, kao i drugdje u Europi i svijetu.

Nasljeđa sukoba nas još uvijek pogađaju, ali ih pomalo rješavamo. To se može postići jedino zajednički - uspostavom okvira u kojem bi se izbjeglice mogle vratiti u mjesta iz kojih potječu, ponovnom izgradnjom povjerenja među vojskama koje su se međusobno borile prije nekoliko godina, obnovom temelja gospodarskog razvitka. Poboljšana regionalna suradnja, osobito putem Pakta o stabilnosti, osnova je pozitivnog razvitka događaja.

Pakt o stabilnosti osigurao je neutralan forum za rasprave u vrijeme nakon sukoba kada su izravni bilateralni kontakti bili politički otežani. Omogućio je razgovor s glavnim donatorima koji su bili voljni pomoći našim zemljama.

Pakt o stabilnosti i dalje ima važnu ulogu u promicanju regionalne suradnje, upotpunjujući Proces stabilizacije i pridruživanja te pridonoseći provedbi odluka Solunskog programa Europske unije za Zapadni Balkan iz lipnja 2003. Izgledi za europsku i euro-atlantsku integraciju su vodeće načelo za sve zemlje Pakta o stabilnosti. Pristupanje Bugarske i Rumunjske Europskoj uniji 2007. još će ojačati izglede zemalja Pakta o stabilnosti za integraciju u Europsku uniju, a status zemlje kandidata koji je dostigla Hrvatska dodatno je ohrabrenje zemljama jugoistočne Europe za nastavljanje s reformama. Molba za članstvo makedonske Vlade, napredak i rezultati koje je postigla Albanija u pregovorima s Europskom unijom o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju te značajni napori koje čine Bosna i Hercegovina i Srbija i Crna Gora kako bi udovoljile potrebnim kriterijima za početak pregovora o takvom sporazumu s Europskom unijom, daljnji su pozitivni pomaci u regiji. U okvirima europske integracije treba strogo poštovati ispunjavanje odgovarajućih političkih i gospodarskih kriterija i održati načelo različitosti. Zaključak Akcijskog plana Europske unije za Moldaviju jest potvrditi pozitivnu ulogu Pakta o stabilnosti u procesu približavanja Moldavije Europskoj uniji.

Iako je stabilnost u jugoistočnoj Europi postignuta te je Pakt o stabilnosti time postigao svoj glavni cilj, on ostaje značajnim forumom. Regionalna suradnja – pronalaženje zajedničkih rješenja za zajedničke probleme – temelj je na kojem je izrasla Europska Unija, a u izvjesnoj mjeri i NATO. Pakt o stabilnosti važno je vježbalište s obzirom na naš zajednički cilj europske i euro-atlantske integracije.

Zajedničku izjavu su potpisali: ministar vanjskih poslova Albanije Kastriot Islami, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Mladen Ivanić, ministar vanjskih poslova Bugarske Solomon Passy, ministar vanjskih poslova Hrvatske dr. Miomir Žužul, ministrica vanjskih poslova Makedonije Ilinka Mitreva, ministar vanjskih poslova Moldavije Andrej Stratan, ministar vanjskih poslova Rumunjske Mircea Geoana, ministar vanjskih poslova Srbije i Crne Gore Vuk Drašković.



Priopćenja