Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

Govor mvep Pusić na 20. ministarskom sastanku OESS-a - „Ukrajina treba više Europe“

Koristim ovu priliku da zahvalim ukrajinskom predsjedanju na vođenju, kao i na organizaciji ove zaista impresivne konferencije te na izvanrednom gostoprimstvu.

Također bih željela zahvaliti i OESS-u jer je ovo prilika da prvi put zahvalim u ime Hrvatske kao zemlje članice EU. Naime, na prošlom ministarskom sastanku u Dublinu, Hrvatska je još uvijek bila na putu za punopravno članstvo na kojem, u nemaloj mjeri, možemo zahvaliti i OESS-ovoj misiji u Hrvatskoj uz čiju smo pomoć izgradili brojne institucije koje nisu postojale prije deset ili petnaest godina. Posebno one na područjima ljudskih prava i funkcionirajućeg pravosuđa. Stoga, hvala još jednom. U našem je slučaju zaista koristilo i to je razlog zbog kojeg podržavamo terenske urede i misije.

Jedan od najvažnijih projekata o kojem danas razgovaramo je “Helsinki + 40 proces”, a Ukrajina taj zadatak predaje švicarsko-srpskom predsjedništvu. To nije mali zadatak i mi podupiremo švicarsko i srpsko predsjedavanje u njihovim budućim naporima i uspjesima. To je velika odgovornost kako za predsjedništvo, tako i za sve nas. I trebamo razmišljati o novoj fazi onoga što je zasigurno među najuspješnijim projektima ikada, i što može biti potvrđeno kao jedan od najuspješnijih projekata OESS-a novog doba.

Helsinki, kao što svi znamo, posebno oni od nas koji su ga pratili u trenutku kada se događao, ticao se brojnih tema, ali ako danas pitate ljude čega se posebno sjećaju, što im znači Helsinki,  odgovor će vrlo vjerojatno biti – ljudska prava, odnosno stavljanje ljudskih prava na centralno mjesto. A kako vrijeme prolazi, to je ono ključno što ostaje. Istambul je ponovno potvrdio važnost ljudskih prava kao najefikasniji instrument i, ako mogu dodati, najjeftiniji instrument trajne sigurnosti i stabilnosti. Osjećaj osobne sigurnosti i stabilnosti stvara osjećaj sigurnosti i stabilnosti naroda i država u cjelini.

Željela bih dodati nešto što su spomenule i moje kolege ovdje, a to je, kako ja osobno vidim, pomalo kontroverzna tema. Radi se o integriranju rodne perspektive, ili da budem izravna, radi se o integriranju ženskih prava kao, ne samo pitanja ljudskih prava, nego kao I najboljeg indikatora I najbolje potvrde tko je pobijedio. Koja strana je pobijedila. Je li to strana prosvjetiteljstva, je li to strana bez korupcije, strana jednakosti I građanske pravde. Ili je to ona druga strana. Ponekad ljudi smatraju da se radi samo o konceptu ženskih prava , no zapravo se radi o društvu u cjelini. Nije samo riječ o polovini društva, nego o tome tko smo i tko vodi naprijed. OESS bi trebao imati široki akcijski plan za implementaciju Rezolucije Vijeća sigurnosti UN 1325, što će Hrvatska snažno poduprijeti i raditi na  njemu jer ga vidimo kao zajednički zadatak.

Kako sam već ranije rekla, Hrvatska će podržati terenske urede i misije jer one rade i na promatranju izbora, ali I na jačanju ljudskih prava te na stabiliziranju institucija.

I na kraju, željela bih podsjetiti na nešto što je svojevremeno bilo vrlo popularan koncept kojeg su svi podupirali, a radi se o kontroli naoružanja koji je u ovom trenutku marginaliziran od svih organizacija, pa I ove, I vrlo malo pažnje privlači, a smatram da bi smo to trebali promijeniti.

I na kraju, sada I na ovom mjestu, jer se radi o najvažnijem pitanju.

Poštovane kolege,

I posebno, dragi Ukrajinski domaćini,

Ovdje smo, posebno mi – ministri vanjskih poslova, zato jer nam je stalo do Ukrajine. I vi znate da smo mogli I ne doći, brojne su vlade razgovarale o tome. Ali mi smo došli jer vjerujemo da je Ukrajina važna, jer vjerujemo da u vremenima krize Ukrajina treba više Europe, a ne manje Europe. Zato što vjerujemo da je važno pokazati da Europa I Europska unija može surađivati s Ukrajinom i da vrata nisu zatvorena. Zato, dopustite mi da kažem, svi mi ovdje svjesni smo što se događa ovdje na ulicama Kijeva.

Bila sam na trgu Majdan jučer. Tamo je bilo mnogo ljudi, mladih i starih. Nisu bili neprijateljski raspoloženi, nije bilo osjećaja tenzije i agresije. Ti su ljudi Europljani. Ta djeca tamo su vaša djeca. Oni su naša djeca. I upravo zato je izuzetno važno, zbog njih, zbog vas i zbog nas, da se zaustave neprijateljstva i nasilje. Izuzetno je važno da razgovarate s tom djecom. Sjednite s njima. Razgovarajte s njima. To će biti ogroman korak prema uspostavi nacionalnog dijaloga. Nacionalni dijalog je najbolji ikada izumljeni instrument stabilnosti i sigurnosti u vremenima krize u Ukrajini, u Hrvatskoj, u Europi, posvuda.
Dakle, oni nisu vaši neprijatelji, oni nisu naši neprijatelji. Mi ne smijemo biti neprijatelji. Idite i razgovarajte s njima.

Zahvaljujem.