U Dubrovniku se sredinom listopada održalo Godišnje zasjedanje Parlamentarne skupštine NATO-a, a s obzirom na čak 800 sudionika, moglo bi se reći kako se radi o najvećem političkom skupu ikada održanom u Dubrovniku. Kakav je značaj ovog međunarodnog skupa za Hrvatsku, na kojemu ste aktivno sudjelovali?
- Dubrovnik je u razdoblju od samo tjedan dana bio domaćinom dva vrlo značajna skupa. Naime, 3. i 4. listopada je održan Croatia Forum na temu Europska energetska sigurnost na kojem je bilo oko 200 sudionika iz 40 zemalja, a 59. Sjednica Parlamentarne skupštine NATO-a održavala se od 11. do 14. listopada.
Oba su skupa pokazala da je Hrvatska relevantan sugovornik u međunarodnim odnosima, i u oba smo se predstavili kao izvrstan domaćin, što bez pomoći Dubrovnika, pri čemu mislim i na građane i na predstavnike lokalne vlasti, ne bismo mogli.
Na Croatia Forumu je objavljeno, a evo ovih dana je to potvrdila i Europska komisija, da se naši strateški energetski projekti kao što su LNG terminal i Jadransko-jonski plinovod nalaze među 250 prioriteta Europske komisije za razdoblje 2017-2020.
Zasjedanje Parlamentarne skupštine NATO-a, također je, među ostalim, govorio o sigurnosti, kako o sigurnosti jugoistočne Europe, dakle naše regije, ali i o utjecaju bliskoistočnih kriza na regionalnu i globalnu sigurnost.
Ono što je ključno jest da se u svim tim raspravama pitalo i za hrvatski stav, odnosno da se naše stajalište i naše procjene drže relevantnima.
Nakon razdoblja prijepora uspješno je riješena kriza u odnosima i poziciji Hrvatske u Europskoj uniji, Vlada i koalicija lomile su koplja oko promjene zakona o europskom uhidbenom nalogu, takozvanom 'Lex Perković,' ali na kraju se ipak postupilo u skladu s traženjima Europske komisije. Sada, kad je to iza nas, možete li otvoreno reći koje ste teze od početka zastupali, jesu li bili poljuljani odnosi unutar koalicije i koliko su istinite špekulacije o tome kako je premijer Zoran Milanović prijetio prijevremenim izborima?
- Najvažnije je da je problem riješen, i da smo ga riješili sami, našim vlastitim snagama. Iako se povremeno činilo da je riječ o velikoj drami, zapravo uopće nije bilo tako. Što se tiče Europske komisije, oni su svoj stav rekli odmah i prije nego li je taj zakon izglasan i inzistirali su da se držimo obaveza koje smo i sami potpisali u Pristupnom ugovoru. Osobno sam smatrala da smo problem mogli apsolvirati čim smo ga primijetili, što je bilo neposredno nakon što je zakon upućen u Sabor na usvajanje i to jednostavnim amandmanom Vlade, no na žalost nismo postigli dogovor oko takvog poteza.
Što se tiče, kako vi kažete, prijetnji prijevremenim izborima, točno ste rekli – to su samo špekulacije. Jedini datum o kojem se razgovaralo bio je onaj od kada će promijenjeni zakon stupiti na snagu, a realno su postojale samo dvije mogućnosti: 1. siječnja 2014. ili osam dana od objavljivanja promijenjenog zakona.
Otvoreno ste protiv najave ministra financija Slavka Linića o ukidanju porezne olakšica za kupnju prve nekretnine, ali i najave povećanja PDV-a. Možete li konkretnije pojasniti stavove HNS-a o ovom pitanju? Možemo li uskoro očekivati gospodarski oporavak ili su i druge mjere možda bile pogrešne ili nedovoljno učinkovite?
- Stav HNS-a je jasan – smatramo da je nužno postići gospodarski rast i naravno da ga očekujemo. Po tom, ali i ostalim pitanjima, želimo biti glas zdravog razuma. Smatram da je porezna olakšica za kupnju prvog stana nešto što može motivirati mlade obitelji i olakšati im da dođu do svoje prve nekretnine, a s druge strane tržište nekretnina je ionako u kolapsu i nema potrebe dodatno mu otežavati. Ista je stvar s PDV-om ili bilo kakvim dodatnim poreznim opterećenjem građana. Jednostavno ga ne bi trebalo biti prije postizanja gospodarskog rasta.
Jedna od važnijih aktivnosti vašeg resora, posebno u vremenima posrnule ekonomije je i gospodarska diplomacija. Raspolažete s informacijama 's terena,' putem diplomatsko-konzularnih predstavništava. Kakav je imidž Hrvatske u očima ulagača? Jesmo li zemlja koja odbija investitore i koji je razlog što se još uvijek nije pokrenula dugo najavljivana 'lavina' investicija?
- Gospodarska diplomacija je nadogradnja kvalitetne gospodarske politike – dobre poslovne klime i konkurentnosti naših izvoznika, a uvjerena sam da imamo što pokazati svijetu. Međutim, najprije je bilo potrebno ukloniti barijere i stvoriti ulagačku klimu, drugim riječima donijeti zakone koji se tiču gradnje i zemljišta, pojednostaviti sustav dobivanja dozvola, odnosno smanjiti broj dozvola te ono što je ključno – stvoriti sustav koji jamči da će jednaki uvjeti za investitora biti na nacionalnoj i na lokalnoj razini.
Veliku ulogu u tome ime i Zakon o strateškim ulaganjima, i tek kada smo to napravili, mogli smo prezentirati novi sustav gospodarske diplomacije. Međutim, ni taj sustav nije čarobni štapić za plasman nečijeg proizvoda u inozemstvo ili brzo rješenje za izlazak gospodarstva iz krize, ali jest okvir koji jednako vrijedi za sve.
Trenutna situacija u vezi dvojezičnih natpisa u Vukovaru nije dobra. Koji je vaš stav o ovome pitanju? Kako Europa gleda na aktualna događanja i ružnu sliku koja se šalje iz Vukovara i Hrvatske?
- Hrvatsko se društvo počelo oporavljati od rata 90-ih. Napravili smo mnoge iskorake kao društvo koje može funkcionirati s raznolikostima, ali ova vrsta aktivnosti, širenje poticaja da se zakon krši kako bi se na drastičan način dalo na znanje manjinama, i to svim manjinama, da postoje agresivne skupine koje im žele zanijekati pravo zajamčeno zakonom, to je opasno i preko toga ne treba olako prijeći.
To je jedna vrsta udara prošlosti na hrvatsku sadašnjost. Izlaz iz ove situacije je u razgovoru svih zainteresiranih strana, uključujući i intelektualne elite, stranke i nevladine udruge. Ne trebamo brinuti kakvu to sliku ostavlja prema Europi jer ovim pokazujemo da hrvatske vlasti inzistiraju na provedbi zakona i zaštiti manjina. No, brine me kakva se to poruka šalje prema unutra, prema našim vlastitim građanima.
Dakle, naš stav je vrlo jasan – u Hrvatskoj trebamo, moramo i možemo provoditi svoje zakone i standarde ljudskih i građanskih prava. Sve ono što zahtijevamo da se priznaje nama treba biti spreman priznati svakoj etničkoj skupini bilo gdje na svijetu, pa tako i u svim dijelovima Hrvatske. Smatram da treba zadržati mir i prisjetiti se i njegovati bogatstvo multikulturalnosti i multietničnosti Vukovara.
Aktivno se zalažete za poštivanje prava LGBT zajednica, o čemu ste i jasan stav iznijeli prošlog mjeseca u Dubrovniku, kada ste s crnogorskim kolegom potpisali Zajedničku izjavu o borbi protiv homofobije i transfobije. Kako komentirate aktivnosti inicijative 'U ime li obitelji'? Napreduje li Hrvatska po pitanju poštivanja ljudskih prava?
- Upravo je potpisivanje ovakve izjave znak da Hrvatska napreduje na području poštivanja ljudskih prava. Smatram da mora postojati granica do koje država može sezati u privatnu sferu svakog pojedinca, odnosno do koje se mjere može dopustiti državi da odlučuje umjesto osobe. Boreći se za prava LGBT zajednice, borimo se protiv diskriminacije na svakoj drugoj osnovi i time pokazujemo da ne želimo društva koja diskriminiraju svoje članove bilo zbog životnog stila, nacije, rase, boje kože, regionalne pripadnosti, ili bilo koje druge različitosti.
Aktivnosti građanskih udruga i inicijativa smatram dobrim - ukoliko razgovaraju na temelju argumenata i uvijek ću braniti nečije pravo da iznese različito mišljenje. Ali, to podrazumijeva i uvažavanje različitih stavova, a čini mi se da udruga „U ime obitelji“ agresivno nameće vlastito mišljenje i diskriminira i diskvalificira sve one, a po mom mišljenju to je većina građana ove zemlje, koji ne dijele njihovo mišljenje. To nije put prema demokraciji već prema jednoumlju.
HNS je na ovogodišnjim lokalnim izborima imao izvrsne rezultate, između ostaloga i u gradu Dubrovniku. Prije izbora ste došli u Dubrovnik i javno podržali kandidata Andra Vlahušića i izlazak na izbore izvan koalicije s SDP-om. Jeste li očekivali ovakav rezultat kanididata i liste za Gradsko vijeće?
- Da, vjerovala sam u naše kandidate i zadovoljna sam rezultatima u Dubrovniku. Tijekom kampanje sam i osobno došla dati podršku Vlahušiću, jer sam vjerovala tada, a vjerujem i danas, da je riječ o kandidatu koji ima viziju, što su prepoznali i njegovi sugrađani dajući mu povjerenje na izborima. Osobno sam se uvjerila da je njegov pristup krajnje ozbiljan, ideja polaganja računa je vrlo temeljita i to je jedini pristup iza kojega ja mogu stati.
Dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić nedavno je postao i član Predsjedništva HNS-a, dakle ušao je u najuži tim vaših suradnika. Je li to na neki način priznanje za njegove političke uspjehe ovdje na jugu?
- Prijedlog za imenovanje i odluku o imenovanju u Predsjedništvo HNS-a na zadnjoj sjednici Središnjeg odbora stranke prvenstveno bih nazvala dodatnom obavezom i većom odgovornošću prema stranci. Takva pozicija nosi svoju težinu, čega je svjestan svaki član Predsjedništva, i vjerujem da će Andro Vlahušić svojim znanjem i iskustvom doprinijeti daljnjem snaženju pozicije HNS-a. U ovom trenutku su nam iznimno potrebni snažni, energični i prepoznatljivi pojedinci koji mogu dati svoj doprinos na putu učvršćivanja pozicije HNS-a.
Koji je vaš stav o takozvanom Dubrovačkom dogovoru? Primjerice, središnjica SDP-a je raspustila Gradski odbor, između ostaloga, i zbog ovog poteza vijećnika, a nova situacija navodno ne odgovara ni velikom dijelu HDZ-a.
Građani su na lokalnim izborima donijeli odluku i dali povjerenje kandidatima i listama te odlučili kakav će biti sastav dubrovačkog gradskog vijeća. Na političarima je da poštuju odluku građana i učine sve kako grad normalno i kvalitetno funkcionirao, prvenstveno na njihovu dobrobit. HNS je na razini cijele Hrvatske poštivao odluke na lokalnoj razini što se tiče predizbornih ili postizbornih koalicija.
Tako je bilo i u Dubrovniku. Vjerujemo da ovo jest dobro rješenje, jer je cilj učiniti grad maksimalno funkcionalnim i kvalitetnim mjestom za život njegovih sugrađana i ispuniti obećanja koja smo dali građanima. Takav model sastavljana predstavničkih tijela pa i izvršne vlasti poznat je pod imenom „konsocijacijski model demokracije“.
Ono što stanovnike juga najviše zanima je pitanje prometne povezanosti. Kada će Europska komisija objaviti završne rezultate tzv. predstudije izvodljivosti prometnog povezivanja juga Hrvatske? Imate li već informacije koja će se od mogućih varijanti pokazati kao najbolje rješenje? Bili ste ranije govorili kako je to ipak Pelješki most.
I dalje smatram da je Pelješki most najefikasniji način povezivanja Hrvatske. To je, uostalom pokazao i nacrt predstudije. Međutim, pričekajmo konačnu objavu.
Prošlo je više od pola godine otkad ste zamijenili Radimira Čačića na mjestu predsjednice HNS-a. Koji je vaš moto vođenja stranke, koje ciljeve ste zacrtali i za koje promjene se zalažete?
Naše je geslo – Što mogu napraviti, a ne što mogu biti! Preuzela sam stranku svjesna odgovornosti prema stranci i prema zemlji, ali i toga da bez stranke građanskog centra nema napretka za zemlju niti dobre politike u Hrvatskoj. Svjesna sam da ljudi mnogo očekuju, a naša je zadaća unijeti optimizam, svijest o tome da možemo i hoćemo izaći iz teških vremena i postići uspjeh. Cilj mi je sa svima u HNS-u do kraja mandata HNS učiniti strankom sa značajnom podrškom, a Hrvatsku treba učiniti zemljom koja ide prema uređenoj i uspješnoj europskoj državi. Sigurna sam da to možemo.
Nedavno ste predstavili Tim HNS-a, kojega čine ljudi mlađe i srednje generacije, a koji su, kako ste rekli, preporučeni i prepoznati temeljem dosadašnjeg zalaganja i aktivnosti, bilo u regionalnim savezima, županijskim organizacijama ili podružnicama HNS-a iz svih dijelova Hrvatske. Dakle, vođenje stranke u budućnosti vidite kroz neke nove generacije. A što je sa starijom generacijom, je li to i njima neka poruka?
Ideja formiranja Tima HNS-a bila je sastavni dio mog izbornog programa, jer vjerujem da je za bavljenje politikom potrebno dodatno obrazovanje, stjecanje raznih znanja i vještina. HNS je stranka koja želi ulagati u sebe i u svoju budućnost, a to ne možete učiniti bez ulaganja u ljude. Što se tiče starije generacije, oni imaju nemjerljivo životno iskustvo koje je mladima svakako korisno i vrlo vrijedno. Očekujem da će i dalje davati svoj doprinos i pritom se nikoga ne isključuje niti se od bilo koga odustaje. Svi koji hoće i mogu doprinijeti jačanju jedne moderne građanske opcije kakva treba biti Hrvatska narodna stranka, dobro su došli i imaju svoje mjesto u HNS-u.
Jeste li zadovoljni s radom ministara iz vaših redova, Ivana Vrdoljaka, Anke Mrak Taritaš i Andree Zlatar Violić i napretkom njihovih resora?
Svaki od HNS-ovih ministara svjestan je odgovornosti koju nosi u svom resoru, ali i za državu u cjelini i svatko mora pokušati sve kako bi ostvario uspjeh. Sigurno u jednom mandatu nije moguće riješiti sve zatečene probleme u svim resorima. Ali podsjetit ću da smo riješili ulazak u EU, pitanje brodogradnje, problem legalizacije o kojemu direktno ovisi sigurnost krova nad glavom brojnih građana, postavljanje energetike i energetske neovisnosti kao temelja gospodarstva.
To su stvari koje svaki građanin može izravno osjetiti do kraja ovog mandata Vlade, a za koje su direktno odgovorni ministri iz redova HNS-a.
HNS-ov rejting neprestano raste, ostvarili ste izvrsne rezultate na lokalnim izborima, dalo bi se zaključiti kako vam ide dobro, međutim Radimir Čačić je već ranije govorio kako će po povratku nastaviti svoju političku karijeru, a u to definitivno spada i vođenje stranke. Kako vidite ovu situaciju u HNS-u skoroj budućnosti?
Rezultati lokalnih izbora, ali i rast rejtinga potvrđuju da smo na dobrom putu i da radimo dobar posao. Vjerujem da ćemo nastaviti taj trend i da svi u stranci prepoznaju važnost rada na jačanju stranke, jer jedino sa stabilnom pozicijom na političkoj sceni možemo doprinijeti boljoj slici naše zemlje, ali i biti kvalitetan partner. Neovisno o bilo kojoj osobi, jedinstvo u stranci neće biti narušeno. U jednoj političkoj stranci kao što je HNS sve odluke donose stranačka tijela, a ne pojedinci. Tako je bilo do sada, tako će biti i nadalje.