Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić izjavila je da Srbija i Hrvatska kao nikada do sad intenzivno surađuju na rješavanju konkretnih pitanja prošlosti, ali i budućnosti, što je potvrdio i njen posjet Beogradu u petak.
U intervjuu agenciji Beta, ona je ocijenila da sva otvorena pitanja, poput međusobnih tužbi za genocid i granice na Dunavu, dvije zemlje mogu riješiti direktnim razgovorima i istaknula da u njihovom rješavanju Zagreb neće koristiti članstvo u Europskoj uniji.
"Mislim da je suradnje Srbije i Hrvatske u ovom trenutku vrlo intenzivna i vrlo operativna. Dakle, nije paradna, nego je radna. U smislu da se definiraju stvarne poteškoće ili stvarni zajednički projekti ili ciljevi. I onda se pokušava naći način kako da se to ili riješi ili postigne", rekla je Vesna Pusić.
Šefica hrvatske diplomacije navodi da se razgovara o čitavom nizu konkretnih pitanja, od tema okrenutih k budućnosti poput reforme pravosuđa, pošto Srbija pristupne pregovore treba početi s tom temom, pa do rješavanja pitanja iz prošlosti.
"Mislim da u tom smislu nikada nismo do sada imali tako intenzivnu radnu, operativnu suradnju u rješavanju konkretnih pitanja", rekla je Vesna Pusić.
Ona je ocijenila i da se sada drugačije gleda na odnose dviju zemalja pošto susret visokih dužnosnika više nije senzacija. "Danas više nitko ne pada u nesvijest zato što smo se susreli, već pitaju, dobro, ok, susreli ste, ali što ste radili", rekla je Pusić.
Hrvatska ministrica ponovo je izrazila nadu da će pitanje međusobnih tužbi za genocid biti riješeno.
"To je neka vrsta odgovornosti političara ove generacije prema sljedećoj generaciji, da pokuša posljedice ratova riješiti u našim životima, u našoj generaciji a ne prepustiti to još jednoj generaciji", rekla je Vesna Pusić.
Prema njenim riječima, ulazak Hrvatske u EU 1. srpnja neće uticati na pitanje povlačenja međusobnih tužbi za genocid pred Međunarodnim sudom pravde, već da to zavisi od rješavanja pitanja nestalih, suradnje u procesuiranju ratnih zločina i povratka kulturnog blaga.
Istakla je, međutim, da su razgovori u petak sa srpskim dužnosnicima u Beogradu pokazali "stvarnu želju i napore da se te teme riješe".
"U tom slučaju, Hrvatska bi prihvatila da se na dnevni red stavi razgovor o međusobnom povlačenju tužbi", rekla je Pusić i istaknula da je "pitanje nestalih (kojih još ima oko 1.700) presudno jer je to pravo ljudsko pitanje".
Prema riječima hrvatske ministrice, suradnja u procesuiranju optuženih ili osumnjičenih za ratne zločine koji su na teritoriju jedne ili druge države - napreduje.
"Što se Srbije tiče, tu je ključno pitanje mirovina de fakto hrvatskih državljana koji danas žive u Srbiji i koji u jednom razdoblju nisu dobivali mirovine koje su zaslužili u Hrvatskoj. U ovom trenutku Hrvatska izdaje nešto preko 41.000 mirovina ljudima u Srbiji. I sad od te evidencije nekako treba krenuti", rekla je Pusićeva.
Hrvatska i Srbija prije nekoliko su mjeseci formirale mješovitu komisiju za rješavanje otvorenih problema. Pusić je rekla da ta komisija radi na tri grupe problema - pitanjima zaostalim iz vremena rata, ekonomskoj suradnji i mogućnosti ublažavanja situacije sa CEFTA sporazumom, kao i na suradnji na europskim temama i europskoj budućnosti regije.
Vesna Pusić je rekla da se još ne može procijeniti koliko će izlazak Hrvatske iz CEFTA sporazuma, zbog ulaska u EU, utjecati na trgovinsku razmjenu dvije zemlje.
"Zavisno od toga kakav se sporazum tu postigne, tako će i to utjecati na našu razmjenu", rekla je hrvatska ministarka, ali i naglasila da Srbija i Hrvatska imaju mogućnost zajedničkog nastupa na trećim tržištima zbog čega je u interesu obje zemlje da ekonomska suradnja bude što bolja i sa što manje prepreka.
Na pitanje da li će Hrvatska koristiti članstvo u EU kao prednost u rješavanju granice na Dunavu, Vesna Pusić je kratko odgovorila "ne" i istakla da ima veliko povjerenje u bilateralne razgovore.
"Pitanje granice Hrvatske i Srbije će se rješavati. U ovom trenutku imamo dva sporazuma pred sobom koja ne prejudiciraju rješavanje pitanja granica. Moramo dogovoriti ugovor o pograničnom prometu i ugovor o graničnim prelazima", rekla je ona i izrazila uvjerenje da će pitanje prekograničnog prometa za ljude iz područja uz granicu biti riješeno tijekom godine.
Na pitanje o sastanku predsjednika Hrvatske Iva Josipovića i predsjednika Srbije Tomislava Nikolića, hrvatska ministrica je rekla da će se oni susresti na obilježavanju ulaska Hrvatske u EU 30. lipnja u Zagrebu, ali da to neće biti klasičan bilateralan sastanak.
"Kada će biti baš prvi klasični bilateralni susret, vidjet ćemo. Ja zaista ne znam. U međuvremenu, Hrvatska i Srbija veoma živahno surađuju na nizu tema i to ne baš sasvim laganih. Susreli su se premijeri, susreli su se potpredsjednici vlada. Susreli su se ministri vanjskih poslova i ministri pravosuđa", dodala je Vesna Pusić.
Ona je rekla da je za Hrvatsku tijekom pristupnih pregovora s EU najveći izazov bilo pravosuđe. Na osnovu hrvatskog iskustva, ocijenila je da je dobro što Srbija treba da krene baš od tog poglavlja, ističući da u tome ona može iskoristiti neka hrvatska rješenja.
"Najveći izazov bez ikakve dileme je pravosuđe i reforma pravosuđa, jer za to ne postoji neka pravna stečevina EU. Nama su rekli 'vi morate imati transparentni način biranja sudaca i unapređivanja sudaca, ali kako, to izmislite sami, a mi ćemo vam reći je li to dobro ili nije'", rekla je šefica hrvatske diplomacije.
Pravosuđe je u temelju "mase stvari" - investicijske klime, slobode kretanja ljudi, kapitala, konkurentnosti, ljudskih prava. "Mnoge stvari koje su sastavni dio nekih drugih poglavlja, na kraju vam završe, padaju ili stoje na pravosuđu. S tog stanovišta, dobro je da radite pravosuđe od početka", rekla je Pusić.
Na pitanje da li su zatvaranja poglavlja o vladavini prava i pravosuđu bila povezana s procesom protiv bivšeg hrvatskog premijera Iva Sanadera, pošto su se dogodili otprilike u isto vrijeme, Vesna Pusić je odgovorila negativno.
"To sa samom reformom pravosuđa nije imalo veze, ali jeste imalo veze s percepcijom u hrvatskom društvu. Zato što je unutar hrvatskog društva vladao prilično ciničan stav prema reformi pravosuđa i borbi protiv korupcije, s idejom nastradat će sitne ribe, ali krupne nitko nikada neće ni pogledati", rekla je hrvatska ministarka.
Ona je dodala da je činjenica da je ta tema otvorena promijenila stav u javnosti ka tome da se "nitko ne može sakriti od pravosuđa bez obzira kako visoko bio".