Po kuloarima počelo se pričati da u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova ima jedan čovjek koji gura gospodarsku diplomaciju i izvoz. Naravno da je to Lider odmah zainteresiralo, a nije ni trebalo mnogo da detektiramo da je riječ o Jošku Klisoviću, zamjeniku ministrice. Iako je veći dio karijere proveo na nizu dužnosti u Ministarstvu vanjskih poslova te u diplomaciji, bio je dovoljan jedan izlet u realni sektor da se senzibilizira za probleme biznisa.
Kad će već jednom hrvatski izvoznici dobiti gospodarsku diplomaciju koja će to biti u punom smislu te riječi?
- U Ministarstvu vanjskih poslova uvijek je postojala gospodarska diplomacija u nekom obliku. Bila je to dosad više improvizacija po pojedinim pitanjima i sporadičnim zahtjevima nekih tvrtki nego sustavan rad s jasnom vizijom i konceptom. Njeno se djelovanje nije temeljilo na stvarnim potrebama hrvatskoga gospodarstva i zahtjevima međunarodnih tržišta. Sada pokušavamo ponuditi novu viziju djelovanja, izgraditi učinkovit sustav te pritom aktivirati i optimizirati sve raspoložive instrumente te utvrditi nove metode rada. Naravno, odredit ćemo i jasne prioritete na koje ćemo se usredotočiti. Oni će proizaći iz analize potreba hrvatskoga gospodarstva, zahtjeva i stanja stvari na međunarodnim tržištima te naših diplomatskih kapaciteta. Želimo izgraditi sustav koji funkcionira u praksi, a ne ponuditi neki novi teoretski model koji je samo logički i stručno obranjiv, a ne ostvaruje nikakve ili mršave rezultate na terenu. Na dubinu i urgentnost promjene sustava svakako utječe trenutačno nezadovoljavajuće stanje našega gospodarstva. Smatram da svaki segment Vlade, pa tako i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, treba dati svoj doprinos njegovom što skorijem oporavku.
Što konkretno radite u vezi s tim?
- Prije svega pokušavamo konsolidirati sustav i učiniti ga bitno učinkovitijim i fokusiranijim na jasno utvrđene prioritete. To se odnosi kako na sustav u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, tako i na sustav dijela državne administracije koja se bavi gospodarstvom. Uočili smo da zbog mnogobrojnih državnih tijela koja se bave nekim aspektom gospodarstva povremeno nastaju međusobna neusklađenost, preklapanje i dupliranje poslova. Naglasak ćemo staviti na podizanje standarda rada državnih službenika, poboljšanje komunikacije između diplomacije i gospodarskih subjekata te na bolju koordinaciju i konsolidaciju unutar državnog sustava. Dakle, cilj nam je izbjeći preklapanja u djelovanju pojedinih državnih tijela, osmisliti i primijeniti brz, jednostavan i učinkovit način donošenja odluka te osigurati disciplinu u provođenju tih odluka.
Koji su ciljevi hrvatske gospodarske diplomacije?
- Hrvatska gospodarska diplomacija imat će tri glavna cilja. Prvi je potpora hrvatskim izvoznicima i svim kompanijama koje imaju ambiciju izaći na međunarodno tržište. Drugi je privući strane ulagače i strana ulaganja u Hrvatsku, a treći je zaštita naših kompanija koje već jesu na međunarodnom tržištu. Osim na tim glavnim ciljevima sustavno ćemo raditi i na promoviranju identiteta i brendiranju Hrvatske.
Zašto se to već ne radi? Zašto govorite u futuru?
- Počeli smo raditi i paralelno uštimavati kompletan sustav. Taj segment posla iz raznoraznih je razloga dugo bio zapušten, kako u diplomaciji, tako i u ostalim državnim institucijama, te je potrebno neko vrijeme da se analiziraju dosadašnje pogreške i aktualne mogućnosti, osmisli ambiciozan, ali realan model te da se priskrbi podrška za njegovo funkcioniranje. Isto tako, moramo prvo utvrditi koje su potrebe našega gospodarstva te koje su kompanije stvarno spremne izaći na međunarodno tržište i odraditi posao na njemu. Za naš kvalitetan rad nužan je snažan interes i ambicija našega gospodarstva za poslovanje sa stranim partnerima te njegova konkurentna roba i usluge.
U našem ćemo radu biti vođeni načelima funkcionalnosti i pragmatičnosti. Dakle, pokušat ćemo odraditi poslove za koje smatramo da imaju smisla i perspektivu, da mogu ostvariti neke rezultate. Nećemo gubiti vrijeme i energiju na one koji to nemaju. Mnogo vremena posvećujemo razgovorima s gospodarskim udruženjima i gospodarstvenicima, kako bismo stvorili sustav koji će u realnom vremenu kvalitetno odgovarati na njihove potrebe. Potrebno je neko vrijeme i za pripremanje investicijskih projekata i informacija za strane investitore.
Imate li zacrtan kakav konkretan model prema kojemu ćete raditi?
- Proučili smo cijeli niz modela gospodarske diplomacije u europskim i izvaneuropskim zemljama te pokušavamo u naš sustav preuzeti elemente koje smatramo korisnima, ali učiti i iz pogrešaka partnerskih zemalja. No ne vodimo se unaprijed determiniranim ideološkim, teoretskim ili drugim modelima, već pokušavamo organski i u intenzivnom dijalogu sa svim dionicima izgraditi sustav koji će odgovarati našim specifičnim okolnostima i potrebama. Naš je cilj sustav koji funkcionira u praksi. I najdulji put počinje prvim korakom.
Koji je to u ovom slučaju?
- Prvi je korak maksimalno objektivna analiza stanja bez obzira koliko bolna i poražavajuća bila. Ništa nećemo uljepšavati, nećemo se prikazivati boljima i pametnijima nego što jesmo, već ćemo utvrditi kako stvari doista stoje i krenuti od tuda. Koncentrirat ćemo se na ono što je realno moguće i ostvarivo s raspoloživim kapacitetima i u zadanim uvjetima te utvrditi način i put ostvarivanja svojih gospodarskih interesa koji funkcionira u praksi. Pritom nećemo robovati teorijskim i logičkim matricama, već ćemo maksimalno uvažavati zakonitosti tržišta te gospodarske, političke i društvene uvjete na lokalnim tržištima. To je prvi ključni korak.
Tko će raditi u hrvatskoj gospodarskoj diplomaciji?
- To je, prije svega, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova na Zrinjevcu te hrvatska diplomatska mreža u inozemstvu - i to svi jednako od veleposlanika do atašea, odnosno od najvišeg do najnižega diplomatskog službenika. Radit će i ljudi koje ćemo ugovorno angažirati. Napokon, tu su i naši počasni konzuli u nizu zemalja. To je naš mrtvi kapital koji smo imali dugo vremena, a koji je neiskorišten ležao u skladištima. Njih ćemo aktivirati i staviti u funkciju. To su redom vodeći gospodarstvenici u zemljama u kojima žive s pristupom najvažnijim poslovnim i investicijskim krugovima u svojim državama.
Što će biti posao onih koje ćete ugovorno angažirati? Kakav bi bio idealni profil tih ljudi?
- To bi prije svega trebali biti ljudi koji jako dobro poznaju neko tržište, imaju na njemu dobre kontakte i utjecaj. Te se stvari grade godinama te u tom važnom segmentu ti ljudi imaju komparativne prednosti u svojim državama u odnosu na naše diplomate, koji tamo rade do maksimalno četiri godine. Te prednosti želimo iskoristiti te ćemo stoga na tržištima koja smatramo prioritetnima zaposliti lokalne stručnjake. Osim poznavanja tržišta od ugovornih zaposlenika tražit ćemo radnu etiku na kojoj inzistiramo i u Ministarstvu: predanost, temeljitost i osjećaj profesionalne odgovornosti za svaki izvozni i investicijski projekt.
Koja tržišta smatrate ključnima u smislu jačanja gospodarske diplomacije? Sto se radi u Rusiji, Turskoj, sjevernoj Africi?
- Analize koje smo radili u Ministarstvu ukazale su na potrebu obrade tržišta u tri skupine. Prvu skupine čine zemlje koje nisu među najvažnijim trgovinskim partnerima Hrvatske i iz kojih ne dolazi najveći dio investicija u RH, ali za koje smo utvrdili da imaju najveći potencijal za hrvatski izvoz i koje pokazuju interes za investiranje u Hrvatsku. U tim je zemljama pomoć hrvatske diplomacije u realizaciji konkretnih poslova najpotrebnija. Zemlje koje ste naveli svakako su u toj skupini i imaju našu punu pozornost. Drugu skupinu čine zemlje koje su nam glavni trgovinski parteri i glavni ulagači u RH- znači zemlje Europske unije i Jugoistočne Europe - s kojima postoje uhodani izravni odnosi između gospodarstvenika. U njima hrvatska diplomacija može pomoći u dodatnom jačanju suradnje te zaštiti interesa hrvatskih kompanija. U trećem segmentu ad hoc ćemo se baviti pojedinim većim projektima iz bilo koje zemalja da dolaze.
Kakvo je stanje s počasnim konzulima? Gdje ih je najviše? Ima li neki primjer koji uspješno djeluje? Kako ih, recimo to tako, mobilizirati i staviti u funkciju?
- Hrvatska ima 92 počasna konzula, koji su u pravilu ugledni članovi svoje zajednice, najčešće i iznimno uspješni poslovni ljudi. U posljednjih nešto više od godinu dana susreo sam se s nizom njih i često sam bio vrlo pozitivno iznenađen njihovim poslovnim idejama i kontaktima te spremnošću na veći angažman za Hrvatsku. Ipak, Zrinjevac ih dosad nije uveo u sustav vanjskih poslova, niti je s njima dovoljno aktivno komunicirao, tj. redovito davao upute i informacije te slušao njihove sugestije. To sada mijenjamo,ponajprije u svrhu njihovog aktiviranja na poslovima gospodarske diplomacije. Prvi ćemo put, 3, i 4. lipnja ove godine organizirati konferenciju počasnih konzula u Zagrebu, na kojoj ćemo ih detaljno upoznati sa stanjem hrvatskog društva i gospodarstva, omogućiti im direktan kontakt s državnim vrhom, relevantnim institucijama i hrvatskim gospodarstvenicima te s njima povesti dijalog o očekivanjima od svoga djelovanja. Do kraja godine napravit ćemo i analizu stanja mreže počasnih konzula, koja će nam dati osnovu za njenu doradu i reviziju, a pritom će jedan od najvažnijih elemenata biti ostvarivanje ciljeva gospodarske diplomacije na prioritetnim stranim tržištima.
Hoće li i kako biti nagrađeni diplomati koji donesu konkretan posao hrvatskim tvrtkama?
- Karijere tih diplomata razvijat ćemo s posebnom pažnjom, promovirati ih, davati im daljnje prioritetne zadaće te ih slati na profesionalno najizazovnije i najatraktivnije destinacije u diplomatskoj mreži. Moja je želja da im potkraj godine isplaćujemo i novčane nagrade u slučajevima iznimno dobro odrađenih poslova, nešto poput bonusa menadžerima u gospodarstvu, ali na žalost za to još nemamo pravnu osnovu u našem zakonodavstvu. Dodatno, bez želje da zvučim patetično, uvjeren sam da će dobrom dijelu nas u Ministarstvu velika nagrada biti i povećan ugled hrvatske diplomacije u društvu te osjećaj da na vrlo opipljiv način pridonosimo revitalizaciji hrvatskoga gospodarstva, otvaranju novih i čuvanju postojećih radnih mjesta te općoj dobrobiti naših građana.