Hrvatska je spremna za članstvo. Čestitamo! To je rečenica koju je europski povjerenik za proširenje Štefan Füle napokon izgovorio na izvanrednoj Vladinoj sjednici prije nekoliko dana, kada je predstavio posljednje izvješće Europske komisije o nadzoru priprema Hrvatske za pristupanje Europskoj uniji za tri najteža poglavlja europske pravne stečevine – Tržišno natjecanje, Pravosuđe i temeljna prava te Pravda, sloboda i sigurnost. Time je monitoring dovršen i nakon ovog pozitivnog izvješća postupak ratifikacije pristupnog ugovora ulazi u završnu fazu. Prvi srpnja bit će povijesni dan, i Hrvatska će biti 28. punopravna članica EU. Sve donedavno pred Hrvatskom je bilo još deset sasvim konkretnih točaka koje je trebalo redom ispuniti da bi ovo izvješće bilo pozitivno, a u razdoblju od listopada 2012., kada je objavljeno prethodno izvješće, ekipe državnih službenika i dužnosnika iz svih resora, danonoćno su radile kako bi sav posao bio na vrijeme dovršen.
Ravnopravan partner
Posao je koordiniran iz MVEP, gdje radi tim od pedesetak ljudi raspoređenih u zagrebačkoj centrali, te u Misiji RH pri EU u Bruxellesu. No, tko su ljudi, koji su pored članova Vlade RH, predvođenih premijerom Zoranom Milanovićem i inoministricom Vesnom Pusić, koji su na tome zaista radili zadnjih godinu i pol, otkako su zaključeni pregovori? Ima li među njima i Primoraca? Jedan od njih je pomoćnik ministrice vanjskih poslova za Europu, Hrvoje Marušić, Opatijac i HNS-ovac koji sa svojim timom u MVEP-u operativno vodi posao koordinacije europskih poslova, u okviru kojeg su održani deseci sastanaka s predstavnicima EK, te država članica EU, na kojima se pojašnjavalo, argumentiralo i lobiralo da konačno izvješće bude upravo onakvo kakvo smo željeli.
– Iznimno značajna bila je i mogućnost da Hrvatska sudjeluje u radu tijela EU kao ravnopravan partner za stolom, iako još uvijek bez formalnog prava glasa. Svaku je priliku trebalo iskoristiti i svaka je prilika iskorištena. Naš je tim, zajednički s predstavnicima resornih ministarstava, puno radio, a svijest da sudjelujemo u doista povijesnom poslu vjerojatno će doći tek naknadno, kaže Marušić.
– Mislim da javnost ovo treba znati: za razliku od prethodnih krugova proširenja EU, kada su neke zemlje u EU ušle nespremne, Hrvatska je prva država koja je prošla ovakav, iznimno strog postupak pregovora i pretpristupni monitoring. I budite uvjereni, da nismo bili 100 posto spremni, da nismo štreberski sve odradili, da nismo bili brzi i operativni – ne bi ušli, ne bi dobili pozitivnu ocjenu od EK. To je jednostavno istina. Ovoga puta nije bilo popusta za zemlju pristupnicu, i važno je da građani znaju da je posao bio i opsežan i ozbiljan, te da ga je državna uprava odradila na izvanredan način, kaže Marušić.
Kompleksna pitanja
Javnost vjerojatno ni ne zna koliko je točaka bilo za odraditi u proteklih 15 mjeseci, od brodogradnje, procesuiranja ratnih zločina, pravosuđa, do primjerice izgradnje novih graničnih prijelaza specijaliziranih za promet namirnica životinjskog i biljnog porijekla. Što sve može poći po zlu i s čime su se timovi suočavali, možda najbolje ilustrira primjer kada je dovršetak stavljanja u funkciju jednog od specijalnih graničnih prijelaza ugrožen, jer su miševi izgrizli kablove neposredno prije pregleda.
– Jedan od najvećih izazova svakako je bio pokušaj spašavanja brodogradnje, za što je prije svega bilo nužno uopće pridobiti EK da se Hrvatskoj omogući ponuditi korigirane modele restrukturiranja, nakon čega su se ključnima pokazali sastanci ministrice Pusić i ministra Vrdoljaka s Joaquinom Almuniom, potpredsjednikom Europske komisije. Sastanci su bili kratki i konkretni, jer smo imali jasne argumente i cilj. Nije bilo puno riječi: hrvatska strana iznijela je argumente zašto vrijedi spasiti brodogradnju te dala vrlo konkretan prijedlog za privatizaciju škverova, u prvom redu Brodosplita u tom trenutku, temeljem čega je potpredsjednik Almunia dao rok da se dostave dodatni precizni podaci. Kada je ministar Vrdoljak došao u Bruxelles obrazložiti novi prijedlog, bilo je očito da je Almunia već donio pozitivnu odluku. Samo nas je kratko saslušao i kimnuo. Prethodna uvjeravanja ministrice Pusić i jasno prezentirani argumenti već su bili stvorili pretpostavke za pozitivnu odluku. To je, objektivno, ogroman uspjeh ove Vlade i ljudi poput Tamare Obradović Mazal ili Vladimira Drobnjaka, koji su na tome radili godinama, a sudjelovati u tome i osobno, fantastičan je osjećaj i ogromna čast, kaže Marušić. On navodi i niz drugih imena: Irena Andrassy, Željka Babić, Dubravka Vlašić, Maja Bogdan, Maja Bakran, Luka Majić, Sanja Novaković, Diana Štrkalj...
Sličan posao odrađen je i u pogledu prometnog povezivanja hrvatskog juga, kada je otvorena mogućnost financiranja Pelješkog mosta EU sredstvima.
– Konačna odluka nije donesena i u tijeku je izrada studije koja mora dati odgovore na brojna i vrlo kompleksna pitanja. Primjerice, iako bi se na prvi pogled moglo procijeniti da je cestovni koridor jednostavnije rješenje, primjena svih pravila EU u pogledu sigurnosti prometa životinja i namirnica životinjskog porijekla, mogu bitno promijeniti ocjenu u korist mosta. U svakom slučaju, vrlo je vjerojatno da će odabrano rješenje biti sufinancirano EU sredstvima, što znači da će projekt biti neusporedivo jeftiniji za hrvatske građane, kaže pomoćnik ministrice.
Fantastičan osjećaj
Po njemu, presudno važna za dobivanje povjerenja EK i država članica bila je odluka ove Vlade da u razgovorima s EU partnerima bude potpuno otvorena.
– Užasno je važno što smo promijenili pristup. Govorili smo istinu o stanju u Hrvatskoj. Nije bilo nikakve kozmetike ni muljanja, za razliku od prethodnog razdoblja kad se stalno pokušavalo kupovati vrijeme i naklonost. Igrali smo potpuno otvoreno na svakom bilateralnom susretu. Osobno, kako kaže, od prvog dana je osjećao da svi u EU doista žele Hrvatsku u svom članstvu, a najviše se iznenadio na jednom sastanku s predstavnicima Njemačke kad se pripremio za žustro uvjeravanje u spremnost Hrvatske, a oni su taj dio razgovora kurtoazno odslušali, te naglasili da ubuduće žele razgovarati o »pravim« EU temama.
– To je bio fantastičan osjećaj. Stoga ne čudi da na zadnja tri takva sastanka više nitko nije ni spominjao obaveze Hrvatske, već se čestitalo na uspješno odrađenom poslu te počelo s nama razgovarati kao s potpuno ravnopravnim članom EU. Prešli smo na »normalne« europske teme – promet, energetiku itd.
– Nakon što je povjerenik Füle u Zagrebu predstavio završno izvješće, jedan kolega me pitao: što ćemo mi dalje raditi nakon 1. srpnja?! Ljudima se čini da je veliki posao dovršen i da je to - to. Ali upravo je suprotno: cijelo ovo vrijeme, uz dovršetak obveza iz monitoringa, radilo se i na ustrojavanju unutarnjeg sustava kako bismo 2. srpnja mogli doista početi uspješno funkcionirati kao država članica. Od toga dana, mi i formalno sudjelujemo u donošenju europskih odluka. Ogromna je količina raznih prijedloga pravnih propisa i drugih dokumenata koja se generira u Bruxellesu, a koja putem MVEP i naše Misije u Bruxellesu mora prosljeđivati resornim tijelima dalje na raspravu, te osigurati definiranje nacionalnih stajališta kako bi hrvatski interesi bili uspješno prezentirani. I istina je - brojni zakoni i propisi koji će se ticati svakog građanina Hrvatske donosit će se u sjedištu EU, ali u biti tu nema novosti, jer se hrvatski pravni sustav već odavno prilagođava europskom. Jedina velika novost jest da će od 1. srpnja Hrvatska i sama moći sudjelovati u kreiranju i provedbi svih europskih propisa i odluka. Gotovo da nema područja života u kojem se, više ili manje izravno, neće reflektirati neka od politika EU. Europske direktive poslužit će donošenju naših nacionalnih zakona, a uredbe će se morati direktno primjenjivati na nas, kao i na sve ostale članice, objašnjava Marušić.
Financijski učinci
Sve to, kaže, zahtijevat će ogroman angažman i drugačiji način rada čitave javne uprave.
– Mi moramo imati na tisuće ljudi koji znaju čitati i pisati dokumente na engleskom jeziku, koji mogu dignuti slušalicu i sasvim meritorno razgovarati s kolegama u Bruxellesu i drugim glavnim gradovima. Pred nama je vrlo zahtjevna reforma, gotovo revolucija javne uprave, naravno ukoliko želimo biti uspješni te izvući korist iz članstva u EU. Mi možemo biti pasivna članica ili se pripremiti za aktivnu ulogu - za odlučivanje, za sudjelovanje, za inicijativu. Izbor je samo naš, kao i rješenje. Koliko ćemo biti uspješni ovisi isključivo o nama - ne samo o državnim institucijama, već doslovno o svakome od nas, ističe Marušić.
– Samo u ovom višegodišnjem financijskom okviru, dakle do 2020. godine, imamo na raspolaganju 11,5 milijardi eura. To su vrlo velika sredstva i od iznimnog su značaja, ali ponekad se zbog tih novaca zanemaruje činjenica da se svakoga dana u Bruxellesu kreiraju i donose odluke koje također imaju vrlo značajne i dugoročne financijske učinke za Hrvatsku. Europski poslovi su puno više od EU fondova, a mi se moramo dodatno osposobti da šanse iskoristimo, a rizike umanjimo, upozorava Marušić.
– Nema teme koja nije i europska tema. I nema teme koja nije važna. Taj »interni front« unutar Hrvatske također je bio, ali i ostaje velik dio posla, jer su europski poslovi jednako unutarnji koliko i vanjski. Koliko je važan balans između ova dva aspekta pokazuje i primjer jedne strane investicije, u kojem je bila vrlo bitna uloga MVEP kako bi se nadležnom ministarstvu ukazalo na potrebu za dodatnom brzinom, obzirom da se u državi iz koje je dolazio investitor upravo pripremala rasprava o hrvatskom pristupanju i ratifikacija. Takvih je primjera na desetine, ilustrira Hrvoje Marušić.
Proslava 30. lipnja
Proslava pristupanja u EU održat će se 30. lipnja ove godine u Zagrebu, vjerojatno na Trgu bana Jelačića, gdje će uz hrvatske građane, biti prisutni i hrvatski dužnosnici, najviši predstavnici EU institucija te članovi Europskog vijeća, dakle svi europski premijeri ili predsjednici država. Također biti će pozvani i predstavnici zemalja iz regije i drugih zemalja kandidata za EU članstvo, kao jasna poruka predanosti RH da svoja iskustva iskoristi kako bi njihov put ka EU bio čim brži i uspješniji.
Ulazak donosi i »žrtve«
Da, ulazak u EU donijet će sa sobom i neke »žrtve«, ali nema mjesta čuđenju, jer su svi uvjeti odavno poznati i bilo je dovoljno vremena i prilika da se svi prilagode. Nažalost, neki špediteri u našoj regiji sigurno će morati zatvarati radna mjesta, ali će se druge strane, na granici prema BiH i Srbiji koja će postati nova vanjska granica EU, sigurno stvoriti brojna nova radna mjesta. To je tako, povijesne promjene ponekad sa sobom odnose i neke »žrtve«, ali ukupno gledajući Hrvatska će u cjelini imati koristi od članstva u EU, kaže Marušić na optužbe da će EU previše koštati Hrvatsku i njezin identitet.
Kvalitetno radili po europskim standardima
Hrvoje Marušić posebno ističe važnost iznimno dobre suradnje s kolegama iz svih tijela državne uprave, među kojima ima i dosta Primoraca, te Istrijana.
– U strukturama resornih ministarstava, primjerice gospodarstva, puno je naših ljudi i svi vrlo kvalitetno rade svoje poslove. Očito je da smo na svojim poslovima u PGŽ naučili kako se radi posao po europskim standardima i po tome možemo biti primjer mnogima. To treba stalno isticati, kao što treba osigurati da još više Primoraca sudjeluje u stvaranju uspješne europske Hrvatske priče, kaže Marušić, koji je u MVEP otišao s mjesta županijskog pročelnika za razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima u PGŽ, čemu je prethodilo dugogodišnje iskustvo u europskim poslovima u nekadašnjem Ministarstvu europskih integracija.