Prva potpredsjednica Vlade Hrvatske i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić uvjerena je da je ovo godina nastavka dijaloga Beograda i Zagreba koji će riješiti neka otvorena pitanja i najavljuje rad na projektima koji će pomoći građanima „s obje strane granice“.
„Ovu godinu u regiji vidim kao godinu rada na projektima koji će pomoći našim građanima s obje strane granice. Projektima koji će, osim olakšavanja svakodnevnog života ljudima, doprinijeti i boljoj osposobljenosti za izradu i realizaciju projekata za iskorištavanje europskih fondova. Vjerujem također da ćemo nastavkom razgovora uspjeti da riješimo i neka otvorena pitanja, jer bez dijaloga nema ni rješenja“, rekla je Pusćeva u intervjuu Tanjugu.
Ona kaže da je uvjerena da su Srbija i Hrvatska „dovoljno zrele države i društva“ da ta pitanja mogu rješavati same. „I u tom smislu je prethodna - 2012. bila godina priprema i definiranja tema. Cilj nam je svima da živimo u uspješnim državama okruženima drugim uspješnim državama. To je jedina prava garancija stabilnosti i sigurnosti“, rekla je Pusićeva.
Analizirajući odnose Hrvatske i Srbije u protekloj godini, Pusićeva je rekla da je točno da nije bilo „velikih“ ili medijski „toliko zanimljivih“ sastanaka na visokoj razini, ali da, usprkos tome, suradnja dvije zemlje nije zaustavljena. U prošloj godini, smatra Pusićeva, medijski najatraktivniji je bio susret bivšeg predsjednika Srbije Borisa Tadića i kosovskog premijera Hašima Tačija na Croatia Summitu u Dubrovniku. „No, nakon izbora u Hrvatskoj, a kasnije i u Srbiji, za naše međusobne odnose bila je važnija suradnja između ministara vanjskih poslova i suradnja na drugim, radnim razinama komunikacije. Jednostavno je trebalo pričekati formiranje novih vlada i ministarstava“, navela je ministrica.
Pusićeva kaže da je prošlu godinu obilježila i pravomoćna presuda Haškog suda u slučajevima umirovljenih generala Ante Gotovine i Mladena Markača.
„Te su presude izazvale žestoke, u nekim slučajevima po mom mišljenju – pretjerane reakcije sa srbijanske strane. Međutim, u ovim slučajevima, s obzirom na razinu politizacije u javnosti, bilo je za očekivati da će reakcije biti snažne, bez obzira na karakter presude“, kazala je ona istaknuvši da je „stav Hrvatske bio i ostao da se presudama utvrđuje da su umirovljeni generali nevini i da nije postojao udruženi zločinački pothvat“.
„Presuda, međutim, ne znači amnestiju za one koji su zločine počinili, bez obzira na nacionalnost počinitelja ili žrtve. Hrvatska je zločine procesuirala i na tome će nastaviti jer smatramo da je jedini ispravni put poštivanje pravosudnih institucija“, izričita je Pusićeva.
Ona je ocijenila i da je protekla godina, koja je ujedno bila i prva godina ove koalicijske hrvatske vlade, i nje kao ministrice vanjskih i europskih poslova, a evo, kako kaže, i posljednjih mjesec i pol i prve potpredsjednice Vlade Republike Hrvatske, bila - gledajući iz regionalne perspektive, a usprkos ne sasvim dobrim okolnostima - zapravo dobra. „Evo i zašto. Hrvatski su građani na referendumu za EU glasali „za“, Srbija je dobila status kandidata, a Crna Gora započela pregovore. U moru loših vijesti, posebno na području gospodarstva, političkoj nestabilnosti našeg šireg susjedstva, južnog Mediterana, daljnji napredak ove regije prema eurointegracijama treba podržati i raditi na unaprjeđenju svake od zemalja posebno i zajedničkom poslu stabiliziranja regije“, kazala je Pusićeva.
Ona je podsjetila da je u siječnju 2012. godine u Hrvatskoj održan povijesni referendum i da je unatoč svakodnevnim lošim vijestima iz gospodarstva, protestima u Grčkoj, 67 posto građana glasalo „za“ priključenju EU. „Međutim, naše punopravno članstvo koje će, nakon što Hrvatska ispuni preuzete obveze, započeti 1. srpnja ove godine zapravo je prvo proširenje „sa zadatkom“. Taj se zadatak sastoji u jačanju europskih integracija cijele regije. Crna Gora započela je pregovore, a Srbija dobila status kandidata za članstvo za što smo se Hrvatska, i ja osobno, čvrsto zalagali“, rekla je Pusićeva.
Ona smatra da Hrvatska, kao uostalom nijedna druga zemlja u regiji, ne može biti u potpunosti stabilna i prosperitetna ukoliko i njeno okruženje nije takvo. „Članstvo u Europskoj uniji nije cilj sam po sebi. Nama je bilo ključno razdoblje pregovora u kojem smo izgrađivali institucije države i pravili temelje našeg budućeg razvoja, i to je najvažniji rezultat našeg 12-godišnjeg procesa europskih integracija ... Imamo znanje i „gotov proizvod“ koji se najbolje može iskoristiti u regiji, s obzirom na naše društvene, gospodarske i jezične sličnosti“, zaključila je Pusićeva.