Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

Hrvatska nije promijenila mišljenje o EU

 

Hrvatska ulazi u Europsku uniju u drugom semestru

Deset godina nakon što je zatražila pristupanje, Hrvatska će biti druga zemlja s Balkana (osim Slovenije) i 28. država europskog kuba od 1. srpnja 2013. godine. Ni europske podijele, niti kriza eura nisu naveli Hrvate da skrenu sa puta prema Bruxellesu. U siječnju prošle godine je 66,27% na referendumu reklo “da“ europskoj obitelji. Zadnje četiri godine je hrvatsko gospodarstvo u recesiji i deficit je 2012. godine bio 3,5% BDP-a, više od ugovorenog cilja od 3%.

EU prolazi jednu od dosad najtežih kriza. Što navodi Hrvatsku da još uvijek želi postati član europskog kluba?

Usprkos krizi zadnjih godina, Hrvatska nije promijenila mišljenje o EU, koja nastavlja biti i dalje najrazvijenija gospodarska zajednica u svijetu, upravo kao što je i najbogatiji politički prostor. Ona je tržište sa više od 500 milijuna ljudi i ona je mogućnost i izazov za hrvatske poduzetnike i izvoznike, kao i za samu državu.

“1. SRPANJ“ (krupnim slovima i narančastom bojom otisnuto u sredini teksta)

Koji su glavni izazovi Zagreba unutar EU?

Hrvatska očekuje stabilno okruženje povoljno za strana ulaganja, kao i pristup istim mogućnostima i uvjetima. Glavni je cilj poboljšati i konsolidirati državne institucije, te ujedno i njihove administrativne kapacitete.

Kao druga država s Balkana u EU, udaljava li se Hrvatska na taj način od problema u regiji?

Pristupiti Uniji na znači napustiti regiju. Upravo suprotno, želimo pomoći susjednim državama u nastavljanju procesa integracije u EU. Svjesni smo da naša stabilnost ovisi o stabilnosti u cijeloj regiji. Povijest nas je naučila da su najveća prijetnja slabe, nestabilne i neuspješne države. U državi u kojoj je u zadnjih 150 godina životni vijek institucija bio kraći od prosječne dužine trajanja ljudskog života, mnoge su generacije živjele sa nesigurnošću u budućnost svoje djece.

Koje će koristi donijeti pristupanje?

Pristupanje se ne bi trebalo mjeriti samo prema materijalnim beneficijima, međutim prihvaćam da bi pristupanje moglo biti potencijalni poticaj domaćim i stranim investicijama, smanjenju nezaposlenosti, povećanju izvoza i pristupu europskim fondovima. U drugom semestru 2013. godine EU će Hrvatskoj omogućiti raspolaganje s približno 600 milijuna eura, slijedom predviđenih 13,7 milijardi za financijski okvir 2014.-2020. (P.D.)

“Svjesni smo da naša stabilnost ovisi o stabilnosti regije [Balkan].“ (naglasak istaknut većim fontom i narančastom bojom)