Prva potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić u ekskluzivnom intervjuu za "Dnevni avaz" komentirala je posljedice koje će po Bosnu i Hercegovinu i regiju imati ulazak Hrvatske u Europsku uniju te upozorila da je neminovno da se i naša zemlja, poput susjeda, što prije obračuna s korupcijom. Izrazila je optimizam kada su u pitanju pregovori o otvorenim graničnim pitanjima Hrvatske i BiH.
Strane investicije
-S obzirom na to da Hrvatska ove godine ulazi u EU, kakve će to posljedice imati po BiH i odnose između dvaju susjeda? = Punopravno članstvo Hrvatske u EU, osim kao uspjeh za Hrvatsku, vidim i kao pozitivan događaj za druge zemlje u regiji, pa time, naravno, i za BiH. Mislim pri tome na činjenicu da Hrvatska neće regiji okrenuti leđa niti će otići. Upravo suprotno, s Hrvatskom u EU cijela će regija biti jedan korak bliže Bruxellesu i EU. Također, otvaraju nam se mogućnosti boljeg iskorištavanja europskih fondova za prekograničnu suradnju, što je vrlo važno, posebno u ovom razdoblju gospodarske krize i smanjenih direktnih stranih investicija.
-Dokle se došlo u rješavanju otvorenih graničnih pitanja između Hrvatske i BiH, odnosno izgradnje Pelješkog mosta, Neumskog koridora, luke Ploče...? = Granica između Hrvatske i BiH utvrđena je prije 13 godina međudržavnim sporazumom koji su potpisali tadašnji predsjednici obiju država. Sporazum još nije ratificiran u parlamentima, no istovremeno s potpisivanjem sporazuma stupio je na snagu privremeni režim granice po tim pravilima koji bez poteškoća funkcionira do danas. Smatram da bi bilo korisno za obje države da se taj sporazum ratificira.
Drugo pitanje je prolaz kroz Neum nakon što Hrvatska postane članicom EU. Na jednom od trilateralnih sastanaka između Hrvatske, BiH i Europske komisije, koji se redovito održavaju u Bruxellesu, u rujnu smo sudjelovali i ministar Lagumdžija, pet europskih povjerenika i ja, što je bio prvi put da se na jednom sastanku o jednoj temi razgovaralo iz više perspektiva koje su sve vrlo važne, a posebno je važno da su sinkronizirane.
Radi se o tome da se o spajanju hrvatskog teritorija, a od iduće godine i teritorija EU, govorilo iz perspektive kako fitosanitarnih standarda tako i pravosuđa, unutarnjih poslova i transporta. Sve je to potrebno uskladiti da bi se došlo do najboljeg rješenja i za BiH i za Hrvatsku. Tada smo dogovorili da će se raditi predstudija izvodljivosti koja će odgovoriti na pitanje koji je najkvalitetniji način spajanja teritorija, hoće li to biti most, koridor ili trajekt. Pripreme za izradu predstudije traju.
Treće pitanje je uvoz i izvoz roba preko luke Ploče za BiH. Tu je interes i BiH i Hrvatske zajednički: i jednima i drugima nam je u interesu da taj promet bude što slobodniji. I na ovoj smo temi dosta blizu rješenju.
Četvrta su tema posebni granični prijelazi za izvoz namirnica životinjskog porijekla i živih životinja iz BiH u Hrvatsku, kao i prijelazi za voće i povrće. Tu smo postigli dogovor.
Konačno, peto pitanje je režim prolaska kroz Neum od 1. srpnja 2013., kad još neće biti ni mosta ni koridora ni nekog trećeg rješenja kojim bi se trajnije nesmetano povezivao teritorij EU. Taj režim je uglavnom dogovoren i bit će sastavni dio cjelovitog rješenja.
-Jesu li mogući nesporazumi slični onima koje su imale Hrvatska i Slovenija? = Hrvatska ne namjerava koristiti bilo kakva pitanja granice i slobodnog prolaza kako bi kočila ili zaustavljala BiH na putu prema NATO-u ili EU članstvu. Upravo obrnuto. Za takav stav postoji cijeli niz razloga, među kojima se ističe činjenica da je članstvo BiH u NATO i EU i direktni hrvatski interes, kako ga mi vidimo. Hrvatska će biti prva zemlja u regiji članica i NATO i EU i u tom smislu preuzima i određenu odgovornost za daljnju stabilizaciju regije.
-Budući da se Hrvatska oštro obračunava s korupcijom, što je jedan od preduvjeta za ulazak u EU, koliko je bitno da i BiH što prije krene putem svog zapadnog susjeda? = Korupcija kao način funkcioniranja države i njezinih institucija znači disfunkcionalnu državu - državu koja ne radi. Jedan dio problema su oni koji kradu, a još veći dio problema je činjenica da se velike političke i ekonomske odluke donose vođene interesima mita, a ne korisnošću i uspjehom projekata. U tim je uvjetima ubijanje krave radi šnicle redovita, svakodnevna pojava. Građani gube povjerenje u institucije i procedure, a to je najsigurniji put u bezakonje i kaos. Korupcija kao fenomen postoji u svim društvima.
No ključna je razlika u tome da je u zdravim društvima i funkcionirajućim državama ona incident, a u onim drugima redovita pojava i modus operandi. Hrvatska je tu bila na samom rubu i sada se vraća prema funkcionirajućoj državi. Najmanje je važno što je to preduvjet za članstvo u EU. Najvažnije je što je ukidanje korupcije preduvjet za preživljavanje 99 posto stanovništva kao i same države. Dakle, borba protiv korupcije je borba za vaš goli život!
Ispuniti obaveze
-Kako ubrzati put BiH u NATO, odnosno koliko Hrvatska može pomoći BiH na tom putu? Koliko je ulazak u NATO svih zemalja bitan za regiju? = Hrvatska je bila i ostaje snažni podupiratelj BiH na putu prema NATO-u. Hrvatska može pomoći i pomaže. U našem dijelu Europe i svijeta članstvo u NATO-u znači bitno veću sigurnost i stabilnost države. To je interes BiH, ali i cijele regije, pa tako i Hrvatske. No, bh strana u ovom trenutku mora ispuniti neke preuzete obaveze kako bi se zadržala na putu prema NATO-u i imala u budućnosti pravo i mogućnost sama izabrati svoj put.
Logično je da Hrvati u BiH budu u vlasti na svim nivoima
-Podržavate li borbu dva HDZ-a za legitimitet Hrvata u BiH, posebno kada je u pitanju ulazak ovih stranaka u Vladu Federacije?= Hrvati su konstitutivan narod na cijelom teritoriju BiH i prirodno je i logično da budu predstavljeni na svim razinama vlasti u BiH. Oni ne smiju biti getoizirani niti majorizirani. U proteklih dvadeset godina politika koja je dolazila iz Hrvatske često je štetila Hrvatima u BiH, patronizirajući sestrinske stranke u susjednoj državi. Naš je cilj da Hrvati u BiH i nadalje ostanu živjeti i raditi u BiH, a kroz prirodnu vezu s Hrvatskom da transferiraju znanje, iskustva i reforme koje će ubrzati napredovanje BiH prema članstvu u EU.
Što se stranaka tiče, jasno je da bh. Hrvati mogu glasati za koga hoće, ali dok je u BiH na snazi princip etničke reprezentacije, moraju biti jednakopravno zastupljeni. To ne vidim samo kao interes Hrvata u BiH već kao interes stabilnosti BiH općenito.
Reforma Ustava mora doći iz zemlje same
-Kako komentirate inicijativu administracije SAD-a za reformu Federacije BiH, s obzirom na to da je i Hrvatska potpisnica Washingtonskog sporazuma? = Svaka reforma Ustava mora doći iz zemlje same. Vanjski faktori mogu podržati ili ne neka rješenja, ali jedinu šansu za uspjeh daje im podrška koju imaju u zemlji. Ustav ne može biti niti lukavstvo niti nadmudrivanje. On mora biti realna zaštita političkih interesa i prava svih građana, i to onako kako ih oni sami vide. Svako drugo rješenje bilo bi Pirova pobjeda.