Dopustite mi da najprije zahvalim irskom predsjedanju na uspješnoj organizaciji ove konferencije, a posebno domaćinu Eamonu Gilmoreu na njegovom gostoprimstvu, kao i na gostoprimstvu irskog naroda. Lijepo je biti vaš gost, prijatelji. Ali nemojte da se na to naviknemo jer ćemo stalno dolaziti. Pragmatičnost koja je obilježila irsko predsjedanje ovom organizacijom bila je popraćena predanošću i ustrajnošću irskih diplomata, kako ovdje u Dublinu tako i u Beču, i na tome vam zahvaljujemo. Također, lijepo je što možemo zaželjeti dobrodošlicu Mongoliji, koja će zacijelo biti korisna članica ove organizacije, i radujemo se budućoj suradnji s njom.
I ove je godine OESS nastavio svoje napore u ostvarivanju vizije slobodne, demokratske, zajedničke i nedjeljive euroatlantske i euroazijske sigurnosne zajednice. Naša je zadaća zahtjevna, ali vidljiv je pozitivan napredak. Izazov možemo svladati zajedničkim radom i novim zamahom, i u tom je smislu inicijativa Helsinki +40 možda i značajnija nego što se na prvi pogled čini.
Većina nas odrastala je s predodžbom o Helsinkiju. Tada je Hrvatska i dalje bila više Istočna Europa nego Zapadni Balkan. Civilno društvo koje se razvilo od 1975. pa do kasnih '80-ih-ranih '90-ih bilo je nadahnuto idejama i načelima helsinške deklaracije 1975. Danas vidim samo još veću potrebu za promicanjem tih vrijednosti. U tom smislu, Hrvatska snažno podupire ideju organiziranja helsinške konferencije za 21. stoljeće.
Kako bismo postigli više, moramo pokazati dodatnu političku volju za maksimalnim iskorištavanjem OESS-ovog sveobuhvatnog, multidimenzionalnog i nedjeljivog pojma sigurnosti, što je naša najveća prednost i snaga. U srži tog pojma leže ljudska prava i temeljne slobode. Jer niti jedna zemlja, regija ili društvo ne mogu se zvati demokratskim ako njihovi građani ne mogu slobodno i sigurno ostvarivati svoje planove i ambicije neovisno o rasi, naciji, religiji, političkom opredjeljenju, spolu ili seksualnoj orijentaciji.
Posebno je važno raditi na jačanju uloge žena, koja je prisutna u svim aspektima našeg društva. Premda je to nešto što promičemo kroz svoje bilateralne i multilateralne napore i čvrsto vjerujemo u spolne aspekte demokratske legitimnosti, to jest ne vjerujemo u postojanje demokracije bez ravnopravnog sudjelovanja žena - a pod ravnopravnim mislim 50%, voljela bih naglasiti da su ljudska prava politička prava. Ako OESS igdje ima stvarnu moć, onda je to na tom polju. Prava koja bih voljela istaknuti jesu ukidanje diskriminacije, uključujući i političko isključivanje, društveno isključivanje na osnovi rase, etničke pripadnosti, religiji, seksualnoj orijentaciji i političke pripadnosti. Zašto naglašavam tih pet? Jer mislim da su to najspornija prava. A i zato što mislim da su najvažnija ljudska prava ona koja su najupitnija. Stoga naglašavam upravo tih pet.
Kako bismo osigurali taj integralni dio našeg jedinstvenog koncepta sigurnosti, moramo raditi na svim razinama, počevši od vlastitih društava, jer nitko od nas ne može reći da ima besprijekoran rezime. Moramo očuvati koncept međusobne procjene (peer review) koji je tako karakterističan i važan za ovu organizaciju. Izražavamo zabrinutost zbog negativnih trendova u nekim zemljama članicama u kojima je zabilježeno kršenje ljudskih prava i sloboda, čak i porast tog kršenja. Moramo osigurati da se naši napori osjete i u novim sferama poput cyberspacea.
Terenska prisutnost OESS-a može biti od životne važnosti u brojnim zemljama. Kao država koja ju je osobno iskusila, Hrvatska može potvrditi da potpuna suradnja s OESS-om može biti od goleme koristi. Iskusili, odradili i pomoglo je. Stoga je terenska prisutnost nešto što preporučamo i snažno podupiremo.
OESS mora pojačano raditi na izlaženju iz slijepe ulice u kojoj smo se našli u pogledu nadzora konvencionalnog naoružanja i mjera za podizanje povjerenja. Moramo biti aktivniji u daljnjem razvoju naših kapaciteta za rješavanje kruga nasilja i ustrajati u rješavanju dugotrajnih konflikata u regiji kroz postojeće formate i pridržavajući se principa i norma međunarodnog prava i međunarodnih odnosa. Moramo budno motriti na nove transnacionalne prijetnje našoj sigurnosti, gradeći na odlukama već donesenima u tom području.
Iskoristila bih ovu priliku da se osvrnem na pitanje povezano sa Zapadnim Balkanom, Jugoistočnom Europom, kako god to želite nazvati. S regijom iz koje dolazim. Nedavno je Haški sud donio presude u slučaju umirovljenih generala Gotovine i Markača, optuženih za ratne zločine. Presuda je nedvojbeno utvrdila da su nevini, što je izazvalo određene reakcije u susjedstvu. Voljela bih istaknuti da presuda samo oslobađa to dvoje ljudi. U njoj ne stoji da nije bilo zločina ili da zločini nisu počinjeni s obje strane. U potpunosti smo posvećeni procesuiranju svih ratnih zločina jer smatramo da je to temelj dobrih i stabilnih odnosa u regiji. Suradnja s Haškim sudom bio je jedan od preduvjeta našeg pristupanja EU, ali smatramo je važna i zato što stvara dobre temelje za suradnju sa susjedima u regiji. Želimo unaprijediti odnose sa susjedima, uključujući i Srbiju. To je naš stav i tako vidimo ti situaciju.