Joško Klisović, zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova trenutno je u Dubrovniku gdje se održava Druga regionalna konferencija Partnerstvo za otvorenu vlast na kojoj sudjeluje preko 130 predstavnika vlada i civilnog sektora.
-Što je Partnerstvo za otvorenu vlast?
=Riječ je o pokušaju jačanja partnerstva između vlasti i građana radi učinkovitijeg ispunjavanja svrhe zbog koje vlast postoji.
Kultura dijaloga
-Prema brojnim pokazateljima, većina hrvatskih građana smatra se isključenom iz odlučivanja o važnim pitanjima. Imate li argumente da se situacija popravlja u mandatu sadašnje Vlade?
=Situacija se značajno popravila. Samo u zadnjih pola godine preko 60 zakona, drugih propisa i akata prošlo je otvoreno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, dakle građanima. Želimo dugoročno ojačati kulturu dijaloga i otvorenosti na svim razinama vlasti. Mislim da to već prepoznaju i građani i organizacije civilnog društva.
Zrelost vanjske politike
-Često se susrećete sa stranim diplomatima. Kako oni ocjenjuju sadašnju vlast u Hrvatskoj?
=Oni su svjesni nagomilanih problema koji su dočekali ovu Vladu i složenosti njihovog rješavanja u recesijskim uvjetima. Već nam se pristupa kao članici EU, što samo za sebe dovoljno govori o percepciji rada ove Vlade. Također mi često ističu i zrelost naše vanjske politike.
-Jesu li procesi Ivi Sanaderu i pripadnicima bivše vlasti, skinuli stigmu korumpirane države?
=Rijetke su države koje smognu toliko unutarnje snage da procesuiraju najviše državne dužnosnike. Za ocjenu da li ste korumpirana država ili ne, presudna je procjena reakcije državnih organa na korupciju. Želimo primjenjivati politiku nulte tolerancije na korupciju, reagirati brzo i učinkovito na svaku njezinu pojavu. To će biti dovoljno da nam se ne prilijepi stigma korumpirane države.
-Postoji li opasnost da se odgodi ulazak Hrvatske u EU, obzirom na spor sa Slovenijom oko Ljubljanske banke?
=Pitanje Ljubljanske banke ne bi trebalo biti povezano s ulaskom Hrvatske u EU. Vjerujem da će slovenska Vlada uskoro uputiti naš Ugovor o pristupanju u proceduru ratifikacije te da će ga Parlament potvrditi. S druge strane, mi ćemo nastaviti s rješavanjem pitanja Ljubljanske banice dok ga ne riješimo. Nikome nije u interesu imati ovo pitanje i dalje otvornim.
-U Sloveniji tvrde kako u Bruxellesu nisu pretjerano zainteresirani za ovaj međudržavni spor. Je li baš tako?
=Bruxelles se jasno očitovao da se radi o pitanju koje Hrvatska i Slovenija moraju riješiti. Oni se samo konzistentno drže svoje pozicije.
Velik posao diplomacije
-Što biste naveli kao najveće uspjehe nove diplomacije? U čemu se razlikujete u odnosu na period HDZ-ove vlade?
=Prije svega razlikuju se okolnosti u kojima djelujemo. Danas djelujemo u okolnostima potpisanog Ugovora o pristupanju EU i skorašnjeg članstva. Hrvatska diplomacija odradila je veliki posao tijekom pregovara s EU, a ova Vlada će još uspješnije odgovoriti na izazove pred nama. Važnim smatram i uspješno upravljanje završnom etapom pristupanja EU. Za nekoliko dana očekujemo drugo izvješće u kojem će se, vjerujem, konstatirati napredak na svim područjima te će se navesti nekoliko pitanja na kojima moramo uložiti dodatne napore.
-A razlika u odnosu na HDZ-ovu Vladu?
=Pomicanje fokusa vanjske politike isključivo s zemalja Europe i regije na one izvan europskog kruga.
Vlast je tu radi građana, i radimo na tome da Vlada prema njima bude otvorenija.