Italija je bila prva od zemalja utemeljitelja Europske unije koja je ratificirala Ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, važan signal za Zagreb koji pokazuje „dobro volju na temelju koje se može puno toga izgraditi“. Hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić u intervjuu za „Novu“ na marginama međunarodne konferencije „Women in diplomacy – Building a network for better world“ u Farnesini, gdje se hrvatska predstavnica susrela s talijanskim kolegom Giuliom Terzijem, je potvrdila „jako cijenimo to što je Italija bila prva od zemalja utemeljiteljica Europske unije koja je ratificirala Ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji“. „To je za nas jako snažna poruka“.
Pusić je naglasila kako su odnosi između dviju zemalja izvrsni, kao i to da su se intenzivirali procesom pomirenja što se manifestiralo brojnim kontaktima na najvišoj institucionalnoj razini i što je kulminiralo posjetima predsjednika Giorgia Napolitana Zagrebi u Puli u srpnju i rujnu 2011. „Odnosi između Italije i Hrvatske su imali različitih trenutaka na političkom planu“, nastavila je Pusić. „Dvije smo
jadranske zemlje, ovisimo jedni o drugima i dijelimo istu odgovornost za skrb o našim
plažama i o našem malom moru“.
„Italija je, nadalje, glavni trgovinski partner Hrvatske“, dodala je Pusić. U 2011. je bilateralna razmjena bila u visini od 3,7 milijardi eura, s izvozom u rastu od 8% u odnosu na prethodnu godinu; značajna je prisutnost i u bankarskom sektoru koja je dosegla 50% hrvatskog tržišta. „Još se puno toga može napraviti kako bi se ojačala razmjena, prije svega na polju kulture i znanosti, kao i u području zaštite okoliša“. Italija i Hrvatska, prema mišljenju Pusić, su zainteresirane za punu suradnju kako na bilateralnom, tako i na regionalnom polju jugoistočne Europe, značajnima za obje zemlje. „Hrvatska je zainteresirana za suradnju sa svojim susjedima iz razloga što shvaćamo koliko je značajno da oni provedu institucionalne reforme kako bi se uspostavila politička i ekonomska stabilnost“, potvrdila je šefica diplomacije iz Zagreba. U tom kontekstu je posebno važna strategija za stvaranje Jadransko-Jonske makroregije, koja prema mišljenju Pusić, „predstavlja jako velik potencijal za razvoj infrastrukture i regionalnih energetskih mreža“.
Ministar Terzi je jučer najavio svojoj sugovornici da će Italija 19. srpnja u Bruxellesu predstaviti „Talijansku strategiju za Balkan“, strateški program namijenjen sistematizaciji ciljeva i aktivnosti na području koje se smatra prioritetnim za međunarodnu projekciju naše države. „Postoji mnogo praznog prostora za suradnju i EU, gdje je Hrvatska zemlja promatrač, ali nema pravo glasa. No ako sve dobro prođe od 1. srpnja 2013. imat ćemo također i pravo glasa“.
Do sada još 16 država nije ratificiralo Ugovor o pristupanju Hrvatske u EU. Jedna od tih je i Slovenija koja sa Zagrebom vodi spor vezano za ušteđevine hrvatskih klijenata Ljubljanske banke, financijske institucije koja je bila predmetom reorganizacije nakon raspada biše Jugoslavije. „To je problem za koji se nadam da neće ni na bilo koji način utjecati na ratifikaciju Ugovora o pristupanju Zagreba EU“, objasnila je Pusić. Hrvatska i Slovenija moraju držati odvojenima institucionalne i političke odnose, koji su odnosi suradnje na dugi rok, vrlo važni za obje zemlje, od pitanja hrvatskih klijenata Ljubljanske banke koji nisu bili isplaćeni“. Hrvatska ulazi u EU u trenutku velike ekonomske krize, „ u kojem je vrlo jasno da se nužno moraju poduzeti sve mjere za oporavak ekonomije“, naglasila je Pusić. „Očito je da EU nudi Hrvatskoj veće tržište, ali to je tržište trenutno u krizi i istovremeno na njemu vlada velika konkurentnost. Sve će, dakle, ovisiti o tome koliko će se Hrvatska znati dobro pozicionirati na jedinstvenom europskom prostoru“. Prema mišljenju Pusić Hrvatska ima tri prednosti: „imamo veliki potencijal obnovljive energije koji trenutno koristimo tek 50%, jako dobru mrežu autocesta i željeznice i turizam koji nudi jako velike mogućnosti za razvoj ostalih sektora“, zaključila je hrvatska ministrica. „Tri su područja u koje želimo investirati kako bi se otvorila nova radna mjesta. Naša je namjera koristiti državu kako bi se olakšale investicije, a ne stvarale prepreke. Temeljno je, međutim, smanjiti birokraciju u našoj državi“.