Budućnost Balkana, Bruxelles, usklađivanje javnih i privatnih obveza žena na položajima. Postoji posljedična veza između izlaska Hrvatske iz konflikta 1991. i njezinog budućeg ulaska u Europsku uniju, objašnjava ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić štiteći hrvatsko stanovništvo od defetizma euroskeptika. „Koristili smo se iskustvima raznih država kako bismo uspostavili institucionalnu strukturu o kojoj nismo niti sanjali prije 11 godina“, primjećuje Pusić na marginama konferencije „Women in Diplomacy – Building a Network“, organiziranoj u Farnesini. Danas, o tom putu govori ona, sociolog, diplomatkinja, na čelu liberalno-demokratske stranke, pasionirana čitateljica Havela, ali također i žena, mama i kuharica kojoj su specijalitet mix patlidžana, rajčice, fete, češnjaka i mente.
Što za Hrvatsku znači ulazak u Europu pogođenu krizom?
Hrvatska ulazi u Europsku uniju u razdoblju u kojem nema euforije. Obje strane imaju racionalniji pristup zbog aktualne krize. Prvi europski „big bang“ se dogodio 2004. kada je proširenje predstavljalo kraj hladnog rata, tada su na sceni bili Haveli i Michniki, pričalo se o slobodi i demokraciji. Danas su teme planovi za spas i pomoć nacionalnim bankama. Očito je da je bilo bolje postati članom kada je ekonomija bila u zamahu. Ali za Hrvatsku, koja je započela proces 2001. i prvo je postratno suvremeno društvo koje će biti primljeno u EU, put ulaska je poslužio kreiranju države.
Prije šest mjeseci 67% Hrvata je izreklo svoje da Europi. Nitko nije promijenio ideju dok nije vidio sudbinu Grčke?
Grčka kriza je bjesnila na TV posljednjih mjeseci i zbog toga smo se bili pribojavali. Ali iako niti jedan Hrvat ne očekuje da Europa riješi njegove probleme, prevladava uvjerenje da biti dijelom Europe garantira veći stupanj stabilnosti.
Hrvatska ekonomija je krenula unazad 2009. godine i ministar financija Linić priznaje da bi sljedeća godina mogla biti i gora. Europa znači i nova žrtvovanja. Što ako se ljudi pobune kao u Španjolskoj?
Hrvatska je već upoznata s težinom trenutka i izvanrednim teretom oporezivanja, dovoljno je podsjetiti na to da je PDV otišao na 25%. Naša je šansa iskoristiti prirodne resurse, kao što rade Slovenija i Austrija te privući strane investicije pojednostavljivanjem zapetljane birokracije.
Koja je budućnost Europe?
Sadašnjost je fragmentacija u kojoj pojedine osobnosti, pojedini ministri, još uvijek više nego pojedine države, imaju veći utjecaj u „organizmu“ Europe, problem koji je prvenstveno vidljiv u vanjskoj politici. Kako bi se imala značajna uloga na međunarodnoj sceni, na kojoj dominiraju Kina i SAD, Europa nema druge, nego ići ka još većoj integraciji.
S obzirom na to da je Hrvatska katolička zemlja ima jedan od liberalnijih zakona na temu potpomognute oplodnje. Možete za to dati objašnjenje?
Tražili smo narodni konsenzus. Hrvati očekuju od države određeni standard u davanju usluga, ostavljajući si pri tome za pravo da biraju na temelju vlastitih vrijednosti i uvjerenja da li ih koristiti i koliko.
Arapsko proljeće se inspiriralo prodemokratskim kretanjima u bivšoj Jugoslaviji. Balkansko iskustvo može koristiti i u upravljanju post-revolucijom?
Iako nemaju snažan poticaj ulaska u Europu, arapske zemlje koje prolaze revoluciju mogu naučiti iz našeg iskustva da manje herojski, a više pragmatičan, gotovo dosadan pristup pomaže u smanjivanju tenzija. Nacionalizam i sektaštvo su kao zagađivanje, nije dovoljno počistiti kako bi se spriječilo ponavljanje. Ali istraživanja nam pokazuju da smo uvelike uspjeli prigušiti emotivnost i sada su prioritet ekonomska pitanja.