U vrijeme ulaska Hrvatske u EU (ta je zemlja 9. prosinca potpisala svoj pristupni ugovor, a očekuje se da će postati punopravna članica 1. srpnja 2013.), i s obzirom na vijest da će Crna Gora napokon započeti pristupne pregovore, u lipnju, te dok što se tiče Makedonije postoji već nova visoka razina dijaloga, a prijepor se s Grčkom u pogledu imena rješava, te nakon što je Srbija dobila dugo očekivani kandidatski status, pojačao se osjećaj da je na Balkanu otvorena nova stranica. Stara neprijateljstva, ako i nisu zaboravljena, u najmanju su ruku gurnuta ustranu u ime zajedničke europske budućnosti i gospodarskog razvoja za zemlje u ovoj regiji.
Himera ili samo treba više vremena?
Činilo se da sve ide po planu, a međunarodna zajednica uzdahnula je s olakšanjem
zato što baš sada, dok kriza eurozone ključa s razarajućom snagom, i dok
u EU-u trebaju biti održani predsjednički izbori u čijoj je pozadini složena
ekonomska situacija, nikomu ne trebaju problemi na Balkanu, koji je već potrošio
mnogo napora i energije još u 1990-ima. Sve do predsjedničkih izbora u Srbiji
[činilo se da sve ide po planu], na kojima je u stanovitoj mjeri neočekivano
pobijedio Tomislav Nikolić – bivši zamjenik Vojislava Šešelja, radikala i
bivšeg saveznika stranke Slobodana Miloševića, koji tvrdi da se je promijenio,
da je prošlog prošlost, da je Srbiji sada potrebna uspješna ekonomska budućnost.
Pa makar bilo i tako da nije malo onih [vjerojatno: u Europi] koji mu zamalo
povjerovaše – bilo zato što su to tako jako željeli, ili zato što [svi i
inače misle da] je u 21. stoljeću doista smiješno i apsurdno [ludicrous]
živjeti s prošlošću.
[No] Svega koji dan nakon izbora za predsjednika Srbije, Tomislav Nikolić dao
je uznemirujuću izjavu u intervjuu za jednu crnogorsku tv-kuću, u kojoj je
zanijekao da je Srebrenica bila genocid, a priznao da je sve u svemu to bio
doista velik ratni zločin. On je osim toga definirao Vukovar kao srpski grad,
umjesto kao hrvatski. On je svakoga u toj regiji učinio ponovno nervoznim te
je pobudio sjećanja na ne tako davnu prošlost. Mnogi čelnici u toj regiji odbili
su nazočiti Nikolićevoj inauguracijskoj svečanosti 10. lipnja. Među njima i
Hrvatska – koja bi mogla biti zemljom za koju postoje nadanja da bude ogledni
uzor za ostatak zemalja u toj regiji na njihovu putu prema članstvu u EU-u. Hoće
li Hrvatska biti kadra suočiti se s takvim izazovom, bilo je pitanje koje sam
željela postaviti ministrici vanjskih poslova Vesni Pusić. Ona je bila u Sofiji
8. i 9. lipnja kako bi sudjelovala u prvom izdanju Sofijskog foruma za Balkan
[Sofia Forum for the Balkans] – a riječ je o inicijativi bugarskog ministra
vanjskih poslova i Centra za liberalne strategije [Centre for Liberal Strategies]
(bugarski intelektualni stožer [think-tank]).
Ona će [Hrvatska] to biti kadra, rekla mi je gđa Pusić, jer je Hrvatska učinila
vjerojatno najvažniju stvar – priskrbila je zemljama te regije prijevod na
hrvatski svih svojih pristupnih dokumenata – akcijskog plana, zakonodavstva
i većine samoga acquis communautaire-a. Kao što je gđa Pusić objasnila u razgovoru
za ovu web-stranicu, jezici u toj regiji bliski su – Srbi, Bosanci i Crnogorci
ne će imati problema s čitanjem dokumentacije. Osim toga, Hrvatska nudi susrete
sa sudionicima u hrvatskom pristupnom procesu, koji je trajao više od 10 godina
(zemlja je pregovore službeno započela god. 2005.), ali jasno daje do znanja
da ne želi držati prodike. Naprotiv, otvorena je za partnerstvo. Započet će
s Crnom Gorom, ostvarit će posebnu euroatlantsku suradnju izrađenu po mjeri
Bosne i Hercegovine. Otvorena je prema Srbiji.
No kako će se odnosi sa Srbijom razvijati s komentarima [=interpretativnim
izjavama] izabranog predsjednika u sjeni, upitala sam gđu Pusić. Iako je ta
zemlja [Hrvatska] odlučila poslati svoga veleposlanika [a ne predsjednika RH!]
na svečanost u ponedjeljak, Zagreb tvrdi da je spreman dati vremena tomu da
se stvari slegnu te da Srbija ovlada sobom. Po riječima hrvatske ministrice
vanjskih poslova, tu je više riječ o „prevelikom zanosu“ nastalom Nikolićevim
izborom za predsjednika, koji je i njega samoga iznenadio. Balkan je i dalje
krhko područje i postoji rizik svakoga dana i u svakoj zemlju u toj regiji,
rekla je Vesna Pusić, no ona je uvjerena kako mi u tomu možemo uspjeti: dokazati
da smo odrasli. Dokaz za to je, po njezinu mišljenju, nastajanje saveza političara
na Balkanu koji slično misle. Kad imamo ljude kao što je Vesna Pusić i susrete
kao što je Sofijski forum za Balkan, uspjeh je moguć. Uostalom, on ovisi o
nama. (Čitav intervju s gđom Pusić možete vidjeti na video-fileu)
Transkript intervjua:
- euinside: Hrvatsku se sve više spominje kao ogledan uzor za regiju
Zapadnog Balkana. Mislite li da je [vaša] zemlja spremna preuzeti takvu,
ja mislim da je to silno velik teret, takvu odgovornost?
= Vesna Pusić: [Moja] zemlja je spremna oblikovati partnerstvo s drugim zemljama
u regiji u tom pogledu, u pogledu prenošenja iskustva pristupanja [EU-u], koje
je ponešto drukčije u ovom dijelu svijeta, a posebice kad su posrijedi zemlje
s europskom perspektivom, zato što za nas ono znači i vježbanje u izgrađivanju
države te je u tom smislu naše iskustvo vjerojatno… [dragocjeno]. Mi, zasigurno,
nismo zemlja u EU-u koja je najviše uznapredovala, i upravo zbog toga to je
iskustvo koje je vjerojatno najuporabljivije za zemlje u ovoj regiji, kako
zbog toga što smo mi prva post-konfliktna zemlja nakon ulaska u EU članicā-utemeljiteljicā,
tako i zbog toga što smo mi zemlja koja je u tom procesu zbiljski [iz]gradila
državne institucije. Mi ne kanimo biti niti polazimo od toga da ćemo tu biti
neke vrste učitelji ili hodati okolo te govoriti ljudima kako da učine ovo
ili ono, nego mi, kao prvo, razumijemo kako je apsolutno u našem vlastitu interesu
da naši susjedi prođu putem reformi što je prije moguće zato što to čini život
lakšim i stabilnijim za svakoga. Kao drugo, spremni smo podijeliti dokumente
o kojima je riječ, iskustvo ljudi koji su sudjelovali u procesu koji je u našem
slučaju trajao više od 10 godina.
- euinside: Imate li na umu neke partnere napose – zemlje iz ove regije?
= Vesna Pusić: No da, mi vjerojatno sljedeći utorak potpisujemo bilateralni
ugovor s Crnom Gorom o euroatlantskom partnerstvu. Na putu je i sličan ugovor
prilagođen BiH također o euroatlantskom partnerstvu. Spremni smo u tome smjeru
ići sa Srbijom i s Kosovom u budućnosti. Mi smo već dali naše prijevode acquis
communautaire-a na hrvatski, jer je razlika između hrvatskoga, srpskoga, crnogorskoga
i bosanskoga poput razlike između engleskoga i američkoga, pa oni [tako] mogu
razumijevati vijesti, sve naše akcijske planove, zakonodavstvo i sve te stvari,
a isto tako i prijevode [tekstova iz] acquis communautaire-a, i mi smo im ih
već dali.
- euinside: Spomenuli ste Srbiju, no sada se čini da je nastala pomalo
nezgodna situacija s nedavnim komentarima novog predsjednika Srbije. Kakvima
vidite odnose s tom zemljom?
= Vesna Pusić: Novoizabrani predsjednik dao je nekoliko izjava koje su posvema
neprihvatljive za Hrvatsku ili za bilo koju zemlju kad je riječ o tomu da bi
postojale teritorijalne aspiracije. Mi to vidimo kao možda rezultat prevelikog
zanosa izborne kampanje. Smatramo da je za Hrvatsku bez daljnjega važno vidjeti
[=počekati na] novu srbijansku vladu, no što se tiče Srba i Hrvata na objema
stranama granice, oni će uvijek ostati susjedi. Za naša je društva važno da
i kao vlade i kao čelnici naših zemalja o kojima je riječ možemo zajednički
raditi jer to ljudima život čini lakšim. Dakle, mi smo za to spremni, mi očekujemo
da novoizabrani predsjednik učini stvari lakšima za nas.
- euinside: Tko će predstavljati Hrvatsku na inauguracijskoj svečanosti
u Beogradu?
= Vesna Pusić: Naš veleposlanik.
- euinside: Vidite li [smatrate li da je moguć] stanovit rizik, kažete
da ste spremni, pa ipak: vidite li rizik da se odnosi ne razviju u onakve kakve
svi mi želimo?
= Vesna Pusić: Uvijek postoji taj rizik. U ovoj regiji rizik postoji iz dana
u dan i sa svakom zemljom koja je tu, no ako postoji nešto o čemu smo u tom
[pogledu] stekli iskustvo, onda je to nešto u čemu smo stekli iskustvo. Mi,
dakle, ne navaljujemo [da čega što prije bude]. Spremni smo pustiti da se stvari
slegnu. Unaprijed smo odlučili, prvi put, prekinuti začarani krug toga da jedni
bivamo uvučeni u izborne kampanje drugih te da reagiramo na neke skandalozne
stvari koje budu izgovorene u kampanjama, upravo zbog toga što smatramo kako
je čas da se kaže kako mi ne ćemo pogoršavati naše odnose zbog toga što je
u tijeku izborna kampanja. Pa tako i smatram da imamo veoma dobre izgleda biti
uspješni, a to postoji li opasnost, naravno da postoji opasnost. To [da postoji
opasnost] pokazuje koliko je ovaj dio Europe krhak.
- euinside: Rekli ste u svome nastupu u panel-diskusiji da je na nama [ta
odgovornost], da je konačno trenutak da uzmemo svoje sudbine u svoje ruke.
S obzirom na situaciju i iskustvo i same Bugarske – imali smo prilično mnogo
neuspjeha [propusta/promašaja], stanovitih uspjeha, no općenito bilo je teško
– [mislite li] da smo sposobni, da smo [mi kao] regija sposobni ovladati sobom
i činiti bez vanjske pomoći, sada kada su svi zaokupljeni krizom eurozone,
pa i SAD, ono što je zaista na nama [što je u zoni naše odgovornosti]?
= Vesna Pusić: Činjenica je da ne će biti bilo kakve vanjske pomoći u smislu
da tko drugi donosi odluke za [umjesto] nas, da nas tko drugi vodi. Vanjska
pomoć jest činjenica da postoji ta Europska unija, to je gotovo svojevrsna
opomena da nam je izgrađivati institucije, stabilizirati institucije, a isto
tako tu je to, tu je zajedničko tržište. To je velika vanjska pomoć. No u smislu
toga bi tko drugi donosio vanjske [izvana] političke odluke, da bi nas vodio,
da bi nam famozna međunarodna zajednica bila dužna što činiti ili [da bi bila
dužna] što htjeti – to je nešto što se naprosto ne će dogoditi. Stoga naš uspjeh
kao zemalja i kao regije ovisi o našoj, zbiljski o našoj sposobnosti da preuzmemo
odgovornost za same sebe, a ja mislim da postoji stanovito savezništvo – ne
formalno, nego putem toga da se radi zajedno, da se susrećemo u različitim
prigodama. Postoji savezništvo političara diljem ove regije koji razumiju odgovornost,
koji razumiju oslanjanje na sebe, koji razumiju da vam nitko ne može pomoći
ako si najprije sami ne pomognete i koji su spremni međusobno jedni druge podupirati
u okviru te regije. Pa smatram da je to nukleus potencijalnog blaga što ga
ovdje imamo, a ujedno i potencijalna osnova za zbiljsko započinjanje toga da
se ponašamo kao odrasle zemlje.
- euinside: Velika vam hvala za vaše vrijeme.