Poštovan gospodo gospodarstvenici,
poštovani generalni konzule g. Vladimir Duvnjak,
srdačno vas pozdravljam u Münchenu i želim vam iskrenu dobrodošlicu.
Drago mi je da vam se mogu obratiti i iznijeti vam neke važnije makroekonomske pokazatelje hrvatskog gospodarstva. Ukratko ću vas upoznati sa završetkom pregovora Republike Hrvatske i Europske unije i osvrnut ću se na strana ulaganja u Republiku Hrvatsku s naglaskom na ulaganja iz SR Njemačke tj. iz Slobodne Države Bavarske. Govorit ću i o investicijskoj klimi u Hrvatskoj, mjerama koje Vlada poduzima za uklanjanje prepreka ulaganjima te na kraju predstaviti novog trgovinskog atašea u SR Njemačkoj, u Münchenu, g. Danka Martinčevića.
Kao što vam je, vjerujem, poznato, Republika Hrvatska je krajem lipnja 2011. i formalno zaključila pristupne pregovore čime je otvoren put da nakon ratifikacije pristupnog ugovora postanemo 28. članicom Europske unije 1. srpnja 2013. godine. Završetkom pristupnih pregovora, koji su ukupno trajali pet godina i devet mjeseci, Hrvatska je dokazala svoju punu zrelost i spremnost da postane nova članica Europske unije.
Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska će postati dijelom najvećeg jedinstvenog tržišta na svijetu s oko pola milijarde stanovnika odnosno potrošača. Na ovom tržištu moramo pronaći svoje mjesto, osnažiti hrvatski izvoz i hrvatske proizvode kvalitetom i inovacijama učiniti konkurentnim te time povećati ukupnu konkurentnost Hrvatske na međunarodnom tržištu.
U 2011. godini očekuje se daljnji gospodarski oporavak Europske unije, sličnim intenzitetom kao i u 2010. godini te postupni oporavak tržišta rada. Predviđa se da će realni rast BDP-a euro zone u ovoj godini iznositi oko 1,6%. dok se u 2012. godini u EU očekuje ubrzanje realnog rasta BDP-a na 1,9%.
Međutim, i dalje vlada zabrinutost glede problema s dugom te fiskalnih poteškoća pojedinih zemalja članica. Tako je u srpnju 2011. Europsko vijeće održalo izvanredni summit, povodom pogoršanja percepcije održivosti javnog duga Grčke i drugih zemalja s periferije zajedničkog valutnog područja. Postignut je široki dogovor država članica oko rješavanja problema održivosti javnog duga Grčke, u okviru kojeg je definiran drugi paket pomoći u iznosu od 109 milijardi eura te način uključenja privatnog sektora.
S početkom kolovoza 2011. godine krenula je najnovija dimenzija krize u nekim članicama EU - u Portugalu, Italiji, Irskoj, Grčkoj, Španjolskoj- kada su ulagači počeli prodavati talijanske državne obveznice, što je ugrozilo treće po veličini europsko gospodarstvo. Već uzdrmano povjerenje ulagača preraslo je u strah da bi se dužnička kriza, koja je dosad primorala Grčku, Irsku i Portugal na traženje spasonosnog paketa pomoći, mogla proširiti i na velika gospodarstva poput Italije i Španjolske, čiji je državni dug među najvećima u svijetu.
Na bilateralnom summitu Francuska - Njemačka u Parizu, 16. kolovoza 2011. kancelarka Merkel i predsjednik Sarkozy predložili su uspostavu ekonomskog upravljanja "pravu ekonomsku vladu" za eurozonu. Kancelarka Merkel i predsjednik Sarkozy tako su predložili biranje predsjednika koji će predstavljati eurozonu na dvoipolgodišnje razdoblje; uvođenje poreza na financijske transakcije (već u rujnu), koji bi uključivao sve međunarodne transakcije; odbacili su mogućnost uvođenja euro-obveznica, ističući kako nije pravi trenutak za njihovo izdavanje.
Merkel i Sarkozy također su članicama euro zone predložili da do ljeta 2012. usvoje pravilo o uravnoteženim javnim financijama, koje je već na snazi u Njemačkoj, a u Francuskoj je njegova provedba u tijeku. Prema prijedlogu, zemlje eurozone obvezale bi se na uravnotežene financije i taj cilj zapisale u ustavnom zakonu. Kancelarka Merkel naglasila je da želi vratit povjerenje tržišta i dodala da je dužnička kriza nastajala godinama te ne može nestati jednim udarcem.
Uz nastojanja vodećih čelnika EU da riješe dužničku krizu i da iznađu način da zemlje euro-zone smanje proračunske deficite, te unatoč oporavku svjetskog gospodarstva kojeg predvode vodeća azijska gospodarstva, globalni ekonomski okvir i dalje karakterizira značajan stupanj neizvjesnosti. To se prije svega odnosi na geopolitičke tenzije na Bliskom Istoku i u Sjevernoj Africi te neizvjesnost oko daljnjeg kretanja cijena sirovina i energije.
RH - EU
Nedavno zaključivanje pregovora o punopravnom članstvu u EU Europskoj uniji stavlja Hrvatsku u novi gospodarski kontekst i otvara novi prostor za ubrzavanje rasta hrvatskog gospodarstva
Poglavlje 33 – Financijske i proračunske odredbe – definira međusobne financijske obveze između Hrvatske i Europske unije. Za prvih šest mjeseci članstva, u drugoj polovici 2013., Hrvatskoj će biti stavljeno na raspolaganje okvirno oko 800 milijuna eura, kroz dulje vremensko razdoblje budući da se većina projekata provodi više godina.
S obzirom da će Hrvatska za prvih šest mjeseci članstva u europski proračun uplatiti 267,7 milijuna eura, računica pokazuje da ćemo za jedan euro koji uplatimo dobiti mogućnost povlačenja tri eura natrag. Hrvatska bi dakle, u prvih šest mjeseci članstva, trebala biti na dobitku od 106,6 milijuna eura.
Stabilna EU usmjerena ka održivom i socijalno-uključivom gospodarskom rastu u fokusu je hrvatskog interesa, ne samo zbog predstojećeg ulaska RH u EU, već i zbog puno izravnijeg učinka, imajući u vidu da je EU najvažniji hrvatski trgovinski partner.
Makroekonomsko okruženje u RH u 2010. i 2011. godini
U našoj zemlji je nakon efekata svjetske financijske i gospodarske krize koji su se na hrvatsko gospodarstvo u najvećem dijelu odrazili tijekom 2009., u 2010. godini došlo do znatnog ublažavanja negativnih kretanja. Unatoč gospodarskoj krizi, sačuvana je makroekonomska stabilnost kao i stabilnost financijskog sektora. Pad realnog bruto domaćeg proizvoda je usporen sa 6,0% u 2009. na 1,2% u 2010. godini.
Bruto domaći proizvod zabilježio je u prvom tromjesečju 2011. godine realno međugodišnje smanjenje od 0,8%, prvenstveno pod utjecajem smanjenja izvoza roba i usluga (-11,1%) te investicija u fiksni kapital (-6,7%). Međutim, u drugom tromjesečju ove BDP godine iskazao je rast od 0,8%. Slična stopa rasta BDP-a u drugom kvartalu 2011. bilježi se i u ostalim EU članicama; Italiji (0,8), Velikoj Britaniji (0,7), Rumunjskoj (0,3%), a u SR Njemačkoj ona iznosi 0,1%. Bruto domaći proizvod po glavi stanovnika povećan s 10,3 tisuće EUR u 2009. na 10,4 tisuće EUR u 2010. godini (+0,5%).
Za cijelu 2011. godinu Vlada RH očekuje realni rast BDP-a od 1,5%, a u 2012. predviđa se rast od 2,5%.
U drugom tromjesečju 2011. ostvarili smo rast izvoza roba za 5,6 %, fizičkog obujma industrijske proizvodnje za 1,1 %, prometa u trgovini na malo za 4,9 %. Također je ostvaren i rast broja dolazaka turista za 12,1 %, a noćenja za 12,5 %.
Od ostalih makroekonomskih pokazatelja izdvajam još samo neke najvažnije:
Industrijska proizvodnja smanjena je u prvih šest mjeseci 2011. na međugodišnjoj razini 1,3%. U 2010. godini zabilježila je međugodišnje smanjenje od 1,4%. Inflacija je u prvih sedam mjeseci 2011. godine iznosila 2,2%. U 2010. godini iznosila je 1,1% što predstavlja usporavanje u odnosu na 2009. godinu kad je iznosila 2,4%. Broj nezaposlenih iznosio je u srpnju 2011. g 287.595 te je u usporedbi s lipnjem blago povećan za 84 osobe. Na godišnjoj razini broj nezaposlenih zabilježio je porast od 1,7%.
Rast gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj temelji se na postupnom oporavku osobne potrošnje kao i oporavku investicijskog ciklusa. S ciljem stvaranja čvrstih temelja za gospodarski oporavak Vlada RH izradila je Program gospodarskog oporavka koji je javnosti prezentirala u travnju 2010. godine. Njegov temeljni cilj je stvaranje konkurentnog gospodarstva kroz kvalitetnije poduzetničko okruženje i provedba nužnih reformi u javnom sektoru.
Program gospodarskog oporavka obuhvaća niz mjera i aktivnosti, pored ostalog, pokretanje novog investicijskog ciklusa u područjima energetike, zaštite okoliša, jačanja ukupne infrastrukture, poticanje ulaganja te promociju hrvatskog gospodarstva unapređenjem sustava gospodarske diplomacije.
Na temelju mjera iz Programa, Vlada RH je u svibnju 2010. donijela Plan provedbenih aktivnosti Programa gospodarskog oporavka u kojoj su detaljno razrađene mjere iz Programa na provedbene aktivnosti s točno utvrđenim rokovima.
Ključne poluge Programa su smanjenje izdataka javnog sektora, smanjenje uplitanja države u gospodarske tokove, daljnja privatizacija te profesionalizacija upravljanja javnim poduzećima i državnim ustanovama na načelu dobrog gospodara; pokretanje novog investicijskog ciklusa i ubrzanje provedbe reformi u pravosuđu, zdravstvu i državnoj upravi.
U proračunu za 2010., a temeljeno na Programu gospodarskog oporavka, provedene su značajne aktivnosti posebice na rashodnoj strani poput: obustave usklađivanja mirovina; podizanje dobne granice za ostvarivanje prava na starosnu i mirovinu za žene, daljnje zamrzavanje osnovice za obračun plaće za državne i javne službenike i namještenike i ostalo. Sve navedene mjere, uz mjere štednje na svim ostalim rashodima, zadržane i u 2011. Vlada RH je do sada prihvatila izvješća o provedbi Programa gospodarskog oporavka, za razdoblje od svibnja 2010. do kolovoza 2011. godine. Program gospodarskog oporavka primio je pohvale od međunarodnih financijskih institucija EU, MMF-a i Svjetske banke.
U provedbi Programa Vlada posebnu pažnju usmjerava na velike investicijske projekte. Vlada je tako u rujnu 2010. godine prihvatila Katalog investicijskih projekata od interesa za RH u javnom i privatnom sektoru.
Katalog investicijskih projekata u javnom sektoru obuhvaća 30 projekata u energetici, turizmu, vodnom gospodarstva i prometnoj infrastrukture ukupne vrijednosti oko 14 milijardi eura.
Katalog investicijskih projekata u privatnom sektoru, vrijedan je skoro 15 milijardi eura, a sadrži preko 400 projekata.
Investicijska klima u RH
U poticanju stranih ulaganja iznimno je važna dobra investicijska klima te je Vlada RH, posebice od sredine prošle godine, dala veliki naglasak naporima za unaprjeđivanje ulagačkog okruženja i uklanjanju prepreka ulaganjima privlačenju kvalitetnih ulaganja. Jasan pokazatelj ovih napora je i prvo osnivanje položaja potpredsjednika Vlade RH zaduženog za investicije – g. Domagoja Ivana Miloševića.
Već danas ured potpredsjednika Miloševića radi na preko 150 privatnih ulagačkih projekata vrijednih preko 10 milijardi eura, a Vlada također daje velike napore i na području realizacije javnih projekata ulaganja – od Zračne luke Zagreb, turističkog projekta Brijuni rivijera (29. kolovoza 2011. održana je sjednica Povjerenstva za projekt Brijuni rivijera i donesena je odluka o raspisivanju međunarodnog natječaja) do niza drugih javnih projekata.
Vlada je u listopadu 2010. godine. donijela i Akcijski plan za uklanjanje prepreka za ulaganja Vlada RH, a u ožujku 2011. osnovala i Hrvatski odbor za investicije sastavljen od članova Vlade RH, predstavnika HGK i HUP-a, bankarskog sektora (ukupno 11 članova) čija je zadaća predlaganje mjera za poboljšanje investicijske klime i suradnja s investitorima. Prepreke ulaganjima smanjili smo i time što smo donijeli Zakon o poticanju ulaganja.
Što smo time omogućili ulagačima? Smanjili smo minimalne uvjete koje moraju ispuniti da bi mogli koristiti poticajne mjere i to na ulaganja u tehnološke projekte. To znači da ulagač više ne mora minimalno uložiti 300 000 eura da bi mogao koristiti poticajne mjere, već 100 000 eura, s time da ne mora otvoriti 10, već 5 novih radnih mjesta u roku od tri godine nakon početka ulaganja.
Kad govorimo o ukupnim dosadašnjim izravnim stranim ulaganjima u RH želim iznijeti podatak da od 1993. do kraja prvog tromjesečja 2011. godine ukupna strana ulaganja u Hrvatsku iznose 24,4 milijarde eura.
Po iznosu ukupnih inozemnih izravnih ulaganja u RH na prvom mjestu je Austrija (25,%), a slijede Nizozemska (15,%) i Njemačka (12,%). (NB – kao nizozemska ulaganja prikazana su ulaganja kao što su američko ulaganje Barra u Plivu i švedske IKEA-e kroz nizozemske banke)
U prvom tromjesečju 2011. priljev inozemnih izravnih ulaganja u RH iznosio je 129 milijuna eura dok je u 2010. priljev iznosio 226 milijuna eura, što je 89 % manje od iznosa zabilježenog u 2009. godini.
Kao što vidimo, ulaganja u RH drastično su pala u odnosu na 2008. godinu. Međutim, to se prvotno treba pripisati globalnoj recesiji koja je dovela do jednako jakog pada svjetskih tokova direktnih stranih ulaganja.
Također se mora priznati da sama struktura ulaganja u RH, unatoč svojoj relativnoj visini (od 1993. do 1. tromjesečja 2011. 24,4 milijardi eura), nije do sada bila zadovoljavajuća, budući da se oslanjala uglavnom na privatizaciju, trgovinu i usluge. Nedostajala su nam ulaganja u proizvodnju, industriju i visoku tehnologiju.
Radi ovakve strukture je i došlo do pada ulaganja tijekom 2009. i 2010. godine jer su ti sektori i zabilježili najveći pad na svjetskoj razini.
Već spomenute mjere uklanjanja prepreka ulaganjima, od onih na lokalnim razinama do prepreka u zakonskoj regulativi, zajedno sa činjenicom kako RH skorim ulaskom u EU postaje sve zanimljivija velikom broju potencijalnih ulagača, dodatno će osnažiti poziciju Hrvatske u privlačenju stranih ulaganja i dovesti do novog rasta ulaganja.
Sve ove aktivnosti jaka su poruka ulagačima, a tu su poruku oni već prepoznali, što je vidljivo kroz suradnju i kontakte sa stranim diplomatskim predstavništvima u Zagrebu, kao i sve većem broju tvrtki ulagača koje dolaze prvenstveno u Ured potpredsjednika Vlade RH za investicije i Upravu za ulaganje u MINGORP, ali sve češće i kod nas u MVPEI.
Međutim, naglašavam kako efekte svih ovih napora očekujemo tek u narednom razdoblju nakon novih parlamentarnih izbora. U privlačenju ulaganja radi se o velikim iznosima i iluzorno je očekivati da će se rezultati vidjeti već u prvoj godini. Meni osobno je drago što radimo ovako ozbiljno postavljajući srednjoročne i dugoročne ciljeve, a na dobrobit našeg gospodarstva.
Gospodarski odnosi RH – SRNJ, RH - Bavarska
Kao što sam ranije naveo, SRNj nalazi se na trećem mjestu po visini ukupnih stranih ulaganja s iznosom od oko 3 milijarde eura. Ovaj podatak pokazuje da Hrvatska i Njemačka imaju odlično razvijene bilateralne gospodarske odnose koji su sredinom 2010. održavanjem Njemačko-hrvatskog gospodarskog foruma u Zagrebu dobili novi zamah i prerasli u istinske gospodarske partnerske veze.
Izgradnja novih partnerskih veza nastavljena je brojnim posjetima od kojih izdvajam posjet bivšeg saveznog ministra gospodarstva i tehnologije Rainera Brüderlea Hrvatskoj u studenom 2010. kada je obostrano ustvrđeno kako perspektive budućih partnerskih odnosa Hrvatske i Njemačke leže u energetici i infrastrukturnim projektima.
Razvitak partnerskih veza nastavlja se Hrvatsko-njemačkim gospodarskim forumom koji je održan u Mainzu u siječnju 2011. u okviru posjeta predsjednika RH Ive Josipovića SR Njemačkoj.
Početkom lipnja ove godine bavarski ministar gospodarstva Martin Zeil u pratnji gospodarskog izaslanstva, predstavnika 40-tak tvrtki, posjetio je RH.
U kolovozu 2011. RH je posjetila i savezna njemačka kancelarka Angela Merkel koja je istaknula da su Nijemcima posebno zanimljivi projekti iz energetike i infrastrukture.
Za hrvatsko gospodarstvo Njemačka je posebno značajna iz razloga što je SRNj prva po dolasku stranih turista (1,5 milijun, od toga oko pola milijuna gostiju iz Bavarske), druga po vanjskotrgovinskoj razmjeni (2,8 milijardi eura) i, kao što sam već naglasio, treća po direktnim stranim ulaganjima u hrvatsko gospodarstvo (oko 3 milijarde eura od ukupno oko 24,4 milijarde).
Njemačka je ujedno i jedina zemlja s kojom Hrvatska ima ugovor o tzv. detaširanim radnicima, što hrvatskim građevinarima i montažerima omogućava dodatno ostvarenje prihoda.
Od izvanredno velikog značaja je hrvatska dijaspora odnosno veliki broj Hrvata koji žive i rade u Njemačkoj, pri čemu se procjenjuje da preko banaka ili izravnim prijenosom unesu u Hrvatsku godišnje oko 1 milijardu eura.
RH od svih saveznih zemalja najintenzivnije odnose njeguje sa Slobodnom Državom Bavarskom. O posebnosti hrvatsko-bavarskih odnosa govori i Stalna hrvatsko-bavarska komisija koja postoji već skoro 40 godina. U okviru Stalne hrvatsko-bavarske komisije realizirani su brojni zajednički projekti iz područja gospodarstva, turizma, kulture, prometa, zaštite okoliša, poljoprivrede i šumarstva, znanosti, prosvjete, državne uprave i europskih integracija.
Uspješnu gospodarsku suradnju RH i Slobodne Države Bavarske potkrepljuje podatak o robnoj razmjeni za 2010. godinu između RH i Bavarske koja je iznosila 530 milijuna eura što čini otprilike petinu ukupne robne razmjene RH i SR Njemačke (2, 8 milijardi eura). U Hrvatskoj posluje više od 1300 bavarskih poduzeća, a njih 90 imaju svoje podružnice u našoj zemlji.
Predstavljanje trgovinskog atašea Danka Martinčevića
Dinamiku gospodarskih odnosa potičemo radom gospodarske diplomacije. Svjesni važnosti djelovanja hrvatske diplomacije na području gospodarstva pokrenuli smo projekt trgovačkih atašea u sklopu veleposlanstava i generalnih konzulata RH.
Trgovački atašei, koji su odabrani rigoroznim natječajnim postupkom i koji već imaju veliko komercijalno iskustvo, od prije nepunih mjesec dana nalaze se na destinacijama gdje će djelovati prema izrazito komercijalnim principima.
Oni će intenzivno raditi na konkretnom povezivanju hrvatskih tvrtki sa inozemnim partnerima, kao i na privlačenju investicija u Republiku Hrvatsku iz zemalja u kojim djeluju. Smatram da je ovo ključan pomak u pristupu gospodarskoj diplomaciji i u pristupu MVPEI-a prema gospodarskim pitanjima i potrebama RH.
Novi trgovinski ataše u SRNj je Danko Martinčević. On će svoje radno mjesto imati u GK RH München, a bit će nadležan za cijelu SRNj. Nadam se da će g. Martinčević svojim dosadašnjim bogatim radnim iskustvom i dokazanom stručnošću doprinijeti još intenzivnijem razvoju gospodarskih odnosa RH i SRNj, u čemu mu želim puno uspjeha.
Hvala vam na pažnji!