Hrvatski ministar vanjskih poslova
i europskih integracija Gordan
Jandroković proteklog je tjedna
u Dubrovniku ugostio svog njemačkog
kolegu Guida Westerwellea. Dvojica
ministara dogovarali su skori dolazak
kancelarke Angele Merkel u Hrvatsku pa
smo ministra Jandrokovića najprije pitali o
očekivanjima i važnosti posjete najmoćnije
žene Europe Hrvatskoj. Razgovor smo vodili
nekoliko dana prije nego je Predsjednik
Ivo Josipović zatražio njegovu ostavku zbog
kršenja procedure oko imenovanja novih
veleposlanika.
Posjet ministra Westerwellea u svakom je
pogledu nastavak intenzivnih odnosa koji
postoje između Hrvatske i Njemačke, a
koji su dosad rezultirali iznimno visokom
razinom političke i gospodarske suradnje.
Taj posjet je prethodio dolasku njemačke
kancelarke Angele Merkel u službeni posjet
Hrvatskoj 22. kolovoza, tijekom kojeg će
se susresti s predsjednicom hrvatske Vlade
Jadrankom Kosor. Osim što potvrđuje
snažne međudržavne odnose, predstojeći
posjet kancelarke Merkel uvelike naglašava
i njezin osobni odnos s premijerkom Kosor.
Njemačka je tradicionalno partnerska
zemlja s Hrvatskom, imamo snažnu gospodarsku
suradnju, a to potvrđuju i brojke
– iz Njemačke nam kontinuirano stiže najveći
broj turista, dok je po trgovinskoj razmjeni
Njemačka naš drugi najjači partner, a
treća je po stranim ulaganjima u Hrvatsku.
I tijekom susreta s kolegom Westerwelleom
obostrano je naglašena važnost daljnjeg
produbljivanja međusobnih odnosa i u
uvjetima kada Hrvatska postane punopravna
članicom Europske Unije.
- U pregovorima s EU dogovoren je poseban
režim carinskih kontrola za prolazak
za kroz Neum. Što on obuhvaća? Što
mogu očekivati građani Hrvatske kada
nastupi scengenski režim na toj granici?
Tijekom pristupnih pregovora vodilo se
računa o zemljopisnoj specifičnosti dubrovačkog
kraja, kao i o poslovanju gospodarskih
subjekata na tom području. U tom
smislu, upravo imajući u vidu postojanje
neumskog koridora, dogovoreni su posebni
režimi, određena izuzeća od pune primjene
propisa EU koji će se primjenjivati nakon
ulaska Hrvatske u Uniju.
U prvom segmentu, to znači da je Hrvatska
osigurala provedbu posebnog režima
za provoz pošiljki proizvoda životinjskog
podrijetla kroz neumski koridor. U okviru
tog režima, pošiljkama koje su podrijetlom
iz EU ili neke dopuštene treće zemlje, bit će
dopušten prolaz preko neumskog koridora
bez provođenja veterinarskih kontrola na
graničnoj postaji pri ponovnom ulasku na
područje Hrvatske odnosno EU. Hrvatska
je osigurala da, po pristupanju Uniji, može
primjenjivati posebni režim koji omogućuje
izuzeće od obveze prethodne najave
pošiljki elektroničkim putem za domaću
robu koja prolazi kroz neumski koridor.
Taj će se režim primjenjivati na pošiljke
robe čija ukupna vrijednost ne premašuje
iznos od 10.000 eura. Spomenutim posebnim
režimima omogućili smo da se i po
ulasku Republike Hrvatske u punopravno
članstvo EU najveći dio domaće robe
nesmetano kreće preko stranog carinskog
područja, odnosno kroz neumski koridor,
a što je od prioritetne važnosti za opskrbu
dubrovačkog područja. Bit će uspostavljen
i poseban režim prolaza za građane Europske
Unije, pa samim time i Hrvatske, koji
će omogućiti brzi i nesmetan prijelaz međudržavne
granice i pružiti visok stupanj
sigurnosti. Danom pristupanja Europskoj
Uniji Hrvatska se neće automatski pridružiti
i schengenskom prostoru (području
22 države članice EU i 3 države nečlanice
koje su ukinule granične kontrole na svojim
unutarnjim granicama), pa se sukladno
tome tzv. schengenski režim neće odmah
primjenjivati na državnoj granici s Bosnom
i Hercegovinom. No, kad Hrvatska i uđe
u schengenski prostor, dogovoreni posebni
režimi vezani uz provoz robe kroz neumski
koridor vrijedit će i dalje.
- Granica na Bistrini poseban je problem
za dubrovačko područje, a od primjene
novih carinskih propisa dodatno smo
izolirani. Na granici su ogromne gužve.
Zašto se s primjenom tih propisa nije
čekao kraj turističke sezone i zašto se
odmah nije pojačala trajektna linija za
Pelješac?
-Treba imati u vidu da je od 1. kolovoza ove
godine Carinska uprava u uporabu uvela
novi kompjuterizirani provozni sustav.
Radi se o novom elektroničkom, bezpapirnom
postupku provoza robe, prvom u nizu
projekata e-carine. Uvođenje ovog sustava
jedna je od obveza carinske službe u okviru
priprema za pristupanje Hrvatske u članstvo
EU, a provedena je sukladno predviđenim
rokovima. Primjena ovog sustava znatno će
olakšati promet preko hrvatskih graničnih
prijelaza te tako pridonijeti uspješnijem
poslovanju hrvatskih gospodarskih subjekata.
U tom je smislu Carinska uprava u
vremenu pripreme uvođenja novog sustava
organizirala i održala čitav niz edukacija,
seminara i radionica koje su bile namijenjene
carinskim službenicima i ostalim sudionicima
u provedbi carinskih postupaka,
kako bi se svi informirali i pripremili za njegovu
što uspješniju i bržu primjenu. Vezano
uz trajektne linije s Pelješcem, podsjetio
bih kako je prošle godine izvršena rekonstrukcija
trajektnog pristaništa u Trpnju na
Pelješcu, a tijekom prošle sezone uveden je
i novi brod većeg kapaciteta na trajektnoj
liniji Ploče-Trpanj. Ova trajektna linija vozi
sedam puta dnevno u oba smjera, a prema
potrebi i izvan dnevnog reda. Na ovaj je način,
u skladu sa svim raspoloživim mogućnostima,
u ovom trenutku optimalno pokrivena
veza kopna s Pelješcem i obrnuto.
Najveći dio problema vezanih uz prometnu
povezanost s hrvatskim jugom bit će riješen
dovršetkom Pelješkog mosta. Tome je cilju
ova Vlada u potpunosti predana i stoga će
se most nastaviti graditi.
- Najavljujete kako će se na referendumu
za ulazak Hrvatske u EU, ‘za’ odlučiti
dvije trećine stanovnika Hrvatske. To su
dosta visoke prognoze, na čemu ih zasnivate?
Optimističan
sam i uvjeren da većina hrvatskih građana već sada prepoznaje pripadnost
Hrvatske europskom civilizacijskom
krugu, a to potkrepljuju i istraživanja javnog
mnijenja koja kontinuirano provodimo.
Evo, zadnje pokazuje kako bi od svih
građana sklonih izlasku na referendum,
njih 60 posto glasovalo za ulazak Hrvatske
u Europsku Uniju, 33 posto bilo bi protiv,
dok ostali nisu definirali svoj stav ili su suzdržani.
I na samom referendumu očekujemo
veliku potporu. Upravo je Dubrovnik
zoran primjer hrvatske pripadnosti Europi,
a to je potvrdio i moj njemački kolega rekavši
da se upravo ovdje osjeti prisutnost
Europe i Europske Unije.
- Raste i podrška HDZ-u. Kako komentirate
posljednje ankete u kojima malo
zaostajete za SDP-om? Je li to posljedica
završetka pregovora ili borbe protiv korupcije
vaše Vlade?
Očekujem da će na sljedećim izborima potpora
za Hrvatsku demokratsku zajednicu
biti vrlo visoka. Ne samo zato što smo završili
pregovore s EU i otvorili politički prostor
za borbu protiv korupcije, već i zbog
toga što je HDZ u posljednjih dvadeset godina
ostvario sve ključne nacionalne ciljeve.
Završetak pregovora znači da smo napravili
velike promjene u kvalitativnom smislu u
samom društvu i u državi. Dakle, ne bismo
završili pregovore da Hrvatska nije danas
bolja i kvalitetnija država nego što je bila
i vjerujem da će ljudi to prepoznati. Smatram
da je u ovih dvadeset godina, koliko
imamo hrvatsku državu, ostvaren ogroman
napredak i vjerujem da će to građani na izborima
honorirati.
- Nakon što je premijerka zahvalila generalima
Markaču i Gotovini na zaslugama
u Oluji, bilo je mnogo komentara, a reagirao
je i srbijanski predsjednik Tadić.
Koliko će to utjecati na odnose RH i Srbije?
I ovom prigodom
ponovio bih da je Oluja bila osloboditeljska, legalna i pravedna
vojnoredarstvena operacija. To je povijesna
istina. U tom smislu mi ćemo se i nadalje
svim sredstvima boriti protiv bilo kakvih
pokušaja izmjene povijesnih činjenica kao
i protiv pristupa „ko nas to zavadi“.
Hrvatska je u Domovinskom
ratu pobijedila, obranila
svoj teritorij, obranila
demokraciju, a pomogla
je i svojim susjedima.
Da se nije dogodio
slom Miloševićevog
režima nakon
operacije Oluja,
pitanje je kako bi
se stvari u ovom
dijelu Europe dalje
odvijale.
- A kako će reakcije
poput Tadićeve utjecati na buduće odnose dviju
zemlja?
Nama je iznimno važno da se Srbija razvija
na isti način kao i ostale zemlje u okruženju,
da bude proeuropski orijentirana i u tom će
imati našu punu potporu. To je u interesu
Hrvatske i svih zemalja ovog prostora,
ali i u interesu Europske Unije i NATO-a.
Hrvatska kontinuirano pruža pomoć svim
zemljama u regiji kad je u pitanju njihovo
priključenje EU pa isto to činimo i sa Srbijom.
Zainteresirani smo za budućnost, za
građenje odnosa na temelju međusobnog
uvažavanja, poštovanja i suradnje.
- Možete li prokomentirati slučaj „Mitrović“,
i napade komercijalnih medija
drugih zemalja na Hrvatsku? Vaši kritičari
kažu kako se naše ministarstvo u
taj slučaj nije uopće trebalo miješati.
Svatko mora poštovati
hrvatske zakone, i hrvatski državljani, i oni koji to nisu.
Tko ne poštuje zakone, taj biva sankcioniran,
tako je u svim civiliziranim
zemljama svijeta, pa i u Hrvatskoj.
Trenutno je ovaj postupak u rukama
hrvatskog pravosuđa i razumljivo je
da ne mogu ulaziti u njegovu bit.
No, nitko nema pravo zlouporabe
medija, bili oni privatni ili javni, i
na to je reagirala hrvatska diplomacija.
Pogledajte reakcije u Srbiji, značajan
broj tamošnjih institucija i organizacija
kritički je progovorio o ponašanju vlasnika
TV Pinka.
- Jeste li zadovoljni radom naše gospodarske
diplomacije s obzirom da
nas je više susjednih zemalja
preteklo u visini stranih ulaganja? Na dubrovačkom
području neki su strani investitori i odustali.
Što im kao ministar u Vladi možete
poručiti?
Treba pogledati brojke i vidjeti da je Hrvatska,
u usporedbi s ostalim tranzicijskim
zemljama, u gornjoj polovici po uspješnosti
privlačenja stranih investicija. Priča o tome
kako ovdje ne postoje uvjeti za ulaganje, da
je Hrvatska neprijateljski usmjerena prema
stranim investicijama - jednostavno nije
točna. Vlada je uložila velike napore u unaprjeđenje
investicijskog okruženja, uklanjanje
prepreka za ulagače te aktivnije privlačenje
kvalitetnih inozemnih investicija.
Potpredsjednik Vlade za investicije Domagoj
Milošević radi izvrstan posao i napredak
je vidljiv. I u Dubrovniku i Dubrovačko-
neretvanskoj županiji postoji veliki broj
ulaganja u turizmu, a zainteresirani smo da
se te investicije prošire i na ostale sektore.
U razdoblju u koje sada ulazimo, u središtu
pozornosti bit će daljnje jačanje hrvatskog
gospodarstva i poduzimanje svih mjera
koje su potrebne da građani Hrvatske imaju
bolji životni standard, kao i mjera za jačanje
privatnog sektora i stranih investicija.
To je i jedan od zadataka novouspostavljenih
trgovinskih atašea koji će upravo ovog
mjeseca započeti s radom u prvih pet hrvatskih
veleposlanstava i konzulata.
- A što napraviti kad se dogodi slučaj
Aarona Frenkela, počasnog konzula Hrvatske
u Izraelu, koji je istupio negativno
prema Hrvatskoj jer je upravo ovdje
doživio loš prijem svojih ulagačkih planova
na Srđu?
To je stara stvar, a neke izjave koje su se
pojavile u medijima demantirane su. Svaki
strani investitor dobrodošao je u Hrvatsku
i sa strane hrvatske Vlade imat će punu
potporu u realizaciji svih projekata. Pritom
se svatko mora držati hrvatskih zakona i
propisa te se ponašati jednako kao
i domaći investitori.
Intervju ministra Gordana Jandrokovića u Dubrovačkom vjesniku - pdf