Ministre Jandroković, hvala Vam što ste odvojili vremena za razgovor za Raskrižje – Hrvatski katolički portal. Hrvatska očekuje dolazak Pape Benedikta XVI., a Vi, kao ministar vanjskih poslova, zasigurno možete dati pravu ocjenu važnosti ovog posjeta za našu domovinu. Što nam donosi taj posjet?
Na samom početku želio bih naglasiti kako Sveti Otac uživa veliki moralni autoritet u svijetu, a svojim komunikacijskim putovima Sveta Stolica pridonosi trajnom stvaranju pozitivnog ozračja na globalnoj razini. U tom smislu, predstojeći posjet Svetog Oca Hrvatskoj, koji se održava povodom Nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji, od iznimne je važnosti za hrvatske vjernike, ali i sve građane Hrvatske. Papa dolazi u Hrvatsku i kao državnik i kao poglavar Katoličke Crkve, ali i kao prijatelj hrvatskoga naroda. Ovaj pastoralni pohod pape Benedikta XVI. ujedno je i kruna izuzetno dobrih odnosa Svete Stolice i Republike Hrvatske u njegovom pontifikatu.
Veze između Vatikana i Hrvatske sežu daleko u povijest. Koliko nam danas znače te veze?
Duboke povijesne veze zasigurno su utjecale i na današnje iznimno dobre i prijateljske odnose između Republike Hrvatske i Svete Stolice. Uvjeren sam da će se i ovim pohodom pape Benedikta XVI. potvrditi privrženost i vjernost hrvatskog naroda Svetoj Stolici, koja traje već četrnaest stoljeća. Želio bih pritom napomenuti kako hrvatski narod nikada neće zaboraviti činjenicu da je upravo Sveta Stolica među prvima priznala Hrvatsku u trenutku ratnih razaranja, političke neizvjesnosti, kao i pasivnosti međunarodne zajednice. Nakon 20 godina hrvatske samostalnosti politički kontekst se promijenio na europskoj sceni. Hrvatska se nalazi pred vratima Europske unije i podrška Svete Stolice nije se umanjila.
Papa Benedikt ne putuje tako često i pomno bira svoja odredišta. Njegova putovanja prate i svjetski mediji. Što su, prema Vašim saznanjima, razlozi papinog odabira Hrvatske kao jedne od zemalja koje će posjetiti ove godine?
Usprkos komunizmu i vojnoj agresiji koju je pretrpjela, Hrvatska je znala ostati vjerna svojim dubokim kršćanskim korijenima, i to Sveti Otac nagrađuje svojom iskrenom bliskošću i solidarnošću. Sveta Stolica podržava RH na njezinu putu u EU, u koju ćemo unijeti i sačuvati povijesna, kulturna i vjerska nasljeđa, karakteristična za naš narod koji ima duboke kršćanske korijene. Osim toga, dinamika crkvenih i društvenih događanja u Hrvatskoj u posljednjih je dvadeset godina iznimno intenzivna, stoga u papinim pohodima prepoznajemo i poseban dar i povlasticu kako za Crkvu u Hrvatskoj, tako i za hrvatski narod.
Ne možemo zaobići ni pitanje EU. Zna se da Vatikan podupire Hrvatsku u pristupanju Europskoj uniji. Ima li papin posjet u ovom trenutku neke veze i sa završetkom pregovora Hrvatske s EU?
Svakako treba imati u vidu i činjenicu da posjet dolazi u vrijeme kada se Hrvatska nalazi u samoj završnici pristupnih pregovora s Europskom unijom. Time se još jednom potvrđuje i stalna potpora Svete Stolice Hrvatskoj - od ranih dana borbe za neovisnost pa sve do danas - kada se priključujemo europskoj zajednici država i naroda. Sveta Stolica oduvijek je pružala snažnu potporu hrvatskom članstvu u EU, vrednujući njezino civilizacijsko mjesto u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Europe. I sam Sveti Otac, prilikom nedavne predaje vjerodajnica novog hrvatskog veleposlanika pri Svetoj Stolici, naglasio je kako je Hrvatska povijesno sastavni dio europske obitelji, te će u toj obitelji znati sačuvati svoje kulturne i vjerske posebitosti.
Neki mediji ističu negativnosti ovog posjeta, najčešće spominjući troškove organizacije. Što biste Vi rekli o tome i s druge strane, koje su dobrobiti ovog posjeta za Hrvatsku?
Vlada Republike Hrvatske kao i hrvatska Katolička Crkva nastojali su u najvećoj mjeri racionalizirati troškove organizacije ovog pastoralnog pohoda. Temeljem dosad učinjenog, procijenjeno je kako će ukupni troškovi posjeta iznositi maksimalno od 12-14 milijuna kuna. Istaknuo bih pritom kako su ukupni procijenjeni troškovi znatno niži od onih koji su navođeni u nekim medijima, ali i od iznosa kojeg su druge zemlje izdvajale u organizaciji pohoda (kao npr. u Velikoj Britaniji gdje su oni iznosili oko 100 milijuna kuna). No, značaj samog pohoda mnogo je veći. Svim vjernicima on će pomoći oživjeti kršćansku nadu, u ovome trenutku u kojemu je svima uistinu potreban takav duhovni poticaj. Posjet Svetog Oca pridonijet će također afirmaciji Republike Hrvatske u svijetu, jer će svjetska javnost u tom trenutku biti usmjerena prema Hrvatskoj. S obzirom na „selektivno putovanje“ Benedikta XVI. posjet je već naišao na veliki medijski interes kako domaćih tako i stranih novinara. Akreditirano je preko 1.200 predstavnika medija, od čega njih više od 300 iz inozemstva, a posjet će pratiti i 25 televizijskih kuća.
Hrvatska još uvijek izlazi iz recesije. Mislite li da je ova kriza dijelom odraz i krize vrijednosti kako ističu neki katolički, a i ne samo katolički, intelektualci?
Nakon sloma komunizma i raspada bivše Jugoslavije i u Hrvatskoj se dogodio fenomen sličan drugim bivšim komunističkim zemljama, a to je „postkomunistički materijalizam“. Značajan broj ljudi se okrenuo prema potrošačkom društvu, individualizmu i materijalizmu. Vjerujem stoga da će i ovaj Papin dolazak ojačati vjeru i nadu, koje su ugrožene u takvom okruženju.
Točno je da je moralna kriza sve više prisutna u svim kategorijama društva. To je, nažalost, djelomično i naslijeđe komunizma i rezultat gospodarske krize. Uz to vjera u Boga je najbolji odgovor za prevladavanje te krize.
O Hrvatskoj se često govori kao o većinski katoličkoj zemlji. Znamo da se tako često označava i Irsku i još neke druge zemlje. Koliko se Hrvatsku u inozemstvu doživljava kao katoličku?
Hrvatsku se u svjetskim okvirima doživljava kao katoličku zemlju, a i sama Sveta Stolica smatra da će Hrvatska, kao jedina zemlja s katoličkom većinom izvan Europske unije, svojim ulaskom pridonijeti jačanju europskog kršćanskog identiteta. Važno je istaknuti kako će 2014. Hrvatska obilježiti 500. godišnjicu od kada je dobila naslov „Predziđe kršćanstva“ (Antemurale christianitatis). Taj su naziv uz Hrvatsku dobile samo Poljska i Mađarska, za obranu kršćanstva. To je nasljeđe koje obvezuje.
Ulazak Hrvatske u Europsku uniju je izgleda „gotova stvar“, barem prema onome što možemo iščitati iz domaćih i svjetskih medija i prema stajalištima hrvatske vlade. Ne podcjenjuje li se u ovom pitanju nadolazeći referendum o ulasku Hrvatske u EU i koliko bi upravo katolici mogli Europi reći NE, poznavajući sve učestalije donošenje zakona u EU, koji se u potpunosti kose s katoličkim naukom i moralom, od istospolnih brakova pa do prava na pobačaj i eutanazije?
Uvjeren sam da će hrvatski građani na referendumu dati svoj glas za ulazak u članstvo u Europskoj uniji jer je to jedini put prema prosperitetnoj hrvatskoj budućnosti. Ulazak u Europsku uniju znači prihvaćanje određenih standarda i na području bioetike i ljudskih prava, pa ćemo se u budućnosti svakako sve više baviti i tim pitanjima. U tome uvelike mogu pomoći mediji ukoliko budu prenosili informacije na objektivan način, što trenutno nažalost nije slučaj. Naime, bioetičkim pitanjima treba pristupiti na razuman način, bez ikakve polemike i strasti. Hrvatsko stanovništvo nije uvijek dobro upoznato sa samom biti tih pitanja, a čini mi se ni pojedini političari. Moram pak reći kako je vladajuća stranka HDZ članica krovne udruge europskih stranaka demokršćanske i narodnjačke provenijencije, Europske pučke stranke, i kao takva privržena je demokršćanskim načelima.
Što Vama osobno znači posjet Svetoga Oca?
Izuzetno me raduje što sam i osobno mogao dati svoj doprinos organizaciji posjeta Svetog Oca, kao predsjednik državnog Odbora za pripremu i praćenje posjeta. Posjet pape zasigurno će ostaviti velik utisak na mene i čitavu moju obitelj. Papine riječi, bilo da ih izgovara kao državnik ili kao poglavar Katoličke Crkve, imaju istu veličinu usredotočenu na poruke mira, ljubavi, praštanja i nade. Zaista mi je drago što je središnje događanje vezano uz obitelj, odnosno uz susret hrvatskih katoličkih obitelji. Obitelj nije samo temeljna stanica društva, nego je jamstvo čvrstoće društva. Otac sam troje djece, pa znam što to znači.
Što biste Vi kao ministar vanjskih poslova poručili našemu hrvatskom narodu povodom pohoda Svetog Oca našoj domovini?
Svakako bih još jednom pozvao hrvatske vjernike da u što većem broju i na dostojanstven način dočekamo Svetog Oca. „Zajedno u Kristu“, sa Svetim Ocem, možemo gledati s pouzdanjem i hrabrosti prema budućnosti.
Hvala Vam na dragocjenom vremenu kojeg ste izdvojili za Raskrižje – Hrvatski katolički portal.