U ‘igri’ je nekoliko termina oko ulaska Hrvatske u EU. Kad će to biti?
Mislim da će Hrvatska postati članicom Europske Unije tijekom 2012. Naime, očekujem da će pregovori u velikoj većini poglavlja biti dovršeni do kraja ove godine, a u nekoliko poglavlja u prvim mjesecima 2011. Cilj je Vlade politički i tehnički dovršetak pregovora te potpisivanje Ugovora o pristupanju do kraja lipnja iduće godine, do kraja mađarskog predsjedanja Unijom. Nakon potpisivanja Ugovora, slijedi ratifikacija u 27 država članica Europske Unije, Europskom parlamentu i Hrvatskom saboru. Cjelokupni postupak ratifikacije, sukladno iskustvima iz prethodnih krugova proširenja, obično traje oko godinu do godinu i pol dana.
- Uvijek se govori da sve ovisi o Hrvatskoj. No, je li uistinu baš sve ovisi o nama s obzirom da smo imali ‘peh’ sa strogim pravilima u pregovorima?
Pregovori su dvosmjeran proces i nema nikakve dvojbe kako ne ovisi sve o Hrvatskoj. Politika proširenja Europske Unije upravo je tijekom odvijanja hrvatskih pristupnih pregovora značajno evoluirala te postala zahtjevnija, a i ukupno ozračje o proširenju u zemljama članicama postalo je suzdržanije. Nova metodologija pregovora i nova Strategija proširenja EU iz 2006. karakteristične su po tri bitna elementa. Prvi je da članice EU više ni jednoj kandidatkinji unaprijed ne žele obećati datum pristupanja. Drugi je da su uvedena tzv. mjerila za otvaranje i zatvaranje poglavlja, kojih je Hrvatska zaprimila preko 120, a njihovo ispunjavanje zahtijevalo je poduzimanje konkretnih zakonodavnih i provedbenih aktivnosti s hrvatske strane, a potom i verifikaciju Europske komisije i 27 država članica. Treći je izvlačenje iz zaborava četvrtog kriterija iz Kopenhagena (Europsko vijeće, 1993.), a koji govori o apsorpcijskoj sposobnosti Unije da primi nove članice. Nakon stupanja na snagu Lisabonskog ugovora nestale su institucionalne zapreke za proširenje EU na Hrvatsku. Stroga pravila u pregovorima proces su učinila ponešto dugotrajnijim, ali istodobno i preciznijim te bi Hrvatska zahvaljujući takvoj metodologiji trebala u Uniju ući znatno pripremljenija.
- Još uvijek otvoreno je pitanje pravosuđa. Kako u Bruxellesu gledaju na afere poput HEP-a, INA-e ili Podravke za koje su osumnjičeni neki od najviših hrvatskih državnih dužnosnika?
Jedno od mjerila postavljenih za zatvaranje poglavlja 23. Pravosuđe i temeljna prava je ostvarivanje značajnog napretka i rezultata u borbi protiv korupcije na svim razinama. Recentne istrage potvrđuju politiku nulte stope tolerancije Vlade RH prema korupciji. To je ključno ne samo za ispunjavanje uvjeta u procesu pristupanja Uniji, već je još i značajnije za hrvatsko društvo i njegovo demokratsko konsolidiranje nakon tranzicije. Europska komisija i države članice s pozornošću prate pokrenute aktivnosti s ciljem suzbijanja korupcije te je Hrvatska u tom pogledu dobila pozitivne ocjene.
- U nekim zemljama, sadašnjim članicama EU, referendum o ulasku organiziran je uoči potpisivanja sporazuma o ulasku a u nekim - iza. Kad će se referendum organizirati u Hrvatskoj? Praksa recentnih članica EU-a nije ujednačena. Manji broj zemalja petoga vala proširenja
– Malta, Slovenija i Mađarska, održale su referendume prije potpisivanja Ugovora o pristupanju, dok su druge održale referendume nakon potpisivanja. Hrvatski je sabor 2005. usvojio deklaraciju u kojoj se navodi da bi se referendum trebao održati prije potpisivanja Ugovora o pristupanju. Podsjetio bih da je Hrvatski sabor 18. prosinca 2002. usvojio rezoluciju kojom je dao mandat predsjedniku i Vladi da podnesu zahtjev za članstvo te stoga Vlada ima legitimitet da odradi proces do kraja. U svjetlu predstojećeg završetka pristupnih pregovora te stečenog iskustva, zasigurno će se obaviti dodatne konzultacije na najvišoj političkoj razini i donijeti konačna odluka o datumu održavanja referenduma.
- Već neko vrijeme odskaču ankete o naklonosti Hrvata prema EU. Prema eurobarometru, samo je 26 posto građana RH za ulazak u EU dok, s druge strane, domaće ankete pokazuju kako je za to skoro 60 posto Hrvata. Koji su podaci točniji?
Jedina prava anketa bit će referendum o članstvu Hrvatske u Europskoj Uniji. U javnosti se govori o nizu istraživanja, ali i o različitim anketnim pitanjima. Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija već godinama sustavno provodi istraživanja na reprezentativnom uzorku, a od 2006. postavlja i konkretno pitanje: „Kako biste glasali da se referendum održi u najskorijoj budućnosti?“. U valu istraživanja provedenog u rujnu, pokazuje se da bi 55% građana koji bi se odazvali referendumu glasali za članstvo RH u EU, 35% građana bi glasalo protiv, dok je 9% građana neodlučno. Referendumu bi se, prema tom istraživanju, odazvalo čak 73% građana, što bi bio solidan uspjeh.
- Hoće li biti lakše sada kada su napravljene Ustavne promjene po pitanju referenduma?
Da. Mislim da je za jačanje demokratskih načela odlično da hrvatski građani neposredno odlučuju o tako važnom pitanju kao što je članstvo Hrvatske u Europskoj Uniji. Prije ustavnih promjena iz lipnja ove godine za pozitivan ishod referenduma bila je potrebna većina glasova svih birača, što je stvaralo situaciju u kojoj bi neizlazak birača na referendum, na svojevrstan način, predstavljao glas protiv. Taj je kriterij sada izmijenjen pa se za uspjeh referenduma pozitivno mora izjasniti većina od ukupnog broja birača koji će izaći na glasovanje.
- Iako će, barem prema dosadašnjim najavama, članice EU primanje Hrvatske potvrditi u svojim parlamentima, teoretski, mogle bi raspisati i referendume. Treba li se Hrvatska bojati takve mogućnosti?
Točno je da svaka država članica bira način provođenja ratifikacije Ugovora o pristupanju sukladno svom nacionalnom pravu. Prema dosadašnjim najavama, nema bojazni, izgledno je da će države članica izabrati parlamentarni put ratifikacije Ugovora o pristupanju RH u EU. Za brzinu procesa ratifikacije bit će značajno političko i diplomatsko lobiranje kao i izravni kontakti zastupnika Hrvatskog sabora sa svojim kolegama parlamentarcima u članicama Unije i Europskom parlamentu. U posljednjem valu proširenja za ratifikaciju ugovora o pristupanju nije održan niti jedan referendum u državama članicama, već su ugovori potvrđeni u parlamentarnoj proceduri.
- Hoće li Hrvatska, koju po ulasku u EU očekuje oko 2,2 milijarde eura u europskim fondovima, iskoristiti dio tih sredstava za gradnju tog mosta?
Već se niz godina pripremamo za učinkovito korištenje strukturnih fondova i kohezijskog fonda EU te se radi na Nacionalnom strateškom referentnom okviru kao i operativnim programima u prioritetnim sektorima kako bi se pripremili kvalitetni razvojni projekti. Između ostalog, namjera je da se kroz korištenje sredstava EU iznađu mogućnosti za financiranje prilaznih cesta budućem Pelješkom mostu.