Ostvarivanjem članstva u Europskoj uniji povećat će se životni standard hrvatskih građana, osnažit će se pravna sigurnost i povjerenje u učinkovitost institucija, olakšati mogućnost zapošljavanja i poslovanja na području svih članica Unije, podignuti stupanj mobilnosti u obrazovanju, a provedbom europskih normi zajamčit će se veća zaštita potrošača i poštivanje visokih ekoloških standarda
Hrvatska je pri samom kraju pristupnih pregovora s Europskom unijom. Hoće li oni biti dovršeni do kraja godine, kao što se predviđalo, ili će se još jednom odgoditi, što bi ulazak u EU moglo usporiti do 2013. ili 2014. godine? Jesu li političke afere dodatno otežale završetak pregovora, što će se dogoditi u slučaju da Hrvati na referendumu o EU-u pokažu otpor, što sve možemo očekivati nakon ulaska u europsku obitelj? O ovim aktualnim pitanjima razgovarali smo s državnim tajnikom za europske integracije pri Ministarstvu vanjskih poslova Andrejom Plenkovićem.
- Kada očekujete da bi pregovori mogli biti okončani?
- Pregovori će biti dovršeni u prvoj polovici 2011. godine. Do kraja ove godine održat će se još dvije međuvladine konferencije na kojima očekujemo zatvaranje niza zahtjevnih poglavlja. Zatvaranje nekoliko najdelikatnijih - među kojima su poglavlja 8. Tržišno natjecanje i 23. Pravosuđe i temeljna prava - uslijedit će za vrijeme mađarskog predsjedanja Unijom.
- Osim slovenske blokade, nije li za sporost pregovora kriva i aktualna vladajuća politika popraćena brojnim korupcijskim aferama?
- Nova metodologija pristupnih pregovora, koja se prvi put primijenila na Hrvatsku, utjecala je na brzinu pregovora budući da su uvedena mjerila za otvaranje i zatvaranje poglavlja. Također, ukupno ozračje u državama članicama o politici proširenja Unije postalo je suzdržano zbog posljedica institucionalne, ekonomske i financijske krize u Uniji. Sa svoje strane, Hrvatska je učinila maksimalne napore da pregovori ne gube na dinamici, a da istodobno budu i kvalitetni pa je stoga i pronađeno rješenje za otklanjanje slovenske blokade postizanjem sporazuma o arbitraži. Aktivnosti policije i Državnog odvjetništva usmjerene na procesuiranje niza korupcijskih afera potvrđuju predanost i odlučnost Vlade RH u nastojanju da u potpunosti iskorijeni korupciju.
- Zna li se u ovom trenutku kada će biti raspisan referendum o ulasku u EU i hoće li se poštivati Deklaracija o temeljnim načelima pregovora za punopravno članstvo Hrvatske u EU-u koju je Sabor donio prije pet godina, a po kojoj bi se referendum trebao provesti prije potpisivanja ugovora o pristupanju?
- Točno je da je Hrvatski sabor 19. siječnja 2005. usvojio deklaraciju u kojoj se navodi da se referendum treba održati prije potpisivanja ugovora o pristupanju. Jednako tako, Sabor je 18. prosinca 2002. usvojio rezoluciju kojom je dao mandat tadašnjoj Vladi i predsjedniku da podnesu zahtjev za članstvo u Uniji te stoga Vlada ima legitimitet da odradi proces do kraja. Dosadašnja praksa ostalih recentnih članica nije ujednačena. Manji broj zemalja petog vala proširenja - Malta, Slovenija i Mađarska - održale su referendume prije potpisivanja, dok je većina drugih održala referendum nakon potpisivanja.
- Ne bude li tako, ima li uopće smisla raspisivati referendum ako se prethodno već popiše ugovor o pristupanju?
- Naravno da ima smisla. Ugovor o pristupanju ne stupa na snagu samim činom njegova potpisivanja, već nakon potvrđivanja odnosno ratifikacije od strane Republike Hrvatske, kao i svih država članica Europske unije i Europskog parlamenta. Po svojoj pravnoj prirodi, ugovor o pristupanju je specifični međunarodni ugovor koji, sukladno hrvatskom Ustavu, treba biti potvrđen u Hrvatskom saboru, i to dvotrećinskom većinom. Ukoliko se referendum organizira nakon potpisivanja ugovora, on će u svakom slučaju biti održan prije konačnog potvrđivanja ugovora u Saboru, pri čemu je dakako odluka hrvatskih birača obvezujuća. Dakle i u jednom i u drugom slučaju odlučujuću ulogu imaju građani.
- Vjerujete li da će referendum uspjeti i da će većina građana RH glasati za ulazak u EU? Kakva su Vaša predviđanja s obzirom na rezultate Eurobarometra, prema kojem tek 26 posto građana podržava ulazak u Uniju?
- Siguran sam da će većina građana na referendumu glasati za članstvo u Europskoj uniji. U cilju potpunog informiranja građana o prednostima članstva Vlada će nastaviti s provedbom komunikacijske strategije te će intenzivirati informativne aktivnosti o postignućima u pregovaračkom procesu i pojašnjavanju uloge Europske unije u suvremenom svijetu. Postoje brojna istraživanja o potpori građana ulasku Hrvatske u Uniju, a uz navedene rezultate Eurobarometra, prema istraživanju koje je u rujnu naručilo Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, 55 posto građana koji bi se odazvali referendumu glasalo bi za članstvo u EU-u, 35 posto protiv, dok je devet posto neodlučno. Referendumu bi se, prema navedenom istraživanju, odazvalo 73 posto građana.
- S obzirom na broj birača upisanih u birački popis, koliko se birača mora pozitivno izjasniti da bi referendum uspio, odnosno da odluka o referendumu postane važeći zakon?
- Uvjeti, način raspisivanja i obveza provođenja referenduma, kao i broj glasova potrebnih za donošenje odluke, sadržani su prvenstveno u Ustavu RH. Sukladno izmjenama Ustava iz lipnja ove godine, za uspjeh referenduma pozitivno se mora izjasniti većina od ukupnog broja birača koji izađu na referendum.
- Što u slučaju da referendum ne uspije, kakva je daljnja zakonska procedura, mora li se on ponoviti?
- Siguran sam da će hrvatski birači uvjerljivom većinom glasati za članstvo u Europskoj uniji. Pored odredbi Ustava RH, pitanje raspisivanja i provedbe referenduma podrobnije je razrađeno Zakonom o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave. Prema tom zakonu, postoji mogućnost da se o istom pitanju ponovno raspiše referendum. U posljednja dva desetljeća primjere ponavljanja referenduma u vezi s temeljnim ugovorima Europske unije vidjeli smo u Danskoj pri odlučivanju o Ugovoru iz Maastrichta te u Irskoj prilikom odlučivanja o Ugovoru iz Nice i Lisabonskom ugovoru.
- Da li se ratifikacija ugovora o pristupanju provodi pojedinačno u svakoj članici ili postoji određena procedura po kojoj bi se ratifikacija mogla ubrzati na način da zemlje članice istovremeno ratificiraju ugovor? Koliko realno može trajati procedura od potpisivanja ugovora o pristupanju pa do trenutka kada bi Hrvatska doista i postala članicom EU-a?
- Ratifikacija ugovora o pristupanju u zemljama članicama, odnosno način na koji će se ona provoditi, ovisi prvenstveno o nacionalnom pravu država članica. S obzirom na iskustva petog vala proširenja, očekujemo da će se primjenjivati parlamentarni put ratifikacije. Nije predviđeno da taj postupak bude organiziran istovremeno u svih 27 članica. Značajnu ulogu u osiguravanju brzine procesa ratifikacije imat će političko i diplomatsko lobiranje, parlamentarna diplomacija zastupnika Hrvatskog sabora te komunikacija sa zastupnicima u Europskom parlamentu. Očekujem da bi proces ratifikacije mogao trajati oko godinu.
- Je li Vlada dovoljno učinila po pitanju informiranja javnosti o prednostima EU-a? Naime, građani i dalje ne barataju konkretnim. Priprema li se nova kampanja tijekom predreferendumskog razdoblja?
- Komunikacijska strategija hrvatske Vlade provodi se kontinuirano već dugi niz godina putem brojnih projekata kao što su organiziranje tematskih skupova o Europskoj uniji, suradnjom s elektronskim i tiskanim medijima, dijeljenjem tisuća besplatnih publikacija, ustrojavanjem 129 EU-informacijskih točaka, omogućavanjem besplatnog info-telefona (HALO EU), kao i izradom sadržajem bogatih internetskih stranica. Tijekom godina Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija izgradilo je mrežu suradnika u svim županijama, gdje na promicanju europskih tema rade županijski savjeti za europske integracije koji upoznaju građane s učincima članstva na njihovu lokalnu sredinu. Sve navedene aktivnosti bit će dodatno intenzivirane u predstojećem razdoblju, a bit će organizirana i široka medijska kampanja o koristima članstva u Europskoj uniji.
- Možete li nabrojiti pet ključnih pozitivnih stvari koje će se nakon ulaska u EU konkretno odraziti na život građana RH?
- Ostvarivanjem članstva u Europskoj uniji povećat će se životni standard hrvatskih građana, osnažit će se pravna sigurnost i povjerenje u učinkovitost institucija, olakšati mogućnost zapošljavanja i poslovanja na području svih članica Unije, podignuti stupanj mobilnosti u obrazovanju, a provedbom europskih normi zajamčit će se veća zaštita potrošača i poštivanje visokih ekoloških standarda. Općenito gledajući, povećat će se mogućnosti koje će biti na raspolaganju građanima, a koje državljani aktualnih članica Unije godinama uživaju.