Ovotjedni posjet premijerke Kosor Finskoj iznjedrio je i prve konkretne modele
gospodarske suradnje između dviju država. O tome kakve su mogućnosti znanstvene
i gospodarske suradnje za SEEbiz u intervjuu govori veleposlanik Hrvatske u
Finskoj Damir Kušen.
Dobili smo ponudu da jedan hrvatski stručnjak boravi godinu dana u sjedištu
finskog nanotehnološkog klastera te se dobro upozna sa cjelokupnim konceptom
povezivanja znanstvenih istraživanja u području nanotehnologije i primjene
u industrijskoj proizvodnji. Finski nanoklaster uključiti će Hrvatsku i u Globalni
nanotehnološki poslovni inkubator, a nedavno su pokrenuli i posebnu poslovnu
Linkedin web-mrežu pod nazivom "NanoTech Cooperation Croatia – Finland"
-Koja je suština dogovora između Instituta Ruđer Bošković koji su ostvareni
tijekom ovotjedne posjete premijerke Kosor i ravnateljice IRB-a D. Ramljak
Finskoj?
=Suradnju Instituta Ruđer Bošković s finskim nanotehnološkim klasterom i Nanotehnološkim
znanstvenim centrom u Jyväskyli pokrenuli smo još 2008 godine kada je finsko
izaslanstvo posjetilo Zagreb i održalo prezentacije u IRB-u te Končar Institutu.
Nakon toga, ravnateljica IRB-a dr.sc. Danica Ramljak u dva navrata je, u organizaciji
veleposlanstva, posjetila Finsku, što je naravno dodatno ojačalo suradnju u
području znanosti i visokih tehnologija i potaknulo niz konkretnih projekata.
Finska će tako svojim ekspertnim iskustvom pomoći u koncipiranju prvog nanoznanstvenog
centra u Hrvatskoj.
Dobili smo ponudu da jedan hrvatski stručnjak boravi godinu dana u sjedištu
finskog nanotehnološkog klastera te se dobro upozna sa cjelokupnim konceptom
povezivanja znanstvenih istraživanja u području nanotehnologije i primjene
u industrijskoj proizvodnji. Finski nanoklaster (FinNano) uključiti će Hrvatsku
i u Globalni nanotehnološki poslovni inkubator (Global Nanotechnology Business
Incubator), a nedavno su pokrenuli i posebnu poslovnu Linkedin web-mrežu pod
nazivom "NanoTech Cooperation Croatia – Finland" koja će, nadajmo
se, okupiti svi više istraživača i high-tech tvrtki koje imaju interes za jačanje
finsko-hrvatske suradnje u tom području. Ravnateljica dr Ramljak najavila je
i prvu međunarodnu evaluaciju IRB-a u čemu će uz vodeće svjetske institute
u tom području sudjelovati i vodeći finski eksperti. Konačno, u planu IRB je
i izgradnje tzv "čiste sobe" (cleanroom), a upravo najveća "čista
soba" u nordijskim zemljama, površine 2,600m2 je u sklopu Micronove. Finska
želi i na tom primjeru pomoći IRB-u.
U sklopu službenog posjeta predsjednice Vlade RH gđe Jadranke Kosor organiziran
je i njezin posjet Micronovi – najvećem nordijskom nanotehnološkom istraživačkom
centru gdje se ona susrela s voditeljima ključnih finskih institucija u području
nano-znanosti te primjene tehnoloških inovacija u industrijskoj proizvodnji.
Taj posjet iznimno je dobro prihvaćen s finske strane, jasno je predstavljen
interes Hrvatske za sudjelovanje u zajedničkim projektima u području nanotehnologije
i vjerujemo da će to značajno ojačati hrvatsko-finsku suradnju i u najvažnijem
području - jačanju gospodarstva. Jednako tako, po prvi puta u Hrvatskoj organizirati
će se i međunarodna ljetna škola nanotehnologije kao zajednički projekt IRB-a
i finskog Centra za nano-znanost u sklopu Jyväskyla sveučilišta, ali i niza
drugih znanstvenih institucija koje su posljednjih tjedana pokazale interes
za sudjelovanje.
-Koji je benefit dogovora IRB-a i sveučilišta u Jyväskyli te organizacije
Ljetne škole u Dubrovniku?
=Organiziranje ljetne škole nano-znanosti u Dubrovniku u rujnu ove godine,
zajedno s finskim stručnjacima, ali i drugim zainteresiranim zemljama, sigurno
će pomoći međunarodnom profiliranju Hrvatske kao zemlje koja svoje prioritete
vidi u razvoju visokih tehnologija. Finska je upravo poučan primjer kako su
globalna konkurentnost i prodor na svjetsko tržište mogući jedino zahvaljujući
sustavnom promicanju tehnoloških inovacija i povezivanju znanosti s privredom.
Ljetna škola okupiti će i vrhunski međunarodni ekspertni tim u tom području,
što sigurno Hrvatskoj može samo koristiti. Hrvatska ima odlične znanstvenike
i svaka međunarodna promocija omogućuje da i njihovo znanje i stručnost bude
bolje prepoznato. Bilo bi dobro kada bi ljetna škola pomogla i većoj popularizaciji
znanosti i visoke tehnologije u Hrvatskoj. Konačno, konkretne koristi od te
ljetne škole imati će, naravno, i svi polaznici, jer školovanje u području
nano-znanosti danas je odlična investicija za budućnost svakog znanstvenika.
Mislim da je glavna snaga Finske upravo u umrežavanju i međusobnom povezivanju
i suradnji sveučilišta i instituta, tehnoloških i znanstvenih parkova te industrijskih
klastera i high-tech tvrtki. Finska je u samom svjetskom vrhu po izdvajanju
za istraživanje i razvoj (R&D) od čak 3,7% BNP-a, odnosno preko 6.5 milijardi
eura godišnje. Iznimno visoka opća razina obrazovanja, adekvatni sustav poticanja
inovativnosti i snažna povezanost znanosti i privrede sigurno su parametri
koji se ne mogu jednostavno kopirati i brzo realizirati.
- Je li moguć transfer tehnologije iz Finske u Hrvatsku?
=Naravno da je moguć. Cjelokupni koncept poslovne suradnje Đure Đakovića (ZSE:DDJH-R-A)
i Patrie upravo je utemeljen na logici prijenosa visoke tehnologije u Hrvatsku
i osposobljavanje hrvatskih inženjera i tehničara za proizvodnju vojnih vozila
najviše kvalitete u Hrvatskoj. Najava predsjednice Vlade o budućem zajedničkom
nastupu Patrie i Đure Đakovića na trećim tržištima zaista je značajna vijest
za hrvatsko gospodarstvo, ali i povjerenje od strane Finske u tehnološka znanja
i sposobnosti Hrvatske. Prijenos visoke tehnologije i otvaranje zajedničkih
projekata moguće je i realno i u drugim područjima, a osobito u području tzv.
zelenih-tehnologija, zatim medicine i biokemije, tehnologije materijala – posebno
nano-cjevčica i gorivih članaka, te drvno-prerađivačke industrije.
-Može li Hrvatska i na koji način usvojiti i primijeniti tzv. finski model
znanosti i gospodarstva?
=Finska je svoj znanstveni i gospodarski potencijal dobrom formulom investiranja
u istraživanje i razvoj te podizanje razine tehnološkog obrazovanja, kao i
adekvatnom nacionalnom inovacijskom politikom zaista postavila kao temelj svog
vrlo uspješnog gospodarskog razvoja i globalne konkurentnosti. U posljednjih
nekoliko godina, detaljno se upoznavši s cjelokupnim finskim inovacijskim sustavom
i kroz brojne razgovore u širokom spektru finskih znanstvenih i istraživačkih
institucija, ali i tvrtki u području visokih tehnologija, jasno proizlazi da
se jedna "Nokia" ne događa slučajno.
Mislim da je glavna snaga Finske upravo u umrežavanju i međusobnom povezivanju
i suradnji sveučilišta i instituta, tehnoloških i znanstvenih parkova te industrijskih
klastera i high-tech tvrtki. Finska je u samom svjetskom vrhu po izdvajanju
za istraživanje i razvoj (R&D) od čak 3,7% BNP-a, odnosno preko 6.5 milijardi
eura godišnje. Iznimno visoka opća razina obrazovanja, adekvatni sustav poticanja
inovativnosti i snažna povezanost znanosti i privrede sigurno su parametri
koji se ne mogu jednostavno kopirati i brzo realizirati.
No, Hrvatska sigurno ima potencijale za značajan iskorak u boljem povezivanju
znanosti i tehnologije sa industrijskom proizvodnjom. Blistavi primjer promicanja
Hrvatske kao zemlje kvalitetnih i originalnih izuma, inovacija i znanja već
godinama pokazuju naši inovatori te na najbolji način pokazuju inovacijski
potencijal zemlje. Hrvatski znanstvenici sudjeluju u radu vodećih svjetskih
znanstveno-istraživačkih timova. Bilo bi, naravno, znatno realnije reći da
Hrvatska sigurno može u mnogočemu slijediti finski primjer kada bi se hrvatska
privreda i taj potencijal međusobno više prepoznali i zajednički profilirali
prioritete kojima bi hrvatski proizvodi mogli postići konkurentnost na širem
tržištu. Čini mi se da je upravo taj pozitivni trend sve više vidljiv, a službeni
posjet predsjednice Vlade i ministra gospodarstva Finskoj to je na najbolji
način i dodatno potvrdio.
-Ima li upita finskih investitora za ulaganje u Hrvatsku, koji sektori su finskim
kompanijama u Hrvatskoj najzanimljiviji?
=Hrvatska je, nakon sada već praktički završene prilagodbe cjelokupnom zakonodavstvu
Europske unije, uključujući i pravni okvir investiranja i poslovanja u Hrvatskoj,
naravno, sve više prepoznata kao atraktivna gospodarska destinacija i u Finskoj.
Naše Veleposlanstvo zajedno sa Svjetskim trgovinskim centrom – Helsinki organizira
sredinom lipnja ove godine posjet Hrvatskoj skupine direktora finskih tvrtki
iz različitih sektora: drvno-prerađivačkog, bio-tehnološkog, elektro-strojarstva
i što je posebno zanimljivo iz područja obnovljivih izvora energije. Hrvatska
sigurno ima potencijala za znatno opsežnije istraživačke i proizvodne programe
u područjima solarne energije i energije vjetra.
Vjerujem da će od strane hrvatskog gospodarstva, finski interes za suradnjom
u tim područjima biti prepoznat. Zaista ne treba biti ekonomski analitičar
za vidjeti jasnu budućnost u pravodobnom profiliranju u tim sektorima. Finski
nanotehnološki klaster konkretno je pokazao interes za zajedničke projekte
npr. u području solarnih ćelija. Budući da danas u Finskoj već preko 200 malih
i srednjih tvrtki u proizvodnji koristi nanotehnologiju i to im omogućuje pristup
globalnom tržištu, upravo taj dio tih iskustava pokušavamo prenijeti u Hrvatsku.
-Koje su još mogućnosti gospodarske suradnje Hrvatske i Finske?
=U području brodogradnje, Finska i Hrvatska već godinama imaju dobru suradnju.
Svjetski poznata tvrtka Wärtsila surađuje s riječkim "3. Majem",
naši brodari posluju s finskim tvrtkama "Deltamarin" i "McGregor",
a oko 200 radnika "Đuro Đaković Montaže" i "Montinga" radi
na izgradnji nove finske nuklearne elektrane. Intenzivna je suradnja u području
šumarstva, a izgledna je i u području energetike. Posljednjih godina Hrvatska
i Finska zajednički sudjeluju u nizu projekata vezanih uz zaštitu mora, sigurnost
plovidbe, projekte državnih meteoroloških zavoda, a nedavno smo pokrenuli i
suradnju agencija za zapošljavanje te prijenos finskih iskustava u uspostavi
tehnoloških parkova i poslovnih inkubatora.