1. Kako
ocjenjujete trenutne odnose Hrvatske i Crne Gore?
Ministar Gordan Jandroković: Odnose dviju zemalja možemo
opisati kao dobrosusjedske i prijateljske, a u mnogim područjima i kao partnerske.
Tome svjedoče brojni susreti visokih dužnosnika, intenzivna parlamentarna
suradnje, kao i trajna suradnja u ostalim područjima - u zdravstvu, turizmu,
zaštiti okoliša. Također je dobra bilateralna suradnja između policija dviju
država te suradnja u području pravosuđa. Ovdje bih posebno istaknuo i Sporazum
o suradnji državnih tužilaštava temeljem kojega je Republika Hrvatska, primjerice,
ustupila Crnoj Gori vođenje sudskih procesa njenim državljanima optuženima
za ratne zločine počinjene u logoru Morinj. Iako je naša gospodarska suradnja
dobra, potreban je dodatan napor u cilju njenog intenziviranja jer su mnoge
mogućnosti još uvijek neiskorištene. Europski način na koji
rješavamo preostala malobrojna otvorena pitanja, može služiti za primjer
regiji pa i šire. Dvije zemlje također njeguju razvijenu
suradnju i potporu u okviru brojnih regionalnih inicijativa.
2. Hrvatska je nedavno uručila prevode evropskog zakonodavstva
Crnoj Gori, koliko je, u svijetlu te činjenice, važna saradnja zemalja regiona
na putu ka Evropskoj uniji?
Ministar Gordan Jandroković: Regionalna suradnja i dobrosusjedski
odnosi sastavni su dio europskih vrijednosti. Štoviše, od budućih članica
očekuje se da budu jamac napretka, sigurnosti i stabilnosti u regiji. Situacija
je takva da se Hrvatska nalazi u završnoj fazi svojih pristupnih pregovora.
Svoju prednost Hrvatska prihvaća i kao obvezu da svoje znanje i iskustvo
prenese susjedima, što kontinuirano i konkretno čini. Dokaz za to je i nedavno
ustupanje hrvatskoga prijevoda acquisa Crnoj Gori i drugim zainteresiranim
zemljama regije, čija se vrijednost procjenjuje na oko 8 milijuna eura. Istovremeno,
očekujemo da Europska unija nastavi s ohrabrivanjem zemalja regije u cilju
što bržih reformskih procesa i preuzimanja regionalnog vlasništva nad svim
pitanjima regionalne suradnje.
3. Može li se očekivati da će Brisel u procesu pristupanja zemalja
jugoistočne Evrope vrednovati pojedinačno dostignuće svake države ili će
države morati da čekaju jedna na drugu?
Ministar Gordan Jandroković: Važnost europskih integracija
za stabilnost i sigurnost jugoistočne Europe potvrđena je od čelnika Europske
unije mnogo puta. Europska perspektiva zasigurno je jamac prosperiteta ovoga
dijela Europe. Međutim, napredak svake pojedine države na tom putu ovisan
je o njezinim individualnim postignućima i sposobnostima ispunjavanja kriterija
zasebno, pa će takav biti i ulazak u Uniju. Možemo, dakle, reći kako se Europska
unija vodi načelom individualnog pristupa, za što se i Republika Hrvatska
oduvijek čvrsto zalagala.
4. Državni vrh očekuje da bi Crna Gora do kraja godine mogla
dobiti status kandidata za EU. Koliko su ta očekivanja realna?
Ministra Gordan Jandroković: Republika Hrvatske je krajem
2008. godine pozdravila kandidaturu Crne Gore za punopravno članstvo u Uniji
te kontinuirano izražavamo snažnu podršku na vašem putu ka ostvarenju ovog
cilja. Hrvatska je u potpunosti spremna nastaviti prenositi Crnoj Gori, ali
i drugim zemljama regije, svoja iskustva u području europskih integracija.
Polazeći od hrvatskog iskustava smatramo kako je za dinamiku službenog dobivanja
statusa kandidata za članstvo ključna predanost države, ali i društva u cjelini,
u provedbi reformi i kontinuiranoj provedbi svih obveza koje su definirane
kao uvjeti za punopravno članstvo. Iskreno, ovaj put nije uvijek lagan i zahtijeva
određeno vrijeme, ali je ključna odlučnost za suočavanje sa svim pa i onim
najzahtjevnijim pitanjima. Uvjeren sam stoga da će adekvatno vrednovanje individualnog
napretka Crne Gore u konačnici dovesti do željene dinamike na Vašem putu ka
punopravnom članstvu, pri čemu, dopustite da iznova ponovim, imate punu potporu
Hrvatske.
5. Iz iskustva Hrvatske možete li nam reći šta je najvažnije na
šta bi Crna Gora trebala da obrati posebnu pažnju u procesu koji joj slijedi
nakon stjecanja statusa zemlje kandidata za EU?
Ministar Gordan Jandroković: Nakon što službeno dobije status
kandidata, državu kandidatkinju očekuje otvaranje pristupnih pregovora s Europskom
unijom. Stoga je potrebno čim prije pristupiti uspostavi nacionalne strukture
za pregovore o pristupanju Uniji. To znači odrediti sastav i djelokrug
tijela koje čine strukturu za vođenje pregovora te propisati nacionalne
procedure usvajanja pregovaračkih dokumenata. Kako bi bili spremni za početak
pregovora, Hrvatska je 2005. godine osnovala
tijela za vođenje pregovora o punopravnom članstvu Hrvatske
u Europskoj uniji. Naš Pregovarački tim i radne skupine za pregovore uspostavljene
su na načelima stručnosti i uključenosti svih struktura u društvu. On obuhvaća
više od 1500 stručnjaka iz više od 400 državnih i nedržavnih ustanova, iz
javnog i privatnog sektora, različitih organizacija i poduzeća, kako bi svojim
znanjem u konkretnom segmentu pregovora dali stručnu potporu voditelju radne
skupine i pregovaračima te prenijeli iskustva i znanja stečena tijekom pregovora
na ustanove koje predstavljaju.
Važno je naglasiti kako je u Hrvatskoj još 2005. godine postignut konsenzus
parlamentarnih stranaka o približavanju Europskoj uniji te je uspostavljen
Nacionalni odbor - radno tijelo Hrvatskog sabora - čija uloga je nadgledanje
i ocjenjivanje tijeka pregovora o pristupanju te davanje smjernica i mišljenja
o pregovaračkim stajalištima Hrvatske.
6. Dokle se stiglo u pregovorima Crne Gore i Hrvatske u rješavanju
granice na Prevlaci odnosno kada se može očekivati da se Međunarodni sud izjasni
u vezi sa tim?
7. Dokle je stigla sa radom zajedničke komisija Hrvatske i Crne
Gore za pitanje Prevlake?
Ministar Gordan Jandroković: Pregovori između hrvatskih i
crnogorskih predstavnika imenovanih u međudržavno povjerenstvo, zaduženo za
izradu posebnog sporazuma o podnošenju spora pred Međunarodni sud u Haagu,
nisu uvjetovani određenim rokovima, iako bi voljeli da se oni okončaju što
je prije moguće. Prvi sastanak tog povjerenstva održan je početkom 2009. godine,
a uskoro očekujemo nastavak pregovora. Važno je napomenuti kako se pregovara
o sadržaju posebnog sporazuma na temelju kojeg će dvije države podnijeti spor
o granici pred Međunarodni sud, odnosno na temelju kojega će biti pokrenut
postupak pred tim sudom. Govoriti o tome kada se može očekivati konačna odluka
Međunarodnoga suda u ovom trenutku bilo bi samo nagađanje.
8. Na osnovu iskustva Hrvatske u vezi graničnog spora sa Slovenijom,
možete li ocijeniti koliko je važno da taj spor bude što prije riješen?
Ministar Gordan Jandroković: Da je spor o granici između
država, ali i sporovi druge vrste, najbolje riješiti što prije potvrđuju brojni
primjeri iz međunarodnih odnosa. Odugovlačenje rješavanja spora ne donosi korist
niti jednoj strani, štoviše, može imati za posljedicu samo pogoršanje međudržavnih
odnosa. Pristup mirnom rješavanju međudržavnih sporova, nešto je što bi se
trebalo podrazumijevati, posebno u odnosima među europskim državama.
9. Kakva su očekivanja Hrvatske u vezi sa konačnim rješenje,
za Prevlaku koje treba da donese Međunarodni sud pravde?
Ministar Gordan Jandroković: Očekivanje Hrvatske u vezi s rješenjem koje bi trebao donijeti Međunarodni sud vrlo je jednostavno i jasno - da u skladu s pravilima međunarodnoga prava granica između Republike Hrvatske i Crne Gore bude utvrđena konačno i trajno.