Proslava Europskog tjedna u Hrvatskoj, kojim se obilježavaju
dva važna datuma suvremene europske povijesti, dan osnivanja Vijeća Europe 5.
svibnja i Dan Europe 9. svibnja, prigoda je da se osvrnemo na dosadašnji hrvatski
put prema Europskoj uniji.
Taj put odvijao se kroz nekoliko ključnih faza. Proveli smo pregovore i 2001.
godine s Europskom unijom potpisali Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju,
2003. godine podnijeli smo i službeni zahtjev za članstvo, te već u ljeto 2004.
godine dobili status službenog kandidata za punopravno članstvo u EU-u. Daljnjom
provedbom unutarnjih reformi stvorene su okolnosti da se započnu pristupni pregovori
u listopadu 2005.godine.
Kontekst u kojem je Hrvatska započela pregovore o članstvu u EU-u bio je, u
nemaloj mjeri, opterećen raspravama unutar Unije o pitanjima institucionalne
reforme. U tom smislu će nedavno usvojen Reformski ugovor odnosno Lisabonski
ugovor biti dodatan poticaj, vjetar u leđa, našim pristupnim pregovorima.
Povrh toga, i sama je Unija postala složenija, pravna stečevina veća nego ikad
ranije, a Hrvatska k tome pregovara i s većim brojem članica - njih čak 27.
I tzv. zamor od proširenja do kojega je došlo nakon prošlog vala proširenja,
odrazio se na naše pregovore, kako u pristupu pojedinih država članica proširenju,
tako i u metodologiji i instrumentariju pregovora.
Kriteriji su ostali isti, ali je pooštrena njihova provedba, također i stavljanjem
naglaska na mehanizam mjerila. Sve to potvrđuje tezu o složenijim i zahtjevnijim
pregovorima. U tom kontekstu dosadašnji napredak ostvaren u pregovorima ima
dodanu vrijednost. Na nedavnom sastanku Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje
u Luksemburgu, koji je bio iznimno uspješan za Hrvatsku, Unija je prepoznala
napredak koji je Hrvatska ostvarila u odnosu na prethodni sastanak i napore
koje Hrvatska ulaže u rješavanje onih pitanja u kojima još nismo u potpunosti
dosegnuli standarde EU-a.
U potpunosti smo posvećeni reformskim procesima i ispunjavanju svih uvjeta kako
bi pregovori bili završeni do kraja ljeta 2009. godine. Stoga smo svjesni da
je 2008. ključna godina u pogledu napora koje još trebamo uložiti.
Na nedavno održanoj Međuvladinoj konferenciji o pristupanju između Republike
Hrvatske i Europske unije u Bruxellesu, otvorena su dodatna dva poglavlja pregovora,
Prometna politika i Energetika, a time je broj otvorenih poglavlja povećana
18.
To vidljivo povećanje dinamike procesa pregovora u posljednjem razdoblju, za
koju se nadamo da će se ne samo održati na toj razini, nego i povećati, dodatno
nas potiče na daljnji angažman. Odlučni smo do kraja lipnja ove godine predati
Europskoj komisiji sva preostala mjerila za otvaranje.
Usto se nadamo da ćemo u predstojećem razdoblju otvoriti pregovore u svim preostalim
poglavljima za koja smo već predali pregovaračka stajališta, te zatvoriti neka
od poglavlja u kojima smo Europskoj komisiji uputili, ili ćemo uskoro uputiti,
mjerila za zatvaranje. Na toj odlučnosti i dosadašnjim postignućima te reakcijama
i porukama koje su nam upućene od strane EU-a gradimo svoj optimizam koji će
u konačnici rezultirati ostvarenjem našeg cilja. Od stjecanja neovisnosti Hrvatska
je odredila članstvo u EU-u kao jedan od svojih glavnih strategijskih ciljeva.
Svakim danom taj je cilj sve bliži. Iza njega stoji velik i zahtjevan posao
koji iziskuje napore državne administracije, brojne reforme i promjene u hrvatskom
društvu u cjelini. Pred nama su, dakle, veliki izazovi.
Uvjeren sam da će nas njihovo rješavanje dovesti do jednog od najvažnijih postignuća
u hrvatskoj povijesti - punopravnog članstva u Europskoj uniji.