Gordan Jandroković preuzeo je dužnost ministra vanjskih
poslova i europskih integracija u trenutku kada je njegov resor došao u fokus
pozornosti javnosti zbog rastućih napetosti u odnosima Hrvatske sa Slovenijom
i Europskom unijom. Nakon tri tjedna na Zrinjevcu, Jandroković tvrdi da je MVPEI
u dobrom stanju.
=Ministarstvo je u proteklom razdoblju aktivno sudjelovalo u provođenju i ostvarivanju
svih važnih vanjskopolitičkih ciljeva. Zajedno s predsjednikom države i predsjednikom
Vlade, izborili smo se za nestalno članstvo u Vijeću sigurnosti UN-a, očekujemo
pozivnicu za NATO i aktivno sudjelujemo u svim ostalim komponentama vanjske
politike. Tako da, što se toga tiče, Ministarstvo je u dobrome stanju.
-Nije u katastrofalnom stanju?
=Ne bi se mogli ostvariti ovi rezultati da je ministarstvo u katastrofalnom
stanju. Ali, naš je cilj u iduće četiri godine učiniti ga još boljim, učiniti
ga takvim da Hrvatska bude ponosna na svoju diplomaciju, da bude čast raditi
u MVP-u i da imamo diplomaciju proporcionalnu veličini, snazi i bogatstvu Hrvatske.
-Sad nemamo razloga biti ponosni na diplomaciju?
=Nisam to rekao. Žao mi je da se tako izvlači iz konteksta ono što kažem. To
nije dobar pristup jer se radi o ozbiljnoj temi. Želimo unaprijediti ono što
se treba unaprijediti, želimo imati sustav i snažnu diplomaciju kao što imaju
zemlje slične veličine poput Irske, Austrije ili Belgije.
Ne bojim se afera u MVP-u
-MVP su dosad potresale brojne afere, a mnoge su dolazile iz diplomatskih
predstavništava. Bojite li se takvih afera?
=Bilo je afera, ali ne bih rekao da su bile brojne. Iako, ako se dogodi samo
jedna afera, to nije dobro za zemlju. No, ne bih se složio da su ovo ministarstvo
potresale afere. Ja se toga ne bojim. U slučaju da se takvo što dogodi, postupit
ćemo sukladno pravilima koja u MVP-u vrijede, sukladno zakonima, i inzistirat
ćemo na poštivanju svih pravila rada i struke.
-Nećete pokušavati zataškati?
=Neće biti zataškavanja. To vam jamčim.
-U javnosti postoji percepcija da je pravi ministar vanjskih poslova
premijer Sanader. Je li to točno?
=Premijer pokazuje izniman interes za vanjsku politiku što je velika prednost
za Hrvatsku. To je pokazalo i prethodno razdoblje jer je upravo predsjednik
Vlade učinio neke ključne poteze koji su osigurali Hrvatskoj međunarodni položaj
koji danas ima. To je dobro i korisno za državu i zbog toga moramo biti vrlo
zadovoljni.
-Hoćete li se ipak više nametnuti kao ministar?
=Ne znam što to znači »nametnuti se«. Radit ću svoj posao onako kako je najkorisnije
za državu i građane.
-Osjećate li podvojenu lojalnost prema premijeru i predsjedniku države,
budući da su oni sukreatori vanjske politike?
=Osjećam lojalnost prema hrvatskom Ustavu i zakonima, i prema hrvatskim građanima.
Otvoreno šesnaest poglavlja
-EU je jedan od naših prioriteta. Koliko Hrvatska ima mjerila u pregovorima?
=Dosad imamo ukupno 62 mjerila, ali to nije konačni broj jer se sukladno novoj
praksi i metodologiji pregovora može očekivati da ćemo u većini poglavlja dobivati
mjerila za zatvaranje.
-Koliko smo ih dosad ispunili?
=Sedam, od čega je šest za otvaranje i jedno za zatvaranje. Ovih sedam mjerila
trenutno je u postupku verifikacije u EU. Također, Vlada je ovaj tjedan usvojila
dokument kojim se ispunjava još jedno mjerilo, te se uskoro očekuje njegovo
slanje na verifikaciju. U još nekim drugim poglavljima ispunjavanje mjerila
je u završnoj fazi i nadam se da ćemo vrlo skoro ispuniti još nekoliko.
-Koliko imamo otvorenih i zatvorenih poglavlja?
=Ukupno je otvorenih 16 poglavlja, od čega su dva i zatvorena.
Ne treba žuriti s nekim EU-mjerilima
-Jednostavnom matematikom, kad ćemo ovakvim tempom završiti pregovore?
=U ovako složenim i zahtjevnim procesima nema jednostavne matematike. Naš je
cilj pregovore završiti početkom 2009. što je realno i moguće. No, to ne ovisi
samo o vanjskoj politici, nego i o brzini unutarnjih reformi. Bez obzira na
moguće zastoje izazvane ponašanjem nekih zemalja članica EU-a, koncentrirat
ćemo se na ispunjavanje domaćih obaveza.
-No, ispunili smo samo šest mjerila. Tko je kriv?
=Nitko nije kriv. Radi se o vrlo zahtjevnoj proceduri i ne bih nikoga krivio.
Naša državna uprava sve više napreduje, u narednom ćemo razdoblju reforme provoditi
još brže, no treba reći i da su zahtjevi koji su pred nama vrlo visoki.
-Previsoki?
=Sigurno su složeniji nego što su imale zemlje koje su ulazile u EU prije Hrvatske.
-Smatrate li to nepoštenim?
=Volio bih da nemamo tako stroge kriterije. No, oni su rezultat dosadašnjeg
iskustva koje EU ima s primanjem novih članica. Pregovori su zahtjevniji nego
što su bili za prijašnje kandidate, ali to nije usmjereno protiv Hrvatske.
-Smatrate li i dalje da ne treba žuriti s ispunjavanjem nekih mjerila?
=Da. Postoje mjerila s kojima ne trebamo žuriti.
Sjena nad odnosima sa Slovenijom
-Je li Hrvatskoj važniji ZERP ili pregovori s EU-om?
=Ne bih to tako postavljao. To je nerealna dvojba. Hrvatska može ostvariti i
jedno i drugo.
-Dojam je da smo upravo pred tom dilemom?
=Ne, ne bih to rekao. Što se tiče ZERP-a, očekujem da će se situacija riješiti
u narednim tjednima. ZERP nije problem koji bi trebao onemogućiti nastavak pregovora
i ulazak Hrvatske u EU.
-Je li Slovenija dobar susjed?
=U ovom trenutku, kada su tenzije dignute na ovakvu razinu, onda je dosta izazovno
odgovoriti potvrdno na to pitanje. Međutim, čitava naša povijest i današnji
odnosi između ljudi, sve ono što nas spaja, potvrđuje da su naši odnosi dobri,
ali da trenutno postoji sjena nad njima uzrokovana otvorenim pitanjima.
-Je li dobrosusjedski blokirati tri poglavlja pregovora?
=Nije korektno bilo čiji put ka EU blokirati zbog bilateralnih pitanja. To nije
u europskom duhu i takvo ponašanje nije dobro.
-Je li bolji susjed Slovenija ili Srbija?
=Odgovor ne može biti jednoznačan. S jednima i drugima imamo otvorena pitanja,
ali i područja u kojima se suradnja razvija dobro. U Srbiji bismo željeli vidjeti
jačanje europske dimenzije njihove politike, jačanje snaga koje žele mir i stabilnost
u regiji, razvoj dobrosusjedskih odnosa.
Dobri odnosi sa SAD-om i Rusijom
-Je li ovo što radi Slovenija ucjena?
=U određenim elementima slovenska politika koristi položaj članice EU-a za pokušaj
rješavanja nekih bilateralnih pitanja.
-Dakle, ucjenjuje?
=Svejedno je kako ćemo to nazvati. Sadržajno, ono što čine nije dobro.
-Prejudicira li slovenski ekološki pojas rješenje za granični spor?
=Slovenski ekološki pojas za Hrvatsku nije pravno važeći.
-Jesu li Hrvatskoj važnije SAD ili Rusija?
=Teško je odgovarati na pitanja kako ih vi postavljate. U vanjskoj politici
nema ili – ili. Sa SAD-om imamo odlične bilateralne odnose, možemo čak govoriti
i o partnerskim odnosima. S Rusijom postoji vrlo visoka razina odnosa, raste
naša gospodarska suradnja i želimo razvijati što bolje i sadržajnije kontakte
u svim segmentima u kojima postoji zajednički interes.
-Zašto su onda konzultacije oko Vijeća sigurnosti odrađene najprije
s Amerikancima, a tek mjesec i pol dana kasnije s Rusijom?
=Naš pomoćnik ministra bio je u Washingtonu i sada se upravo vratio iz Moskve.
Ne može biti u isto vrijeme na dva mjesta.
-To nam Rusi nisu zamjerili?
=Svatko od nas ima svoje ciljeve i interese i nema tu riječi o zamjeranju. Važno
je da s obje zemlje želimo razvijati što bolje i kvalitetnije odnose.
Nisam više »mladi lav«
-Osjećate li se kao »mladi lav« HDZ-a?
=Imam 40 godina i troje djece. Laska mi da me se zove mladim, ali sam ipak u
srednjim godinama.
-A ovaj »lavovski« dio?
=Taj izraz »mladi lav« više ne odgovara mojim godinama. Dobio sam ga prije dvije-tri
godine i od tada mi ga stalno pripisuju. Mislim da više nema razloga da me tako
zovu budući da ima mlađih ljudi koji ulaze u politiku pa im rado prepuštam taj
nadimak.
Novi srpski predsjednik mora pokazati da poštuje granice
-Ako Tomislav Nikolić postane predsjednik Srbije, kakva će biti reakcija
Hrvatske?
=Hrvatska nije zaboravila što se događalo početkom '90-ih, nije zaboravila agresiju
i plan stvaranja velike Srbije. Tko god bude izabran za predsjednika Srbije,
odmah mora pokazati da poštuje suverenost i granice svih susjednih zemalja,
pa tako i Hrvatske, da želi razvijati dobrosusjedske odnose, da želi suradnju
u regiji.
-U protivnom suradnja sa Srbijom nije moguća?
=Tada bi bilo doista teško zamisliti dobru suradnju. Ali, to onda nije do Hrvatske,
nego do Srbije. Mi bismo željeli vidjeti demokratsku, proeuropsku Srbiju.
