Rezultat je to ustrajne hrvatske vanjske politike usmjerene prema očuvanju svjetskog mira i sigurnosti, osiguranju gospodarskog i socijalnog razvitka kroz ispunjenje globalno dogovorenih Milenijskih razvojnih ciljeva. Istodobno, hrvatsko djelovanje unutar UN-a dodatno jača našu spremnost u pripremama za članstvo u EU i NATO-u, čime općenito jača i naš položaj unutar euroatlantskih integracija.
Hrvatska danas aktivno sudjeluje u mirovnim misijama na Cipru, u Etiopiji i Eritreji, Gruziji, Haitiju, Indiji i Pakistanu, na Kosovu, u Liberiji, Obali Bjelokosti, Sudanu i Zapadnoj Sahari. Do kraja godine namjeravamo se uključiti u još pet UN-ovih misija.
Profesionalnost hrvatskih “mirovnjaka” iznimno se cijeni, o čemu svjedoči priznanje hrvatskom generalu Repincu koji je u siječnju 2006. preuzeo čelnu dužnost u promatračkoj misiji u Indiji i Pakistanu. Hrvatska uloga kontinuirano jača u vojnoj, civilnoj i humanitarnoj komponenti postkonfliktne izgradnje Afganistana u kojem RH, u sklopu misije NATO-a pod mandatom UN-a, uz civilni tim sastavljen od policijskih savjetnika i diplomata, trenutačno ima 180 vojnika. Do sada smo u Afganistanu organizirali niz uspješnih projekata: dolazak afganistanskih diplomata na školovanje u Zagrebu, studijsko putovanje u Hrvatsku za izaslanstvo afganistanskog Ministarstva za ženska pitanja, donaciju školi za djevojčice u Kabulu, donaciju sirotištu u Fayzabadu… Povjerenje koje Hrvatska uživa potvrđeno je ovogodišnjim izborom u članstvo novoosnovane Komisije za izgradnju mira.
Hrvatska je uspostavila odličnu suradnju s Protuterorističkim odborom Vijeća sigurnosti UN-a, a u svoje je zakonodavstvo preuzela sve ključne UN konvencije i protokole. Godine 2002. Hrvatska je predsjedala Gospodarskim i socijalnim vijećem, jednim od šest temeljnih tijela UN-a. To je potvrdilo hrvatsku spremnost u preuzimanju aktivne i odgovorne međunarodne uloge u osiguranju svjetskog mira i sigurnosti zalaganjem za brzi ekonomski i socijalni razvoj.
Globalne političke, gospodarske i socijalne prijetnje s kojima smo danas suočeni ne poznaju nacionalne granice i zahtijevaju zajednička multilateralna rješenja. U potrazi za njima (multilateralnim rješenjima, op. R. C.), djelujući poglavito u sustavu UN-a kojem također predstoji reforma, Hrvatska sve više preuzima svoj dio obveza i sposobna je davati svoj puni doprinos.