O tome koji su projekti sljedeći, te može li i na koji način Hrvatska u potpunosti iskoristiti novac pretpristupnih fondova Europske unije, pred veliku konferenciju koja će se na tu temu 24. ovog mjeseca održati u Zagrebu, razgovaramo smo s mr. sc. Marijom Pejčinović-Burić, državnom tajnicom za europske integracije u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija i nacionalnim koordinatorom programa pomoći i suradnje s EU.
-Nedavno su potpisani prvi memorandumi financijske pomoći za dva projekta koje će se financirati iz ISPA-e, pretpristupnog fonda EU. Riječ je o projektima Rehabilitacija željezničke pruge na dionici Vinkovci Tovarnik državna granica i Program vodoopskrbe i odvodnje grada Karlovca, vrijednima ukupno 51 milijun eura. Koji projekti nas još pčekuju ove godine?
=Uz ove projekte očekuje se odluka EU o još nekoliko projekata vezanih uz ISPA-u, što ulaganja u infrastrukturu primjerice, Regionalno odlagalište otpada Bikarac, što tehničke pomoći. Tim će projektima Hrvatska u potpunosti iskoristiti ISPA-in fond od 60 milijuna eura.
U sličnom smo položaju i kad je riječ o programu Phare. Već smo u prvoj godini programiranja pokazali iznimnu spremnost, tako da je vrijednost predloženih projekata u sklopu programa Phare prešla 80 milijuna eura, koliko je Europska komisija osigurala u proračunu za 2005. godinu. Prepoznavši kvalitetu predloženih projekata, EU je odobrila alociranje dodatnih sredstava, čime je ukupna alokacija za RH u 2005. godini povećana na 87 milijuna eura. Uskoro se očekuje potpisivanje financijskih sporazuma za 25 projekata, kojim bi spomenuta sredstva bila i formalno pravno dostupna.
-Što je s programom SAPARD, i kada se mogu očekivati prvi projekti u dijelu poljoprivrede?
=O konkretnim projektima iz programa SAPARD još nije moguće govoriti. Naime, taj se program od druga dva razlikuje složenijim tzv. proširenim decentraliziranim načelom provedbe, pa tako i vremenski zahtjevnijom uspostavom. Unatoč tome, u rekordnom vremenu od godinu dana RH je uspjela izraditi strateški okvir za upravljanje programom SAPARD Plan za poljoprivredu i ruralni razvitak za SAPARD, te osnovati SAPARD agenciju kao provedbeno tijelo za navedeni program. Kako bi se omogućilo korištenje 25 milijuna eura u sklopu programa SAPARD, potrebno je provesti proces akreditacije Agencije od Europske komisije. Završetak akreditacije očekuje se na proljeće, čime će se omogućiti da RH samostalno upravlja dodijeljenim sredstvima. Predlaganje projekata može se očekivati već u drugoj polovini 2006.
-Prema Kojim se kriterijima odobravaju projekti za koje će se tražiti financiranje?
=Pretpristupna se pomoć zemlji kandidatu dodjeljuje pod uvjetom da se predloženim projektima usklađuje sa standardima EU. Drugim riječima, financiranim projektima pridonosi se usvajanju i provedbi pravne stečevine EU. Uz taj načelni kriterij, projekti moraju odgovarati i prioritetima sektorskih nacionalnih strategija, te je potrebno osigurati sufinanciranje projekta, i to najčešće u vrijednosti od najmanje 25 posto troškova.
Uz te opće kriterije, projekti moraju udovoljavati i kriterijima pojedinog programa. Minimalna vrijednost projekata vezanih uz Phare je dva milijuna eura, dok je minimalna vrijednost ISPA-inih projekata pet milijuna eura. Nadalje, važan kriterij pri odluci o financiranju projekta je i njegova zrelost, što znači da projektna dokumentacija mora biti potpuna te da institucija koja će provoditi projekt ima osobe sa znanjem i vještinama potrebnim za pravodobnu provedbu projekta. Naime, rok u kojem se sredstva moraju iskoristiti je dvije godine.
-S obzirom na iskustva zemalja EU petog vala proširenja, koliko će Hrvatska uspjeti iskoristiti novac pretpristupne pomoći?
=Činjenica je da se korištenje pretpristupne pomoći EU pokazalo zahtjevnim za njene korisnike. Programi ISPA, Phare i SAPARD, osmišljeni za deset zemalja kandidatkinja petog vala proširenja, bili su svojevrstan izazov, odnosno novost i samoj EU.
Šest godina poslije, Hrvatska je dosta naučila. Stoga, kako stvari stoje danas, možemo biti prilično zadovoljni. Prema za sada dostupnim i mjerljivim podacima za program CARDS, iskorištenost je iznimno visoka. Za 2001. i 2002. mjereno po ugovorenim sredstvima, iskorištenost je 97 posto. U pretpristupne programe stoga ulazimo dobro pripremljeni, o čemu svjedoče i navedeni podaci o dodatnom novcu odobrenom u Phareu.
Složenije dobiti pomoć
- ISPA, Phare i SAPARD, fondovi za zemlje pristupnice, ujedinit će se u IPA-u? Značili to nove administrativne prilagodbe i prilagodbe sustava?
= Od 2007. pomoć zemljama kandidatima pružat će se kroz jedinstven program pretpristupne pomoći - tzv. fond IPA. Taj će fond ujediniti tematska područja koja sada pokrivaju programi ISPA, Phare i SAPARD: jačanje institucija, prekogranična suradnja, regionalni razvoj, razvoj ljudskih potencijala te ruralni razvoj. Program IPA uvodi i određena zajednička pravila te približava način korištenja pretpristupne pomoći praksi korištenja strukturnih fondova EU. U tom kontekstu korištenje pretpristupne pomoći postaje donekle složenije: veće su, primjerice, uloga i obveze resornih ministarstava, sredstva se programiraju na višegodišnjoj osnovi, itd. U RH su u svim relevantnim resorima već počele pripreme za korištenje sredstava IPA-e.