Iza izraza dobri odnosi
krije se i više od toga kada je riječ o hrvatsko-talijanskim odnosima.
Tu je i "treća" zemlja, Slovenija, koja, vjerojatno, krši
Osimske sporazume time što želi izmijeniti trasu autoceste Rijeka —
Trst. Što su, zapravo, gradonačelnici hrvatskih gradova u izbjeglištvu?
O tome i drugome razgovarali smo s hrvatskim veleposlanikom u Rimu,
Dragom Kraljevićem, kojemu je zaključen mandat i vraća se u Hrvatsku
nakon četiri godine i deset mjeseci provedenih u ovom dijelu Europe.
- Italija je i do sada Hrvatsku tretirala kao da je već kandidatom,
ako ne i članicom, Europske unije. Hoće li se početkom pregovora s Hrvatskom
za ulazak u EU nešto izmijeniti?
S osmog mjesta na treće mjesto u razmjeni
=Za bilateralne odnose između Hrvatske i Italije slobodno mogu
kazati da su dosegli razinu strateškog partnerstva. Italija je zadnjih
godina učvrstila položaj našega prvog partnera u robnoj razmjeni. Više
od četrdeset posto našeg izvoza u Europsku uniju ostvarujemo s Italijom.
U razmjeni s njima pokrivenost uvoza s našim izvozom je za dvadesetak
posto povoljnija u odnosu na naš prosjek koji ostvarujemo u robnoj razmjeni
sa svijetom. Tijekom proteklih pet godina robna razmjena između Hrvatske
i Italije više je nego udvostručena; narasla je od cca 2,2 mlrd. 2000.
godine, na gotovo 4,8 mlrd. dolara. Sto se tiče ulaganja u Hrvatsku,
Italija je s osmog mjesta, prije pet godina, zauzela treće mjesto.
- Koliko je u proteklih pet godina vašega mandata potpisano ugovora
koji su na snazi? Objasnite nam ukratko ugovor o mirovinama i kakve
veze ima s Osimskim sporazumima.
= Ukupno je stupilo na snagu 12 novih sporazuma. Što se tiče
ugovora o mirovinama, vjerojatno mislite na Administrativni sporazum
za primjenu hrvatsko-talijanskog Ugovora o socijalnom osiguranju, koji
se između ostalog odnosi i na mirovine. Istina je da taj ugovor ima
veze i s Osimskim ugovorom, jer je stupanjem na snagu prve hrvatsko-talijanske
konvencije prestala važiti dotadašnja Konvencija između bivše SFRJ i
Italije iz 1957. godine. Time je konačno apsolviran i članak 5. Osimskog
ugovora koji se odnosi na područje bivše zone B Slobodnog teritorija
Trsta. U Hrvatskoj su to gradovi: Umag, Buje i Novigrad te općine Brtonigla
i Grožnjan. Sada mirovine padaju na teret država ugovornica koje su
mirovine priznale na temelju svog zakonodavstva. Korisnici će sada moći
ostvariti pravo na tzv. minimalnu mirovinu u jednoj državi, i to u onoj
gdje imaju prebivalište. Sljedeća novina tog ugovora odnosi se na pravo
stjecanja mirovine pribrajanjem mirovinskog staža navršenog u drugoj
državi u slučaju kada nisu ispunjeni svi uvjeti za mirovinu itd. Kada
je riječ o zdravstvenom osiguranju, Konvencija obuhvaća praktički sve
kategorije osiguranika. Držim da će ta okolnost ubuduće veoma pozitivno
utjecati na dolazak talijanskih turista u našu zemlju.
Osimska cesta još je u planu
- Autocesta od Trsta do Rijeke trebala se graditi još po Osimskim sporazumima
iz 1974., ali je tek sad izgrađen dio od Rijeke prema Sloveniji, no
Ljubljana nije htjela graditi cestu.
= U pravu ste; u paketu sporazuma iz 1975. godine, koji ide
uz Osimski ugovor, predviđena je izgradnja autoceste Trst — Rijeka.
Koliko je meni poznato, do danas još nitko nije službeno zatražio reviziju
tog dijela paketa koji veoma precizno utvrđuje pravac autoceste. S obzirom
na dužnost koju trenutačno obnašam, ne mogu komentirati tzv. ekološke
razloge zbog kojih prema nekima osimska autocesta navodno "nije
potrebna". Osjećam, međutim, potrebu naglasiti da je talijanska
strana zainteresirana za Osimsku cestu i daje u tom smislu spremna preuzeti
svoj dio obveza.
- Kako se došlo do sporazuma s Italijom o, kako Slovenci kažu, podjeli
Jadrana i općenito kako talijanska strana gleda na problematiku toga
zajedničkog mora koje treba zaštititi?
= Vjerojatno mislite na razgraničenje epikontinentalnih pojaseva
između Hrvatske i Italije. Postupak je bio relativno jednostavan. Najprije
su ekspertne skupine precizno tehnički utvrdile koordinate za crte razgraničenja
sukladno tom sporazumu, a nakon toga su nastavljeni razgovori koji su
okončani razmjenom diplomatskih nota. Konkretno, Hrvatska je s Italijom
potvrdila samo ono što je već imala i što joj temeljem tadašnjeg sporazuma
danas pripada.
Osam ugovora o vraćanju nekretnina
- Hrvatska je potpisala sporazum s Austrijom i Njemačkom o vraćanju
nekretnina Nijemcima, kakva je situacija s Italijom i talijanskim izbjeglicama?
= Koliko je meni poznato, razgovori su okončani samo s Austrijom,
pri čemu je usuglašen tekst novog sporazuma. Riječ je o sličnoj temi
koju Hrvatska nastoji riješiti s Italijom preko mješovite komisije.
Hrvatska je kao pravni slijednik bivše SFRJ s Austrijom naslijedila
dva, a s Italijom čak osam ugovora. Princip je, dakle, isti kao i s
Italijom: "Pacta sunt servanda" (poštuju se sporazumi koji
su na snazi) uz utvrđivanje onih slučajeva koji do sada eventualno nisu
riješeni sukladno međudržavnim sporazumima.
- Kao hrvatski veleposlanik i u San Marinu sudjelovali ste i u produbljenju
odnosa između te male, ali bogate države, s Rabom, odakle potječe osnivač
te najmanje republike.
= Sve dok nisam postao veleposlanikom koji iz Rima nerezidentno
pokriva i Republiku San Marino, nisam vjerovao da ova teritorijalno
i po broju stanovnika mala, ali po tradiciji i stečevinama velika republika,
toliko drži do svojih korijena i pradomovine (Rab) s druge strane Jadrana.
San Marino će mi ostati u lijepom sjećanju i po tome što sam 2004. godine,
od te najstarije republike na svijetu, dobio jedno od najviših priznanja
"Cavaliere Grand Ufficiale - ordine di S. Agata" (Vitez visokog
časnika reda sv. Agate), na čemu im i ovom prigodom najtoplije zahvaljujem.
