Umjesto što hitnijega započinjanja s najavljenim
radikalnim reformama Ujedinjenih naroda, nedavno održano jubilarno 60.
zasjedanje Opće skupštine, ove najstarije i najveće međunarodne organizacije,
završilo je kompromisnom deklaracijom koja je razočarala sve koji su
od njujorškog sastanka na vrhu očekivali konkretniji korak k jačanju
uloge UN-a i njegovu učinkovitijem rješavanju problema današnjega svijeta.
No, iako je u cjelini gledano temeljita reforma UN-a, barem za doglednu
budućnost očito preambiciozna, summit koji je okupio više od 150 šefova
država i vlada, pružio je priliku Hrvatskoj da govorom predsjednika
Stjepana Mesića pred Općom skupštinom skrene pozornost na sebe. O rezultatima
dvodnevnoga zasjedanja, ulozi UN-a i boljem pozicioniranju Hrvatske
u sustavu Svjetske organizacije razgovarali smo s Rankom Vilovićem,
načelnikom Odjela za UN pri Ministarstvu vanjskih poslova Republike
Hrvatske i jednim od članova hrvatskoga izaslanstva na zasjedanju Opće
skupštine u New Yorku.
Mesićev govor izbalansiran
-Kako ocjenjujete rezultate summita od kojega se mnogo očekivalo i što
je na njemu konkretno dogovoreno?
=Točno je da su jubilarno 60. zasjedanje Opće skupštine i sastanak
na visokoj razini pobudili veliku pozornost, a time i očekivanja, osobito
glede reforme UN sustava. No treba znati da svaka reforma predstavlja
proces i da jedan skup, bez obzira na to kako značajan bio, u pravilu
ne može dati sve odgovore na proces reforme UN-a. Rezultati su odraz
realnosti današnjeg svijeta. Postignut je napredak u nekim područjima,
zauzeta su uglavnom jedinstvena gledišta o pitanjima razvoja, dostizanja
milenijskih ciljeva razvoja, vladavine prava i ljudskih prava, sigurnosti
i terorizma te u nekim elementima reforme. Nažalost, pitanje razoružanja
je potpuno izostavljeno zbog nepostojanja konsenzusa, a i neka od već
navedenih pitanja nisu sasvim precizno razrađena. Tako na primjer nije
riješeno pitanje reforme Vijeća sigurnosti, u praksi zasigurno najutjecajnijeg
tijela UN-a jer se nije moglo doći ni do minimuma konsenzusa. Dogovoreno
je da se rad na tom pitanju nastavi do kraja godine. Donesena je odluka
o stvaranju Vijeća za ljudska prava, koje će zamijeniti dosadašnju Komisiju
za ljudska prava, ali nisu usuglašena gledišta oko njegovog sastava
i neka druga pitanja, pa će se o njima odluka donijeti do kraja godine.
Slično je i s osnivanjem Povjerenstva za uspostavu mira, koje je dobilo
većinsku potporu. Dakle, na skupu je prevladala ocjena da je uspjeh
djelomičan, jer se s jedne strane ipak uspjelo dogovoriti oko nekih
pitanja i donijeti Završni dokument, ojačati ocjenu o nezamjenjivoj
ulozi UN-a i multilateralizma, no s druge strane u njemu ima dosta praznina
i nedorečenosti. Takva je bila i ocjena hrvatskog izaslanstva.
-Kako je primljen govor predsjednika Mesića, posebice njegova ocjena
da ključni problem današnjice nije terorizam, već siromaštvo koje je
velikim dijelom plodno tlo za nicanje terorizma?
=Govor predsjednika Mesića bio je izbalansiran i dobro je primljen
među izaslanstvima. Šefovi država i vlada, njih 150, u svojim su govorima
iznosili svoje viđenje prioriteta i svi su među njih uvrstili pitanja
razvoja, osobito suzbijanja siromaštva i pitanja međunarodne sigurnosti
i terorizma, te naglašavali njihovu međusobnu povezanost. Stoga nije
moguće ta dva pitanja odvajati, a činjenicu da neke zemlje više osjećaju
posljedice siromaštva, a druge terorizma, pa u skladu s tim i strukturiraju
svoje govore, ne treba tumačiti na način kao da su jedni za razvoj,
a protiv borbe protiv terorizma ili obrnuto, da su jedni za borbu protiv
terorizma, a protiv razvoja. Naprotiv, isticana je povezanost tih pitanja
i govor predsjednika Mesića bio je također na toj crti.
Potrebne duboke promjene
-Svojedobno su ostavke na položaj koordinatora UN-a za humanitarnu pomoć
Iraku dala dvojica dugogodišnjih djelatnika UN-a Denis Halliday i njegov
nasljednik Hans Von Sponeck i to zbog neslaganja s gospodarskim i posve
neučinkovitim sankcijama koje je Vijeće sigurnosti nametnulo iračkome
režimu, a zbog kojih je umrlo pola milijuna iračke djece. Koliko su
takva odluka, te financijske malverzacije s programom »Nafta za hranu«,
ali i otkriveni seksualni skandali u koje su upleteni neki pripadnici
mirovnih misija narušili kredibilitet UN-a?
=Sigurno je da su navedeni primjeri naštetili ugledu UN-a. To
je ujedno bio i dodatni razlog da je među pitanjima reforme UN-a u cjelini
vrlo značajno mjesto zauzela i rasprava o reformi funkcioniranja Tajništva
UN-a i upravljanja njime, a preko toga i programa i aktivnosti koje
ste naveli. Sazrela je svijest da su potrebne snažne i duboke promjene
i države su se suglasile oko toga, no i tu pravi posao tek predstoji.
-Ujedinjeni narodi bili su posve nemoćni u sprječavanju vojnog nasrtaja
SAD-a na Irak. Kakve je posljedice na OUN ostavila ta invazija poduzeta
bez zelenog svjetla UN-a?
=Na skupu, a i u krugovima izaslanstava, prevladalo je gledište
da je to pitanje iza nas i da treba zajedno raditi na stvaranju uvjeta
za pomoć Iraku u uspostavi funkcija države te mira, sigurnosti i poslijeratne
izgradnje. Dobri primjeri postoje i tvore temelj za nadvladavanje podjela.
Hrvatska u Vijeću sigurnosti?
-Kako u skoroj budućnosti vidite ulogu UN-a i što Hrvatska sa svoje
strane može učiniti da pridonese preobrazbi Svjetske organizacije u
instituciju koja će bolje odgovoriti izazovima današnjice?
=I ovaj skup je potvrdio da je uloga UN-a, usprkos svim problemima
i nedostacima, nezamjenjiva. Da nema jednog takvog multilateralnog foruma
na globalnoj, svjetskoj razini, trebalo bi ga osnovati. Možemo dakle
govoriti o njegovoj reformi, o potrebi jačanja učinkovitosti, o transparentnijem
radu, o prioritetnim aktivnostima, financiranju, boljem upravljanju
i dr., ali ne i o tome treba li nam ili ne. Činjenica je da je raspadom
blokovske podjele svijeta ojačala potreba za uspostavom učinkovitog
multilateralizma. Unipolarizam ne može dugoročno riješiti ključna pitanja.
Središnje mjesto dogovaranja i rješavanja trebaju biti Ujedinjeni narodi,
ali naravno reformirani i ojačani. Hrvatska djeluje i djelovat će na
toj crti u skladu sa svojim potencijalima, počevši od zalaganja za navedene
vrijednosti, provedbe odluka i inicijativa UN-a preko zamjetnog sudjelovanja
u mirovnim misijama do aktivnog rada u tijelima UN-a i suradnje s organizacijama
u sklopu UN-a.
-Što je s najavljenim proširenjem Vijeća sigurnosti i kakve šanse ima
Hrvatska u kandidaturi za dvogodišnju nestalnu članicu VS-a?
=Najavljeno proširenje jedan je od elemenata predložene reforme
Vijeća sigurnosti. Kako za sada ne postoji ni minimum suglasja oko predloženih
modela, bit će nužno i dalje raditi na tom pitanju. Što se tiče kandidature
Hrvatske za članstvo u Vijeću sigurnosti, ona je istaknuta za razdoblje
2008.-2009., a više o šansama i procjenama moći će se reći s približavanjem
termina izbora.
Bogatije članice UN, veći utjecaj
-Utjecaj Amerike, kao glavnog donatora i financijera, na UN je golem,
po nekima i presudan. Koliko to blokira reforme koje su u neskladu s
interesima ove svjetske velesile?
=Ujedinjeni narodi su mjesto razgovora i dogovora. Prema Povelji
UN-a sve su zemlje ravnopravne, što uz ostalo iskazuju s po jednim glasom
u Općoj skupštini, no jasno je da u praksi jači utjecaj imaju veće i
snažnije države, osobito stalne članice Vijeća sigurnosti. Svaka od
njih bori se za svoje interese, a oni se usklađuju upravo u sustavu
UN-a. Rezultati takvih usklađivanja diktiraju tempo reformi i promjena.
