Ministricu vanjskih poslova i europskih
integracija Kolindu Grabar-Kitarović veseli porast eurooptimizma kod
hrvatskih građana nakon početka pregovora o ulasku u Europsku uniju.
Kaže da je to i očekivala, iako je svjesna da će u narednom razdoblju
potpora članstvu varirati, "ponekad bez nekog vidljivog razloga".
Stoga Vlada namjerava dobro informirati građane o cijelom procesu kako
bi na referendumu mogli donijeti informiranu odluku.
-Hoće li Katolička crkva biti uključena u komunikacijsku strategiju
za EU i jeste li u kontaktu s njima?
=U kontaktu smo sa svim segmentima društva, ne samo s Katoličkom
crkvom, nego i s drugim vjerskim zajednicama. Surađujemo sa svima jer
smatramo da je riječ o procesu koji je u vlasništvu građana i da u njemu
mora sudjelovati najširi spektar društva.
Euroskepticizam na selu nije veći od prosjeka
-Kako biste vlasnika farme kojemu je to jedini obiteljski prihod, a
koji zna da nema novca za prilagoditi tu farmu EU-standardima i stoga
je euroskeptik, uvjerili da je EU dobra odluka?
=Prvo, prema našem istraživanju javnog mnijenja koje smo proveli
među hrvatskim poljoprivrednicima pokazalo se da euroskepticizam među
njima nije ništa veći od općenitog prosjeka hrvatskih građana. Čak i
velik dio onih koji smatraju da članstvo Hrvatske u EU neće biti dobro
za njih osobno svejedno podržava ulazak Hrvatske u Uniju, očito imajući
u vidu šire prednosti i budućnost svoje djece i unuka. Nadalje, u zemljama
koje su u prošlom valu proširenja stupile u članstvo u EU upravo je
poljoprivredno stanovništvo, koje je prije ulaska u EU bilo najviše
euroskeptično, sada najviše zadovoljno prvim učincima pristupanja. Porasli
su im prihodi, mnogo je bolja i perspektiva razvoja njihovih farmi i
poljoprivrede općenito. Treba reći da država namjerava uložiti maksimalne
napore kako bi se hrvatsko selo pripremilo za članstvo, kako bi hrvatski
poljoprivredni proizvod bio konkurentan na domaćem tržištu, ali i stekao
mogućnost izvoza, kako bi se potaknulo malo i srednje poduzetništvo
u području poljoprivrede, podigla razina higijenskih, sanitarnih i drugih
standarda. Vlada namjerava i dalje raditi na tome. Osim toga, imat ćemo
i pretpristupnu pomoć iz programa SAPARD koji je namijenjen upravo poljoprivredi
i ruralnom razvoju.
Bitna uloga informiranja
-No, ne možete nikome obećati da neće propasti?
=Poslovne sudbine danas ovise o kretanjima na domaćem, europskom
i globalnom tržištu. S druge strane, ovisi i o tome koliko će ljudi
sami biti sposobni prilagoditi se, koliko će uložiti u te prilagodbe,
koliko će surađivati s ministarstvima te poljoprivrednim i strukovnim
udrugama kako bi tražili njihovu pomoć da vide na koji način mogu najbolje
profitirati iz tog procesa. Upravo je u tome jako bitna uloga informiranja.
Inače, gotovo polovina ljudi u radnim timovima bavit će se poljoprivredom
i ruralnim razvojem. Naime, u to poglavlje, za koje smatramo da će biti
najbolnije u smislu prilagodbi, nastojimo uključiti što je moguće širi
spektar zainteresiranih kako bi svaka udruga, svako područje bilo zastupljeno
i u procesu screeninga i u pregovorima.
-Osim prilagodbi, ostaje nam i politički dio koji se odnosi na nastavak
pune suradnje s Haškim sudom. Može li Vlada jamčiti da se pozitivan
izvještaj gospođe Del Ponte neće promijeniti?
=Vlada može jamčiti da će nastaviti punu suradnju i da će i
dalje ulagati maksimalne napore u rješavanje jedinog preostalog pitanja
u suradnji sa Sudom u Haagu. Izvješće gospođe Del Ponte je isključivo
njezino, ali je važno naglasiti da ga ona donosi samostalno, ne podliježući
pritiscima. Dakle, jedini način da osiguramo pozitivnu ocjenu jest da
nastavimo provoditi Akcijski plan, da nastavimo komunikaciju s gospođom
Del Ponte i sa Sudom te da izvršavamo svoje obveze.
Vlada će ispuniti obveze
-Znači li to da ne možete staviti "ruku u vatru" da neće doći
do suspenzije pregovora?
=To je hipotetično pitanje. Ali, uvjerena sam da neće doći do
suspenzije pregovora zato što je Vlada potpuno odlučna ispunjavati sve
svoje obveze. Mogućnost suspenzije pregovora postojala je i prije, kod
drugih država, međutim sada je uključena u pregovarački okvir, kao i
tzv. benchmarking, odnosno minimum standarda koje moramo ispuniti u
jednom poglavlju da bismo ga mogli zatvoriti i otvoriti drugo. No, smatram
da to moramo okrenuti u svoju korist. Ulazimo u zahtjevan proces sa
sviješću da smo spremni i odlučni ispunjavati svoje obveze i da nam
takvi mehanizmi pružaju mogućnost i da sami sebe kontroliramo. Naš cilj
je ući što spremniji u EU, a u tom smislu nam upravo provedba naših
obveza može pomoći.
-Kad kažete da ste uvjereni da neće doći do suspenzije, znači li to
da biste jamčili svojom dužnošću?
=Ja sam uvijek spremna odgovarati za ono što radim. Odgovaram
i predsjedniku Vlade, i Saboru, ali i hrvatskim građanima. Međutim,
mislim da je to vrlo hipotetično pitanje. Naime, krećemo u težak i naporan
proces i ono za što mogu staviti "ruku u vatru" jest da će
ova vlada učiniti sve da bi ispunila svoje obveze. Sa svoje strane možemo
predvidjeti da za otprilike dvije i pol, tri godine možemo završiti
proces pregovora i prilagodbi, ali naravno za to je potrebna i volja
druge strane i političke odluke EU-a. Ono što ovisi o nama to ćemo mi
odraditi.
Arbitraža ne znači zaoštravanje odnosa sa Slovenijom
-U odnosima sa Slovenijom predložili ste izlazak pred međunarodno pravosudno
tijelo. Čini se da slovenska strana nije sklona tome. Što dalje?
=Predložit ćemo Sloveniji da ponovo razmotri naš prijedlog.
Rješavanje takvih sporova pred međunarodnim pravosudnim tijelom uobičajena
je praksa među prijateljskim državama. Naš prijedlog ne znači zaoštravanje
odnosa sa Slovenijom. Štoviše, to upravo pokazuje našu želju da napravimo
konkretan korak prema rješenju otvorenih pitanja. Kada bismo se dogovorili
o takvom postupku i da će obje strane prihvatiti pravorijek - a Hrvatska
je sa svoje strane spremna to učiniti - rasteretili bismo bilateralne
odnose i mogli bismo u pozitivnijem ozračju i dalje razvijati suradnju
na dobrobit građana obiju država, posebno na dobrobit ljudi koji žive
uz granicu.
