Hrvatska odsad želi ići brzo

Ona se nada da će se u tri godine okončati proces pridruživanja. U Luksemburgu nije bilo „trgovanja“, uvjerava šefica hrvatske diplomacije gospođa Grabar-Kitarović.
Hrvatska je odsad jednom nogom u Europskoj uniji (EU). Tijekom noći s ponedjeljka 3. na utorak 4. listopada, započela je pristupne pregovore. U ekskluzivnom intervjuu za La Libre Belgique, hrvatska ministrica vanjskih poslova, Kolinda Grabar-Kitarović vraća se na tu odlučujuću sjednicu u Luksemburgu.
- Kada ste saznali da će Hrvatska započeti pregovore s EU? Prije ili za vrijeme sjednice u Luksemburgu? = Onda kada je Carla del Ponte iznijela svoje izvješće, u ponedjeljak uvečer, pred diplomatima i novinarima. U Zagrebu, u petak, ona je rekla da će se izjasniti tek za dva dana pred Radnom skupinom za Hrvatsku.
- Je li proces Gotovina moguć u Hrvatskoj? = To treba vidjeti s ICTY-jem.
- Gotovinin odvjetnik to traži… = Ne mogu ništa komentirati po tom pitanju.
- Europljani su zatražili da on bude izručen Haagu…= Da, svakom optuženom treba se suditi u Haagu. Pravilo 11 bis ICT-ja dozvoljava da se nekim optuženicima sudi u Hrvatskoj. Gotovina je još uvijek u bijegu. Hrvatska je odlučna da nastavi u potpunosti surađivati s glavnom tužiteljicom Tribunala budući da nam je zajednički cilj taj da se Gotovina pojavi pred Haaški tribunalom.
- Prema Carli del Ponte, Gotovina se možda skriva u jednom franjevačkom samostanu, bilo u Hrvatskoj, bilo u Bosni. Jesu li to potvrdile vaše tajne službe? = Sve informacije koje smo dobili istražuju se, te nas nijedna nije dovela do Gotovine, bilo to u Hrvatskoj, Bosni ili negdje drugdje, s obzirom da surađujemo sa službama iz drugih zemalja.
- Treba li Vatikan djelovati po tom pitanju, kako to traži gđa. Carla del Ponte? = Mislim da ne. Ako se Gotovina skriva u Hrvatskoj, hrvatske vlasti mogu provjeriti tu informaciju i djelovati.
- Je li Gotovina još uvijek ratni heroj za jedan dio Hrvata? = Većina stanovništva, mediji te u svakom slučaju parlamentarne stranke drže da suradnja s ICT-jem predstavlja ne samo obavezu prema međunarodnoj zajednici, s obzirom da nastojimo postati član Unije i NATO-a, već i obavezu za sve nas, koja se temelji na našem zakonu. Pokrenuli smo informativnu kampanju kako bismo objasnili da nitko nije iznad zakona te da se svatko tko biva optužen mora pojaviti pred sudom. Predsjednik, premijer te predsjednik Vlade, svi su inzistirali na tome da se pojedincima koji su počinili zločine (za vrijeme rata), mora suditi ukoliko su optužbe opravdane. Već više godina, saslušavaju se članovi naših oružanih snaga.
- Otvara li se nacionalni osjećaj, vezan za neovisnost, prema Europi? = Otpočetka smo dijelili europske vrijednosti. U početku, bilo je potrebno riješiti probleme nasljedstva bivše Jugoslavije, no unazad nekoliko godina, učinili smo znatni napredak po pitanju slobodnog tržišta, reforme pravosuđa, demokratizacije. Te ćemo tako i nastaviti.
- Da se vratimo na Luksemburg, je li Hrvatska bila dio dogovora oko Turske? = Apsolutno nije. Na prethodnom Vijeću ministara zaključeno je da će Hrvatska započeti pristupne pregovore kada bude u potpunosti surađivala s ICTY-jem. Kad je gđa. Del Ponte iznijela svoje izvješće, više nije bilo prepreka, ni razloga za trgovanje. Turska je prijateljica, saveznik i kandidat za pridruživanje. No mi čvrsto podupiremo individualni pristup. Proces pridruživanja Hrvatske EU bit će različit od turskog. Mi se ne natječemo ni s njom, ni s Rumunjskom, ni s Bugarskom. Maksimalno ćemo se potruditi da Hrvatska poštuje sve kriterije za pridruživanje.
- Kada mislite početi s pregovorima? = Slijedećeg ponedjeljka. Do kraja godine, krajem screeninga, otvorit ćemo sedam poglavlja. Bazirajući se na ritmu prošlog proširenja, nadamo se da ćemo okončati taj proces kroz dvije i pol, tri godine. Najdelikatnija područja već su identificirana. Komisija tu spominje zaštitu okoliša. No biti će tu i pitanje poljoprivrede i te državne pomoći.
- Ne bojite li se povratka strasti među javnim mnijenjem? = Val euroskepticizma već je zahvatio Hrvatsku prije nekoliko mjeseci. No nakon 3. listopada, primijetili smo preokret situacije: popularnost Europe povećala se za više od 20 posto! Naravno, ljudi će se bojati rasta cijena, gubitka radnih mjesta ili prodaje nekretnina strancima. Mi ćemo morati objasniti, na konkretnim primjerima, da će se s europskim pridruživanjem život ljudi promijeniti. Iskustva posljednjih deset pridošlih članica pokazuje da je većina tih strahova bila neutemeljena.