Sa Slovenijom nije moguće postići bilateralan dogovor

S Hidajetom Biščevićem, državnim tajnikom za politička pitanja u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske, željeli smo razgovarati o povijesnom događaju za našu zemlju - početku pregovora za članstvo u EU. Međutim, opet su nas događaji pretekli, pa smo umjesto o Europskoj uniji razgovarali o hrvatsko– slovenskim odnosima u ozračju slovenskog proglašenja epikontinentalnog pojasa i ekološke zone u Jadranu.

-Kako ste kao diplomat i državni tajnik u MVPEI-ju primili odluku slovenskog Parlamenta o proglašenju epikontinentalnog pojasa i to baš u vrijeme kada je pala odluka o početku pregovora s EU-om?
=Razočaran sam ovom odlukom slovenske strane. Ona nije neočekivana, jer je prijedlog tog zakona prošao proceduru na slovenskoj vladi još u kolovozu. Reakcija Vlade RH bila je promptna i odmjerena, bez dramatiziranja. Slovenska odluka jasno je odbačena kao pravno neutemeljena i stoga ništavna. S te, pravne strane, situacija je jasna.
Slovenci iskusili prednosti EU-a
Politički gledano, ovakva je odluka štetna, jer na određeni način baca sjenu na iznimnu dinamiku hrvatsko-slovenskih odnosa u proteklih nekoliko mjeseci. Podsjećam na prvu povijesnu zajedničku sjednicu vlada Hrvatske i Slovenije, održanu na Brijunima, na kojoj je usvojena Zajednička izjava o izbjegavanju incidenata. Ta je inicijativa, koju je MVPEI RH proljetos ustrajno pripremao u suradnji sa slovenskim kolegama, znatno pridonijela smirivanju “sezonskih napetosti” u Savudrijskoj vali. Osnovali smo i Zajedničku povijesnu komisiju koja će potvrditi i dokumentirati bogatstvo odnosa dvaju naroda kroz povijest, što je čvrst temelj daljnjem razvoju partnerskih i prijateljskih odnosa u okviru zajedničke europske budućnosti. S druge strane, treba istaknuti i da je slovenski parlament usvojio ovaj zakon 4. listopada, dakle dan nakon što je EU započela pristupne pregovore s RH. Već je neko vrijeme bilo poznato da je odluka EU-a o Hrvatskoj na dnevnome redu 3. listopada, a ovaj zakon je mogao biti raspravljen u Državnom zboru i prije “našeg europskog datuma”. Mislim da ovakav raspored jasno pokazuje volju slovenske strane da pitanje našega ulaska u EU odvoji od prijepora oko državne granice dviju zemalja. A razlog tome je u izraženom interesu Slovenije da RH postane članica EU-a. A njihov je interes utemeljen upravo u tradicionalno bliskim vezama dvaju naroda te želji da u Hrvatskoj imaju stabilnog i prosperitetnog gospodarskog partnera. Isto tako, Slovenija je svjesna prednosti daljnjeg širenja europske zone stabilnosti, te su na vlastitom primjeru iskusili sve prednosti koje proces proširenja EU-a donosi, kako na unutarnjem planu tako i u širem regionalnom okviru. Jer, nije tajna da je prošlogodišnji val proširenja - koji je uključio i Sloveniju – polučio golem uspjeh u smislu jačanja stabilnosti i ubrzanja gospodarskog rasta u Istočnoj i Središnjoj Europi.
Moramo pronaći izlaz iz slijepe ulice
-Zašto takva odluka susjedne Slovenije dolazi baš sada i koji instrumenti hrvatskoj državi i njezinoj diplomaciji stoje na raspolaganju?
=Hrvatska Vlada donijela je Odluku kojom se susjednoj Sloveniji službeno predlaže podnošenje pitanja razgraničenja na moru nekom međunarodnom pravosudnom tijelu. Dakle, predlažemo da se spor riješi u jednom smirenom, racionalnom i stručnom postupku pred forumom u koji će obje države imati povjerenje. Oko svih aspekata ovoga prijedloga moramo sa Slovenijom postići dogovor. Dakle, predstoje intenzivni razgovori i konzultacije oko svih aspekata postupka, a kada postignemo dogovor ostvarujemo jamstvo da će rješenje pitanja razgraničenja na moru imati legitimitet te biti prihvaćeno u obje države. Nakon petnaestak godina pregovaranja došli smo u slijepu ulicu, te mislimo da objektivno nije moguće postići bilateralan dogovor. Ne mislim i odbacujem tvrdnje da je RH nezrela ako zastupa takav stav. Nije, naime, neuspjeh povjeriti rješavanje nekog otvorenog pitanja trećoj strani. Sasvim suprotno, to pokazuje zrelost i vjeru u vlastitu pravnu argumentaciju, te povrh svega, želju da sa susjednom državom gradimo zdrave temelje budućih odnosa. Jer, koja je alternativa? Ukopavanje u vlastite dijametralno oprečne stavove i produživanje statusa quo koji objektivno opterećuje naše odnose. Ne, mi predlažemo da se rješavanje ovoga pitanja makne iz sfere dnevne politike i prepusti međunarodno renomiranim stručnjacima kako bi nesmetano mogli razgovarati o konkretnim inicijativama koje imaju izravne veze s poboljšanjem kvalitete života naših građana.
-Što će biti Vaš posao u pregovorima s EU-om?
=Hrvatska je oformila pregovarački tim te imenovala pregovarače po pojedinim područjima. S tog aspekta, spremni smo za početak pristupnih pregovora. Moja je pak uloga i dalje nepromijenjena. Kao koordinator provedbe Akcijskog plana te implementacije Sarajevske deklaracije o zatvaranju pitanja izbjeglica do 2006. godine, uključen sam i dalje u rad vezan uz dvije ključne, političke obveze artikulirane u Mišljenju Europske komisije (Avisu) i Europskom partnerstvu. Dakako, i dalji rad na jačanju bilateralnih odnosa sa zemljama EU-a, jer će i ta dimenzija biti ključna za ukupnu kvalitetu i brzinu pregovaranja.
Slični slučajevi i među članicama EU-a
-Hoće li ovaj slučaj sa Slovenijom ometati Hrvatsku u nastupajućim pregovorima s EU-om?
=Duboko sam uvjeren da neće. I nema razloga da nas ometa. Upravo su prijedlog hrvatske Vlade o arbitraži i pojedine odluke slovenske strane pokazatelj da se ova dva pitanja nastoje jasno razlučiti. Jer, kada Hrvatska postane članicom EU-a, mnoga od otvorenih pitanja u značajnoj će mjeri izgubiti na težini. Isto tako, postoje i primjeri u prošlosti i sadašnjosti sličnih otvorenih pitanja između članica EU-a. Španjolska je čak podnijela tužbu protiv Danske, a poznat je primjer spora Njemačke, Nizozemske i Danske u Sjevernom moru. Dakle, ne mislim da se radi o pitanju koje je suštinska prepreka članstvu bilo koje zemlje u EU. Uostalom, i Slovenija je postala članicom Unije, a pitanje razgraničenja smatra otvorenim.