Usvajanje pravne stečevine Europske unije (acquis
communautaire) ključ je procesa integriranja Hrvatske u tu integraciju.
O tome što taj proces donosi hrvatskim poduzetnicima razgovarali smo
s Jasnom Miletom, pomoćnicom ministrice vanjskih poslova i europskih
integracija.
- Kakve promjene hrvatskim poduzetnicima donosi usvajanje pravne stečevine
EU-a?
= Promjene koje donosi usklađivanje s pravnom stečevinom EU-a
u različitim područjima svakako će dovesti do bolje strukture samog
tržišta i razvoja poduzetništva. U području prava tržišnog natjecanja
Hrvatska je gotovo u cijelosti uskladila svoje zakonodavstvo s acquisom,
a usvajanjem paketa od osam podzakonskih akata ispunila je obveze preuzete
Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Kod prava trgovačkih
društava provedene su bitne izmjene i dopune Zakona o trgovačkim društvima,
čime je pravni okvir znatno prilagođen acquisu. Nova je zakonska regulativa
omogućila i ubrzanje postupka registracije trgovačkih društava, što
je jedan od ključnih uvjeta za približavanje EU.
Planom provedbe SSP-a Hrvatska je kao jednu od mjera utvrdila ispitivanje
usklađenosti sa strateškim dokumentima Unije iz područja maloga gospodarstva,
odnosno s Poveljom za malo gospodarstvo koja predviđa obvezu obrazovanja
i obuke u području poduzetništva, osiguranje bržeg i jeftinijeg osnivanja
poduzeća, te kvalitetnijeg zakonodavstva.
U tijeku izrada novoga Zakona o tržištu plina
Analizom je utvrđeno da je strateški dokument Program poticaja malog
i srednjeg poduzetništva za razdoblje od 2004. do 2008. - najvećim dijelom
usklađen s područjima razvoja maloga gospodarstva definiranim u Povelji.
K tome, Vlada je u Nacionalnom programu za približavanje Uniji za 2005.
odredila područja koja treba dodatno uskladiti s Poveljom, a time i
pravnom stečevinom Europske unije.
- Mnogi se poduzetnici, ali i građani, žale na monopole u raznim djelatnostima.
Koje promjene na putu ulaska u EU na tom planu možemo očekivati?
= Jedan od temelja na kojima počiva EU jest načelo slobodnog
pristupa tržištu te jačanje konkurencije. Na području opskrbe energentima,
primjerice, već su učinjeni važni koraci k otvaranju tržišta, odnosno
uklanjanju monopola. Otvoreno je tržište za opskrbu naftnim derivatima
te je, što je građanima vjerojatno zanimljivije, stvorena zakonska osnova
za potpuno otvaranje tržišta za opskrbu električnom energijom. Već je
zakonima usvojenim 2001. omogućen izbor dobavljača električne energije
za velike potrošače. Taj je proces nastavljen u 2004. kad su, radi usklađivanja
s novousvojenim smjernicama EU-a, usvojeni zakoni kojima su utvrđeni
rokovi za daljnje otvaranje tržišta. Bitno je naglasiti da su navedeni
rokovi samo neznatno duži od onih propisanih smjernicama EU-a te će
time tržište električnom energijom u Hrvatskoj biti gotovo istodobno
liberalizirano kao i u svim članicama EU. U tijeku je izrada i novog
Zakona o tržištu plina kojim će se utvrditi rokovi za potpuno otvaranje
tržišta i za plin koji će također biti usklađeni s relevantnim direktivama
EU-a.
Hrvatska donijela važne strateške dokumente
- S kolikim je sredstvima EU dosad pomogla razvoj poduzetništva u Hrvatskoj
i za koje projekte, te što nas u svezi toga čeka sada kad smo kandidat
za članstvo?
= Hrvatska je, odredivši malo i srednje gospodarstvo kao jedan
od fokusa gospodarske politike, donijela određen broj strateških dokumenata
kojima su definiraju dugoročni ciljevi razvoja maloga gospodarstva.
Posljednji je od njih Program poticaja malog i srednjeg poduzetništva
za razdoblje od 2004. do 2008. Njihova je provedba poduprta financijskom
pomoći EU-a. Dok još nije bila kandidat, Hrvatska je imala pristup sredstvima
iz programa CARDS koji je namijenjen zemljama jugoistočne Europe. No,
stjecanjem statusa kandidata našoj je zemlji otvoren pristup pretpristupnim
fondovima. EU je Hrvatskoj iz tih fondova u proračunskoj godini 2005.
namijenila ukupno 105 milijuna eura - 80 milijuna za PHARE i 25 milijuna
za ISPA-u, a u 2006. ukupno 140 milijuna eura, i to 80 milijuna za PHARE
i 35 milijuna za ISPA-u, te 25 milijuna za SAPARD. Imajući na umu sektore
kojima se potpomažu navedeni fondovi, jasno je da sva tri fonda utječu
na razvoj gospodarstva u širem smislu riječi. Kad je, pak, riječ o malom
i srednjem poduzetništvu, taj je sektor obuhvaćen komponentom ekonomske
i socijalne kohezije programa PHARE. U ovoj proračunskoj godini, PHARE
predviđa financiranje dvaju projekata usmjerenih na razvoj poduzetništva
na nacionalnoj i regionalnoj razini, u ukupnoj vrijednosti 7,5 milijuna
eura. Valja naglasiti da PHARE omogućava dobivanje bespovratnih sredstava
u iznosu do 100.000 eura, što je u skladu s pravilima Unije o državnim
potporama. Isto tako, treba reći da je PHARE zemljama srednje i istočne
Europe poslužio kao pomoć pri rješavanju problematike nedostatka dinamične
i zdrave podrške sektoru malog i srednjeg poduzetništva, kao i nevoljkosti
i neiskustva financijskog sektora kao jednog od glavnih čimbenika sprječavanja
poduzetničkog rasta u zemlji. Tako se financijskim instrumentom uspostavljenim
u okviru programa poticalo financijske posrednike da razviju i dugoročno
omoguće financiranje toga sektora, i to kroz poticaje, tehničku podršku,
pokrivanje posebnih administrativnih troškova i rizika, davanje povoljnih
zajmova i slično.
Subjektivne i objektivne teškoće
- U kojoj su mjeri hrvatski poduzetnici uopće u stanju nositi se s tržišnom
utakmicom koja vlada na jedinstvenom EU- tržištu, koje sada broji više
od 450 milijuna potencijalnih potrošača?
= S tržišnom utakmicom Unije moći će se nositi oni hrvatski
poduzetnici koji će svladati subjektivne i objektivne teškoće s kojima
se danas susreću. Pritom među subjektivnima treba navesti nedovoljnu
educiranost, zatim nedovoljno razvijenu svijest o važnosti kvalitete
i nepoznavanje vještina upravljanja kvalitetom, kao i nedovoljna znanja
u području marketinga, financiranja, informatičke tehnologije i izvoznih
tehnika. Među objektivnima se, pak, ističu nedovoljno poticajno poslovno
okruženje, administrativne barijere pri otvaranju novih poduzeća i njihovu
razvoju, nedostatak poticajnih i jamstvenih fondova te visoko porezno
opterećenje. Dakle, osim što se od europskih poduzetnika očekuje da
zadovolje formalne kriterije kako bi imali pravo na financijsku podršku,
od njih se očekuje i da aktivno prate događanja na europskom tržištu
te da se i idejno i tehnički prilagođavaju dinamičnom odnosu ponude
i potražnje ako se žele uspješno uključiti u tokove trgovanja u Uniji.
Isto će se očekivati i od hrvatskih poduzetnika.
Raste broj hrvatskih poduzetnika koji se javljaju na natječaje EU
- Koliko je hrvatskih poduzetnika dosad iskoristilo mogućnost sudjelovanja
na natječajima za javne nabavke u EU, koji su im otvoreni od 1. veljače,
kada je na snagu stupio SSP?
= Hrvatski poduzetnici od 1. veljače ove godine, kada je na
snagu stupio SSP, imaju mogućnost sudjelovanja na natječajima za javne
nabavke u EU. Nažalost, ne raspolažemo točnom informacijom o broju dobivenih
natječaja, ali možemo reći da naši poduzetnici sve bolje poznaju natječajne
procedure EU, kao i da raste broj njihovih prijava na natječaje koje
raspisuje Unija.
Irsko iskustvo s taksijima donijelo korist i za taksiste i za potrošače
- Pritužbe mnogih građana odnose se i na monopol taksista. Hoće li se
usvajanjem pravne stečevine Unije i na tom području nešto mijenjati?
= Što se tiče taksi službe, ona po svojoj prirodi spada u sektor
pružanja usluga. Iako u sklopu pravne stečevine EU ne postoje propisi
koji bi neposredno regulirali poslovanje taksi službe, dobar je primjer
Irske koja je imala prilično lošu taksi uslugu, posebice u Dublinu.
Neprofitabilno poslovanje postojećeg monopolističkog sustava dovelo
je do otvaranja tržišta i stvaranja konkurencije. Unutar nekoliko godina
na širem je području Dublina otvoreno osam različitih taksi službi;
poslovanje je unaprijeđeno, cijene smanjene, usluga poboljšana i potražnja
povećanja sukladno tome i profit sektora. U Hrvatskoj se već može primijetiti
da razvoj taksi službi postupno prati europska kretanja. Tu valja istaknuti
odvajanje dijela taksista u Rijeci i utemeljenje Rijeka-taxija koji
je otvorio put ka stvaranju slobodnog tržišta za taksi usluge na području
grada. Slično se može zamijetiti i u Puli. Može se pretpostaviti da
će se s vremenom isti model početi primjenjivati i šire.
