U iščekivanju početka pregovora s EU, o hrvatskom pogledu na
to pitanje razgovaramo s glavnim pregovaračem za pregovore o pristupanju
EU Vladimirom Drobnjakom.
- Koliko ste pregovarački tim i Vi osobno nezadovoljni činjenicom da Hrvatska
još nije počela pregovore s EU-om, a nema niti točnog datuma kad će pregovori
početi?
= U profesionalnoj diplomaciji i državnoj upravi kategorije osobnog
zadovoljstva i nezadovoljstva perifernog su značenja. Naravno da bi voljeli
da su pregovori već u tijeku. da radimo punom parom, no čekajući početak
pregovora ne sjedimo prekriženih ruku. U tom razdoblju uspostavljena je
struktura pregovaračkog tima održan je niz pripremnih stručnih i tehničkih
sastanaka, pripremljeno je nekoliko strategijskih dokumenata. Izdvojio
bih onaj o postupku pripreme pregovaračkih stajališta RH, koji precizno
definira ulogu i zadaće svih čimbenika u procesu, uključujući Nacionalni
odbor u Hrvatskom saboru. Pregovarači i voditelji radnih skupina proučavaju
pravnu stečevinu EU, velik broj njih sudjelovao je na raznim stručnim
seminarima kako bi u pregovore ušli što spremniji. Usporedno s tim aktivnostima
traje provedba Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Sastanci
Vijeća za SP, Odbora za SP i sektorskih pododbora pružili su dobru priliku
za dodatno upoznavanje s pravnom stečevinom EU i onime što nas čeka tijekom
pregovora. Ne treba posebno isticati da je provedba SSP bitan uvjet za
uspješnost pregovora i da je naše djelovanje u sklopu SSP-a od najveće
važnosti za odnose RH i EU. Također su održane i brojne tehničke konzultacije
s Europskom komisijom. na kojima je raspravljano o pitanjima o čijem će
uspješnom rješavanju također ovisiti dobro i učinkovito odvijanje pregovora.
Nadamo se da ćemo uskoro moći ubaciti u brzinu stroj koji smo postavili
na startnu crtu i čiji je motor već sada na visokom broju okretaja.
Ohrabrujuće izjave
- Bi li pregovarački tim bio u boljoj poziciji da su pregovori počeli
u ožujku ove godine i zašto?
= Najbolje bi bilo da su pregovori počeli tijekom devedesetih;
u tom bi slučaju danas bili država članica EU. Da su počeli u ožujku,
danas bi u desetak pregovaračkih poglavlja bilo završeno analitičko ispitivanje
pravne stečevine EU, poznatije kao screening. Dakako, u tom bi slučaju
i odluke referenduma u Francuskoj i Nizozemskoj bile praćene i komentirane
u Hrvatskoj s manje nervoze i s više optimizma. Ukupno ozračje u Hrvatskoj
glede EU bilo bi bitno bolje da su pregovori već počeli, podozrivost javnosti
u danim je okolnostima razumljiva, no mislim da nema mjesta pesimizmu.
U svakom slučaju ohrabruju izjave sa samih vrhova EU da će Unija poštivati
već donesene odluke, a to su odluke o pregovorima o pristupanju s Hrvatskom
i Turskom. I na posljednjem sastanku Odbora za stabilizaciju i pridruživanje
u Bruxellesu Europska komisija izrijekom je naglasila kako ne treba imati
ni najmanje sumnje da će pregovori početi čim Vijeće ministara EU potvrdi
punu suradnju Hrvatske s ICTY. Kada ta potvrda stigne pregovori bi trebali
krenuti brzo i bez zapreka. Što se pregovaračkog tima tiče, on je proteklo
vrijeme iskoristio za pripreme i uhodavanje, što bi nam trebalo omogućiti
dobar start i putnu brzinu.
Vlastiti interes
- Jeste li izradili točne analize kako će eventualno članstvo u EU djelovati
na pojedine grane hrvatskog gospodarstva, primjerice, možete li predvidjeti
kakve će biti posljedice za brodogradilište »3. maj«?
= Takve analize radit će se u sklopu priprema pregovaračkih stajališta.
kada će se uz stručnjake angažirane u radnim skupinama. u pripremu uključiti
i akademska zajednica, instituti. gospodarski subjekti te drugi relevantni
čimbenici. Pregovaračka stajališta uzet će u obzir i posljedice prilagodbe
Republike Hrvatske EU na pojedine grane hrvatskog gospodarstva. Valja
iznova podsjetiti da se s EU pregovara isključivo o uvjetima preuzimanja
obveza iz članstva, odnosno o prijelaznim razdobljima, a ne o sadržaju
pravne stečevine. To znači da će hrvatsko gospodarstvo - ukoliko se u
pojedinim poglavljima dogovori prijelazno razdoblje - imati dodatno vrijeme
za prilagodbu EU pravilima. U tom pogledu važno je istaknuti i obveze
koje Hrvatska već i sada ima temeljem SSP-a, a koje se izravno odnose
na hrvatsko gospodarstvo. SSP ima definirana prijelazna razdoblja za ispunjavanje
nekih od njih. EU temeljem SSP-a od Hrvatske očekuje izradu plana rekonstrukcije
niza industrijskih grana jedna od kojih je i brodogradnja. Rekonstrukcija
tih sektora na način da se poveća njihova profitabilnost, konkurentnost
te ih se učini neovisnim od državnih potpora u interesu je Hrvatske i
svih njezinih građana. Nije riječ o diktatu EU na našu štetu, već o nečemu
što radimo iz vlastitog dugoročnog interesa.
- Jeste li tražili od Vlade da ne postavlja vremenske okvire za zaključenje
svih pregovaračkih poglavlja kako bi se izbjegao mogući psihološki pritisak
na pregovarače i eventualno razočaranje javnosti ako se to ne dogodi?
= Vremenski okvir o kojem govorite bit će određen brzinom i sposobnošću
Hrvatske za preuzimanje obaveza iz članstva. Mislim da nema potrebe opterećivati
se datumima, iako je dobro imati jasno definiran cilj, jer to može poslužiti
i kao poticaj za ubrzanje reformi i ispunjavanje potrebnih uvjeta. Dinamika
će dijelom ovisiti i o samoj EU. U tom kontekstu nije nevažno imati na
umu jedan od kopenhagenskih kriterija koji se često zaboravlja. a to je
sposobnost EU za primanje novih članica. Glede Hrvatske tu ne očekujemo
probleme, ali se ne treba previdjeti činjenica de će se hrvatski pregovori
o članstvu odvijati u vrijeme traženja odgovora na brojna strategijska
pitanja za budućnost same EU. Javnost je važno držati informiranom tijekom
cijelih pregovora o pristupanju, kako bi bila upoznata sa svim bitnim
pojedinostima pregovora. Tako će se točno znati što nas čeka, što možemo
a što ne možemo očekivati. Svaki građanin Hrvatske odlučivat će o ulasku
u EU na referendumu i stoga je važno da raspolaže svim relevantnim činjenicama.
On treba znati što je EU, te u kakvu EU i pod kojim uvjetima Hrvatska
ulazi. Jednom kada pregovori počnu posebnu paž- nju posvetit ćemo javnosti.
- Koliko bi doista, s obzirom na sve zahtjeve koje će trebati ispuniti
i na tzv. benchmarking u pregovaračkom okviru, mogli trajati pregovori
između Hrvatske i EU?
= U odgovoru na ovo pitanje treba početi od pojašnjenja načela
određivanja »benchmarks»-a o kojem govorite. Radi se o definiranju odrednica,
odnosno mjerila od strane EU za zatvaranje, i gdje je to potrebno otvaranje,
pojedinih poglavlja pregovora. Te će odrednice biti uglavnom vezane za
provedbu obaveza iz SSP-a, kako u pogledu usvajanja zakonodavstva, ali
i njegove odgovarajuće primjene. To u praksi znači da se neka poglavlja
pregovora neće moći ni otvoriti prije nego se ispune obaveze koje Republika
Hrvatska već ionako ima iz ugovornog odnosa s EU, odnosno iz SSP-a. Ne
radi se pritom o novim zahtjevima nametnutim Hrvatskoj, niti o novoj praksi
u pregovorima o pristupanju. Radi se o preciziranju pravila pregovora
slijedom iskustva iz prošlog kruga proširenja. Brzina kojom će Hrvatska
moći otvarati, a potom i zatvarati poglavlja pregovora ovisit će u najvećoj
mjeri o sposobnosti Hrvatske za provedbu obaveza koje proizlaze iz članstva,
pri čemu će od velike važnosti biti administrativna sposobnost Hrvatske,
te motivirana i učinkovita državna uprava. Zbog toga je nezahvalno prognozirati
koliko bi pregovori mogli trajati. Ja sam osobno uvjeren da je Hrvatska
sposobna zakoračiti u pregovore punom parom i taj proces uspješno i brzo
završiti. Iskustva koja imamo iz provedbe Privremenog sporazuma, a potom
iz SSP-a u tome će nam biti od velike koristi.