Povratak izbjeglica bit će završen do kraja 2006. godine

Državni tajnik Ministarstva vanjskih poslova Hido Biščević tvrdi da smo s procesom povratka prognanika i izbjeglica ušli u završnu fazu. Pitamo ga stoga, što nas još čeka u procesu povratka kroz pregovore s EU?
=Skori početak pregovora o članstvu u EU ne podrazumijeva neki novi odnos spram pitanja povratka prognanika i izbjeglica. Naime, rješavanje tog pitanja nije predmet pregovora već je jedna od pretpostavki, slijedom Mišljenja EK, za postizanje stupnja institucionalne povezanosti s EU. Da bi uopće došla u situaciju da pregovara o članstvu, Hrvatska je morala ispuniti konkretne političke preduvjete koje vrijede za sve koji pretendiraju na članstvo. Što se Hrvatske tiče, pitanje povratka prognanika i izbjeglica dio je tzv. specifičnih uvjetovanosti koji proizlaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Ne treba dvojiti da je problem povratka izbjeglica vrlo složen - on obuhvaća, istodobno, pitanje političke volje - što je u slučaju Hrvatske neupitno - ali i pitanja poštivanja temeljnih ljudskih prava, funkcioniranje pravosuđa, učinkovitost rada državne uprave i drugo. Istodobno, to pitanje zrcali i ukupno stanje političkih, sigurnosnih i društvenih prilika u ovom dijelu Europe nakon rata. Zbog toga je riječ o trajnijem procesu.
-Koji će, po Vašim procjenama, završiti kada?
=Deset godina nakon rata, proces povratka izbjeglica je ipak u završnoj fazi. Nedavno usvajanje Sarajevske deklaracije i opredjeljenje Hrvatske, BiH i SCiG, kao i međunarodne zajednice, da se taj proces povratka ili integracije u postojećim sredinama dovrši do kraja iduće godine potvrđuje da ulazimo u završnu etapu. Vlada RH je osnovala međuresorsku radnu skupinu čiji će rad u velikoj mjeri pridonijeti i provođenju postojećih mjera i programa Vlade RH za rješavanje pitanja povratka izbjeglica. Uvjeren sam da će mjere koje sam spomenuo, uz cijeli spektar aktivnosti Vlade RH, omogućiti zatvaranje pitanja prognanika i izbjeglica prema planu, u slijedećih godinu i po dana.
-Jesu li hrvatski napori u procesu povratka prepoznati u Bruxellesu?
=Hrvatska postignuća u rješavanju ovoga pitanja prepoznata su i priznata u EU već i time što smo postali kandidat za članstvo temeljem povoljnog Mišljenja Europske komisije. U tom je dokumentu, Mišljenju EK, pitanje povratka prognanika i izbjeglica, uz regionalnu suradnju i suradnju s Haškim sudom, prepoznato kao specifičan politički kompleks za čije rješavanje EU preporučuje nastavak pojačanih napora hrvatske Vlade RH. Stoga, dosadašnjim uspješnim radom na rješavanju ovoga problema, Vlada Republike Hrvatske dijelom je potvrdila kako su poštivanje ljudskih prava, demokratskih sloboda i vladavina prava prioritet.
-Kolika je važnost Sporazuma HDZ-a i SDSS-a u tom kontekstu?
=Taj je dokument od iznimne važnosti jer uključuje političke predstavnike srpske zajednice u proces donošenja odluka u RH, pokazuje još jedan važan aspekt u pristupu pitanju povratka. Sporazum stavlja na prvo mjesto zatvaranje pitanja povratka prognanika i izbjeglica. Odredbe toga sporazuma - a to mnogi zaboravljaju - predstavljaju integralni dio programa Vlade predsjednika Vlade Republike Hrvatske Sanadera, što dodatno potvrđuje namjeru političkih snaga koje uživaju povjerenje većine hrvatskih građana da se pitanje povratka izbjeglih učinkovito i bez odgoda. Vlada republike Hrvatske na zatvaranju ovoga pitanja ne radi zbog Europe, već zbog jačanja temelja na kojima počiva sveobuhvatni razvoj ove zemlje. Dakako, uz istodobnu punu svijest da je rješavanje ovog pitanja jedan od temeljnih uvjeta za uspostavu trajne stabilnosti i sigurnosti u našem širem okružju.
-Nije li kraj 2006. ambiciozan rok završetka povratka?
=Što se nas u Hrvatskoj tiče namjera je zatvoriti pitanje povratka do kraja 2006. godine, što je prema riječima predstavnika međunarodne zajednice, vrlo ambiciozan rok. Vlada je odlučna i poduzima sve raspoložive mjere kako bi se pitanje povratka riješilo u tom roku. Suglasnost dviju susjednih država potvrđuje pak da je to ipak realno moguće.