S hrvatskom ministricom vanjskih poslova Kolindom Grabar-Kitarović,
ragovarao je Jaroslav Rozsival.
-Prema zamisli premijera Ive Sanadera trebali biste stajati na čelu ministarstva
koje će se ujediniti s ministarstvom europskih integracija?
Nije riječ o ujedinjavanju, oni će raditi paralelno i nadalje. Samo
ću ja imati više posla. Međutim, ova je godina naglašenog usmjerenja prema EU
i signal za Bruxelles da ćemo pitanje europske integracije puno više naglašavati.
-Kakav je vaš odgovor Europskoj komisiji glede potražnje za izručivanjem generala
Ante Gotovine haškom sudu kao i glede uvjeta - potpune suradnja s Haagom – koji
je za europskog povjerenika za proširivanje Olli Rehna ključan za početak pregovora
o ulasku Hrvatske u Uniju.
Činimo sve za rješavanje ovog pitanja. To je jedini problem koji opterećuje
našu suradnju s Međunarodnim sudom za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji. Premijer
Ivo Sanader i predsjednik Stjepan Mesić dali su zajedničku izjavu - u biti nalog
- u kojem pozivaju hrvatske sigurnosne službe neka generala Gotovinu uhite i
izruče u Haag. Dakle tu je jasna politička odluka. Nadamo se da ćemo uspjeti
potvrditi našu vjerodostojnost - ne samo kao vlada, ali kao cijela zemlja.
-Spremate li se i za mogućnost da pregovori s EU ne počnu 17. ožujka ?
Spremamo se za pregovore.
-Što misle vaši birači, građani o izručivanju generala Gotovine u Haag? Gotovina
je od haškog suda optužen zbog sudjelovanja u ubojstvima i proganjanju srpskog
stanovništva tijekom rata na Balkanu.
Unatoč nekim individualnim reakcijama, hrvatska je javnost akceptirala
našu odluku da surađujemo s Haagom kao mudru.
-Unatoč tome je tijekom predsjedničkih izbora pitanje suradnje s Haagom postalo
jedna od glavnih tema predizborne kampanje predsjedničkih kandidata - i to s
različitim stavovima. Neki kandidati su odbacivali suradnju s Haagom, a vladina
kandidatkinja Kosor je predložila suđenje ratnim zločincima pred hrvatskim sudovima.
Ono, što je vezano uz ovo pitanje nije uvijek bilo rečeno na idealan
način. Neke izjave sigurno nisu pomogle Hrvatskoj u okviru europskog integracijskog
procesa, ali to je potrebno procjenjivati samo s gledišta izborne kampanje.
Naša vlada je odlučna surađivati s haškim sudom. Osim toga zbog ovog problema
se već dvaput sastalo Vijeće za nacionalnu sigurnost, koje se bavilo pitanjima
istrage.
-Smatrate li da su odnosi vaše zemlje s SAD-om danas bolji nego s Europskom
unijom ili obrnuto?
Naše članstvo u EU glavni je cilj naše vanjske politike, ali, naravno,
želimo razvijati bilateralne odnose i sa SAD-om. Kvaliteta odnosa je drugačija,
jer želimo postati član EU. Nastojimo koordinirati našu vanjsku i sigurnosnu
politiku s Unijom i prilagođavamo naš sustav europskim standardima.
-Na Zapadu ste proveli nekoliko godina, studirali ste u SAD-u i na
Starome kontinentu. Na području vanjske politike se krećete već od 1992. godine.
Što po vama može Hrvatska ponuditi Europi i obrnuto?
Hrvatska želi postati član Unije u prvome redu zbog stabilnosti. Uglavnom
sa stajališta zemlje koja još uvijek dolazi k sebi od rata. Ne želimo da se
ovakva situacija još jednom ponovi - ne samo kod nas, nego ni u cijeloj Europi.
Perspektiva europske integracije je najbolja šansa za trajan mir i održiv razvoj
u jugoistočnoj Europi. I onda su tu i povlastice zajedničkog tržišta, uglavnom
s gledišta globalizacije. Slobodno kretanje osoba, priljev kapitala, više mogućnosti
za naše ljude, studente, trgovce, za otvaranje turističkog prometa. Uvjerena
sam da su pogodnosti članstva u EU veće nego nepogodnosti – odricanje od djela
suvereniteta i slično. Hrvatska nudi Europi stabilizaciju jugoistoka kontinenta,
ali i - makar znam da to ne treba precjenjivati - ljepotu naše obale i otoka.