Naše pisanje da Italija raspravlja o Nacrtu zakona o uspostavi
zaštićenog ekološkog pojasa izvan granica teritorijalnog mora izazvalo je određene
reakcije u Hrvatskoj. O tome razgovaramo s hrvatskim veleposlanikom u Rimu Dragom
Kraljevićem. Inače i tijekom razgovora zamjenika hrvatskog ministra vanjskih
poslova Hide Biščevića s talijanskim ministrom vanjskih poslova Gianfrancom
Finijem i podtajnikom ministarstva Robertom Antonionijem govorilo se o zaštiti
Jadrana i potrebi uključivanja i drugih zemalja u te mjere.
Stoga pitamo veleposlanika Kraljevića kakav je to zakon koji donosi Italija
i je li uopće bio upoznat s njegovom pripremom.
Riječ je o Zakonu na temelju kojeg Italija želi uspostaviti ekološki
pojas izvan teritorijalnih voda. Procedura je pokrenuta u okviru Komisije za
vanjsku politiku i Komisije za okoliš, prostorno uređenje i javne radove Zastupničkog
doma talijanskog Parlamenta. Rasprava je u tijeku, podnose se amandmani na predloženi
tekst Nacrta... Prema informacijama s kojima raspolažem, rasprava će potrajati
negdje do jeseni.
Rasprava tek počinje
-Koji je razlog sadašnjeg uvođenja toga zakona?
Neposredan povod ili razlog za donošenje toga zakona jest istovjetan
zakon koji je Francuska donijela 15. travnja 2003. godine, koji je u međuvremenu
stupio na snagu. Prateći dosadašnji tijek rasprave, nitko nije spominjao Hrvatsku
(Hrvatska je bila spomenuta samo jednom, u jednom uvodu u raspravu, op. S.T.).
Nakon okončanja rasprave, u ovom dijelu procedure, talijanska vlada će pokrenuti
postupak, sukladno pravilima EU-a, pregovora sa susjednim državama radi utvrđivanja
granice ekološkog pojasa. U kontaktima smo s talijanskim ministarstvom vanjskih
poslova premda je u ovom trenutku još preuranjeno razgovarati o toj temi. U
kontaktu smo i s Komisijom za vanjsku politiku Parlamenta jer želimo biti upoznati
s mogućim promjenama do kojih će vjerojatno doći nakon podnošenja amandmana.
To znači da tek u sljedećoj fazi rasprave možemo očekivati prve službene kontakte
koje će Italija obaviti sa svim državama na koje se Zakon odnosi, uključujući
i Hrvatsku, radi sklapanja bilateralnih sporazuma.
-Italija se također poziva na Konvenciju UN-a o pravu mora pri donošenju zakona?
Odluke koje su u proteklom razdoblju pojedine mediteranske države već
donijele — sukladno Konvenciji o pravu mora UN-a — stvorile su novu pravnu situaciju,
sui generis, koja se odnosi na prostor izvan 12 nautičkih milja izvan teritorijalnih
voda. Te su odluke, pogotovo ona francuska, potaknule Italiju da poduzme slične
korake. U raspravi koja se trenutačno vodi u okviru nadležnih parlamentarnih
komisija, predlagatelj i zastupnici se pozivaju na odredbe Konvencije UN-a o
pravu mora iz 1982. godine, koje državama potpisnicama omogućuju samostalnu
uspostavu "isključivoga gospodarskog pojasa". To pravo Italija sada
želi iskoristiti u funkciji zaštite svojih prirodnih resursa. Konkretno, nije
se odlučila za proglašenje isključivoga gospodarskog pojasa u cjelini, već samo
ekološkog. Iz dosadašnjeg tijeka rasprave proizlazi da Italiji najveći rizici
potencijalno prijete upravo od zagađivanja mora. Neki su u raspravi spomenuli
da je riječ o zakonu koji tek privremeno odgađa uspostavu isključivoga gospodarskog
pojasa.
Zakon se ne odnosi na ribarstvo
-A što zakon znači za Hrvatsku?
Za Hrvatsku je u ovom trenutku, prije početka službenih razgovora, zanimljiv
onaj dio obrazloženja predlagatelja u kojemu se navodi kako Italija očekuje
da će i "susjedne države uskoro utvrditi svoje ekološke i ribolovne zone".
Zakon će obuhvatiti i arheološku baštinu u podmorju. Obrazlažući proširenje
jurisdikcije izvan 12 milja teritorijalnih voda, predlagatelj se izrijekom pozvao
na toč. 5. čl. 211. Konvencije o pravu mora UN-a, po kojoj "obalne države
mogu za svoj isključivi gospodarski pojas donositi zakone i druge propise radi
