Krajem prošlog tjedna ministar vanjskih poslova Miomir Žužul dao je intervju za Nacional u svom uredu na Zrinjevcu, gdje zapravo najmanje boravi. Otkako je preuzeo ministarsku funkciju, Žužul je više na putu nego u Hrvatskoj, pa je tako i najavljeni razgovor upravo zbog brojnih putovanja više puta uz ispriku odgađao. Hrvatska je nedavno dobila status službenog kandidata za pridruženje EU djelom i zbog Žužulovih intenzivnih diplomatskih lobiranja u inozemstvu. Međutim, imao je Žužul tijekom svojih putovanja i gafova. Prilikom posjeta Izraelu nespretno se izrazio o odnosima Hrvatske i Palestine, što je oduševilo njegove tadašnje domaćine, ali i dovelo do kratkotrajnih zahlađenja odnosa Vlade i predsjednika Stipe Mesića, prema kojem se Žužul otad pažljivo odnosi.
HDZ je ozbiljna stranka
U razgovoru za Nacional Žužul je objasnio zašto HDZ nije ispunio predi- zborne najave o slanju hrvatskih vojnika u Irak, komentirao američko-hrvatske odnose i dao svoje viđenje samita NATO-a u Istanbulu. Žužul je objasnio i kako će se u budućnosti razvijati odnosi Hrvatske i Haaškog suda, , što misli o nadolazećim predsjedničkim izborima u Hrvatskoj, ali i što je radio u SAD- u pošto je smijenjen s veleposlaničke funkcije u Washingtonu.
-Zašto HDZ nije, kako je to najavljivao tijekom predizborne kampanje, nakon pobjede na izborima poslao hrvatske vojnike u Irak i zašto vaša vlada nije potpisala odlukom o neizručivanju američkih vojnika međunarodnom sudu pravde?
=HDZ je ozbiljna stranka koja ozbiljno promišlja donošenje svake svoje odluke. Mi smo uvijek pokušavali na najbolji način zaštititi interese Hrvatske. Taj interes uključuje dobre odnose s SAD-om, ali i ulazak u EU i NATO te istinsku borbu protiv terorizma, najveće opasnosti vremena u kojem živimo. Premijer Sanader i ja više smo puta javno rekli da razumijemo američku poziciju oko međunarodnog suda pravde. Međutim. EU je hrvatski prioritet i u svim slučajevima gdje EU ima jedinstveni stav, Hrvatska će taj stav poštovati. Izdvajajući se ne bismo stvorili dobar temelj za početak pregovora o priključivanju EU. To što više puta svojim američkim kolegama detaljno objašnjavao. Nadamo se dobroj komunikaciji s SAD-om, ali Hrvatska si ne može priuštiti ponašanje neprilično dobrom kandidatu za ulazak u EU. Ipak, mi smo kao jedna od 22 države podržali američki zahtjev za rezolucijom koja bi regulirala kršenje ljudskih prava na Kubi. To smo učinili jer EU tu nije imala jedinstven stav.
Borba protiv terorizma
-Je li predsjednik Mesić bio u pravu kad je puno prije ostalih rekao da bi Hrvatskoj jako štetilo poslati bilo kakve jedinice u Irak?
=Mesić je uvijek govorio o potrebi uključivanja UN-a u te procese. Slanje naših trupa bilo kamo vrlo je kompleksno. Nitko na Hrvatsku ne vrši pritisak da pošalje trupe u Irak. Od nas se traži da aktivno podnesemo borbi protiv terorizma i na to smo spremni ali postoji cio niz aspekata takve borbe.
-Kako onda komunicirate nedavni istup Kathleen Stephens, zamjenice pomoćnika američkog državnog tajnika, koja je jasno naznačila da SAD od Hrvatske očekuje puno kvalitetnije određivanje prema pitanju neizručivanju američkih vojnika međunarodnom sudu pravde, ali i slanju hrvatskih jedinica u Irak i na druga krizna žarišta?
=S njom sam se sreo dan prije našeg razgovora. Rekla je da od Hrvatske traži aktivniji angažman, što ne mora nužno značiti slanje trupa u Irak. Uostalom, mi smo već počeli razgovarati o aktivnijem angažmanu u Afganistanu, čemu je dijelom bila posvećena i istanbulska konferencija NATO-a. Hrvatska je spremna prihvatiti aktivnije uloge na svim svjetskim kriznim žarištima i zato što smo i sami bili u poziciji tražiti i međunarodnu pomoć. Zato trebamo biti zadovoljni što smo nakon samo nekoliko godina mi u poziciji nekomu pomoći u sličnim situacijama. Otvoreni smo za razgovor o tome koja bi naša pomoć bila najprimjerenija.
Poziv u NATO
-Je li točno da vam je visoki američki državni podtajnik John Rolton na pogrebni Ronalda Reagana u Washingtonu neformalno rekao da Hrvatska neće bili pozvana u NATO sve dok ne potpiše odluku o neizručivanju američkih vojnika međunarodnom sudu pravde? Je li to ujedno i glavni razlog što Hrvatska u Istanbulu nije dobila pozivnicu za ulazak u NATO?
=Nitko mi nikada to na takav način nije rekao. S Boltonom sam se sreo više puta i imamo dobru komunikaciju. Svi naši susreti s američkim dužnosnicima bili su srdačni. Hrvatska je mala zemlja koja trenutačno nije u žarištu američkih interesa. Mi sve vrijeme, još od posjeta Donalda Ramsfelda Hrvatskoj, posve jasno znamo da nije bilo mogućnosti da na istanbulskom samitu netko primi službeni poziv za priključenje NATO-u. Tu se nije radilo o političkim kriterijima, koje smo ispunili. Trebamo ispuniti još dva kruga kriterija, a ostale zemlje su još iza nas. Samo su naivci ili posve neinformirani mogli očekivati da ćemo u Istanbulu primiti službeni poziv za NATO. Naš je cilj bio u Istanbulu dobiti takve formulacije koje će nam omogućiti da se po ispunjenju svih kriterija aktivno približimo NATO-u. Uvjeren sam da smo ih dobili, jer smo izravno sudjelovali u formiranju specifičnih formulacija koje se nalaze unutar završnog dokumenta s tog samita. Te formulacije jasno prepoznaju napredak, iznose očekivanje da će Hrvatska, Albanija i Makedonija ući u NATO, ali ostavljaju i mogućnost da Hrvatska ili neka druga zemlja same uđu u NATO. Nama ne smeta čvrsta suradnja s Makedonijom i Albanijom. Usto. u dokumentu se jasno kaže da će ministri vanjskih poslova napraviti evaluaciju i prije sljedećeg samita, što teoretski znači da na temelju takve formulacije Hrvatska već 2006. može postati i članicom NATO-a. Ja ne tvrdim da će se to dogoditi, ali i to je moguće. Zato me čude negativne medijske konotacije nakon zadnjeg samita.
-Hoćete li doista deklarativno podržati demokratskog američkog predsjedničkog kandidata Johna Kerryja u predizbornoj kampanji, kako spekulira tjednik Globus?
=Mi se u te izbore nikako nećemo miješati, niti to možemo. Primio sam poziv za odlazak na demokratsku konvenciju, kamo ću i otići, ali imam dobre prijatelje i medu demokratima i među republikancima.
-Što Hrvatska kratkoročno očekuje od odnosa s SAD-om? Zašto su američka ulaganja u Hrvatsku puno manja nego u neke druge tranzicijske zemlje?
=Mi ćemo se koncentrirati upravo na gospodarske odnose, jer je SAD najveći svjetski investitor. Upravo zbog manjeg ulaganja nego u druge tranzicijske zemlje fokusirat ćemo se baš na gospodarske odnose. U tom pravcu pozitivan je pomak i skup naših poduzetnika koji se održao u Clevelandu. U Hrvatsku želimo privući ozbiljne američke kompanije. Danas se to pomalo zaboravlja, ali mi smo krajem 90-ih imali puno bolja i veća američka ulaganja nego danas. To također odražava stanje u političkim odnosima, ali onima koje mi posljednjih godina nismo aktivno kreirali. Od SAD-a, osim nužne političke podrške, pri ulasku u NATO očekujemo daljnju pomoć u restrukturiranju vojske. Osim toga, krivo se predstavlja da hrvatski ulazak u EU nije američki interes. Collin Powell osobno mi je čestitao na pozitivnom avisu.
Vlada i Europska komisija
-Što za Hrvatsku znači dolazak Portugalca Josea Barossa na čelo Europske komisije?
=Hrvatska od prije sjajno surađuje s Europskom komisijom, čiji su dosadašnji čelnici svoj posao odradili profesionalno i s puno razumijevanja za našu situaciju. S novim šefom Europske komisije od prije imamo sjajne odnose. Zadnji smo ga krajem lipnja uoči imenovanja na novu funkciju posjetili u Portugalu. Premijer Sanader s njim je tada dugo nasamo razgovarao upravo o perspektivama koje se za Hrvatsku otvaraju ako on dođe na čelo Europske komisije, o čemu se tada odlučivalo. Barusso pripada Europskoj pučkoj stranci i dolazi iz iste obitelji stranaka kojoj pripada i HDZ. Nama je i kao Vladi i kao stranci bilo jako važno da nas prihvati upravo Europska pučka stranka. Barosso dolazi iz zemlje koja jako dobro zna što znači prilagodba EU i koja je pri ulasku u EU kretala s puno lošijih pozicija nego mi danas. Zgodna je koincidencija i to što smo i prije s Portugalom intenzivno razgovarali o tome što na bilateralnom planu od te zemlje možemo dobiti pri ulasku u EU. Barosso izvrsno poznaje situaciju u Hrvatskoj, s kojom Portugal dijeli sve vanjsko- političke stavove: o čvrstoj EU, važnoj ulozi NATO-a u svijetu i nužnosti transatlantske suradnje.
-Smatrate li da EU treba u budućnosti biti savez država što zagovara Engleska ili savezna država, što zagovaraju Francuska i Njemačka? Ima li Hrvatska uopće jasno definirane stavove o percepciji EU u budućnosti?
=Zastupat ćemo one stavove koji će odgovarati našim interesima i nećemo se ustručavati jasno izreći svoju viziju EU u budućnosti. O tome još nismo poveli širu raspravu. Za budućnost EU nije dobar ni jedan od dva moguća ekstrema. EU ne bi trebala biti nekakva labava unija čiji bi se čelnici povremeno sastajali i raspravljali o načelnim stvarima, ali ni naddržava koja bi mogla ugroziti identitet država članica. Mislim da će EU u budućnosti biti zajednica država u kojoj će svaka članica zadržati svoj identitet. Pri tome bi EU trebala imati zajedničku vanjsku, obrambenu i u dobrom dijelu ekonomsku politiku. Ti će se elementi sve više premještati s nacionalnih razina na razinu EU, što smatram dobrim za Hrvatsku.
Predsjednički izbori
-Mislite li da će HDZ- ov kandidat na predsjedničkim izborima imati veće šanse za pobjedu budući da je Hrvatska baš za mandata HDZ-ove vlade dobila status službenog kandidata za EU?
=HDZ je velika i ozbiljna stranka; koja zbog potpore koju uživa uvijek ima velike šanse za pobjedu na svim izborima. HDZ još nije ozbiljno razgovarao o tome tko će biti naš kandidat, hoćemo li ga uopće imati i kako ćemo voditi kampanju. Ako se odlučimo nominirati svog predsjedničkog kandidata, šanse bi mu dijelom mogle biti bolje i zbog toga sto ste naveli. No nitko ne može isključiti ni vanjskopolitičke zasluge predsjednika Stipe Mesića za stjecanje statusa službene kandidature za ulazak u EU. Mislim da vanjska politika neće biti dominantna tema na nadolazećim predsjedničkim izborima.
Špekulacije o utaji poreza
-Malo se zna o vašim privatnim poslovima u SAD-u pošto ste ondje razriješeni ambasadorske dužnosti. Kakvim ste se poslovima tada ondje bavili?
=Bio sam direktor za Europu u američkoj konzultantskoj kući Livingstone Group Boba Livingstonea, vrlo utjecajnog bivšeg republikanskog kongresmena. Bavio sam se konzultantskim poslovima neke američke tvrtke koje su bile zainteresirane za ulaganje u tranzicijske zemlje. Ta kuća zastupa i neke države prema SAD-u, ali ja taj dio posla nisam radio. Bio sam uključen u poslove u kojima su različite kompanije tražile kontakte u Europi, bilo prema vladama ili drugim kompanijama.
-Je li istina da se protiv vas u SAD-u svojevremeno vodila istraga zbog navodne porezne utaje?
=U tim špekulacijama nema ni trunke istine, jer je ,SAD vrlo rigorozna i transparentna zemlja u kojoj ne bih mogao raditi nikakav posao da nisam radio sve sukladno sa zakonom. Ja sam kao stranac imao dozvolu za rad u SAD-u, koja bi se vrlo lako mogla ukinuti daje postojala bilo kakva istraga.
Dobra stvar za regiju
-Što za Hrvatsku znači dolazak Borisa Tadića na čelo Srbije i Crne Gore? Je li vaš kolega po funkciji iz te zemlje Vuk Drašković nepoželjan gost u Hrvatskoj?
=Tadićev izbor dobra je stvar ponajprije za građane Vuk najprije za građane njegove zemlje, a potom i za regiju. Dobro ga poznajem jer smo kolege po struci. On istinski vjeruje u integraciju cijelog ovog prostora u EU. Bude li provodio svoje ideje u praksi, naši će odnosi biti sve bolji. Izbor na njegovu poziciju u Srbiji i Crnoj Gori nema veliku važnost za situaciji u Hrvatskoj. Vuk Drašković nije nepoželjan u Hrvatskoj, koju će uzvratno posjetiti. Još nismo konkretno dogovorili, ali će se to dogoditi. Nitko nikada na službenoj razini u Hrvatskoj nije rekao da je Drašković u Hrvatskoj nepoželjan.
Skepsa prema hrvatskim sudovima
-Očekujete li prilikom pregovora o priključivanju EU nove oblike pritiska Haaškog suda?
=Premijer Sanader jasno je odredio četiri bitne točke naših odnosa s Haaškim sudom, koje ćemo principijelno i jasno poštovati. Vjerujem da ćemo razbiti sve skepse koje još eventualno postoje oko tog pitanja. Mi ne možemo razbiti skepsu nekih ljudi da naši sudovi možda još nisu spremni za suđenja hrvatskim osumnjičenicima za ratne zločine. No uvjereni smo da već sada imamo sudstvo koje može udovoljiti zahtjevnim međunarodnim kriterijima. U interesu nam je da se svi naši osumnjičenici brane sa slobode, ali i da se svi slučajevi prebace na domaće pravosuđe. Mi nećemo oslobađati krivce, ali ćemo baš suđenjima u Hrvatskoj na najbolji način pridonijeti da se sazna prava istina o Domovinskom ratu.
-Kako komentirate odluku EU da petorici navodnih pomagača Ante Gotovine zabrani ulaz na svoje područje?
=Zbog naše dobre izravne komunikacije ne vjerujem da je to bilo kakva poruka hrvatskoj Vladi. Svaka država ili zajednica poput EU ima suvereno pravo odrediti koje su im osobe nepoželjne. Ne mogu komentirati razloge te odluke, o kojoj s nama sigurno nisu raspravljali, niti su to trebali učiniti.
