Dok u talijanskom Parlamentu i dalje leži neratificiran Sporazum o stabilizaciji i suradnji, kojim Italija blokira pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, dok je akcent u talijanskim medijima na talijanskim žrtvama potkraj Drugoga svjetskog rata, hrvatski veleposlanik u Italiji Drago Kraljević, profesionalni i privatni optimist, želi akcentirati procvat talijansko-hrvatske ekonomske suradnje.
-Kako nas Talijani vide: kao partnere s kojima
ostvaruju najbolje poslove, ili kao narod koji baca u jamu svakoga tko
se usudi biti Talijan?
=Zadnjih se godina u hrvatsko-talijanskim odnosima mnogo toga promijenilo
nabolje. Slika o Hrvatskoj se popravila. Primjećujem da Talijani o nama
imaju bolje mišljenje. Smatraju da smo mnogo toga postigli u gospodarstvu,
razvoju demokracije, zaštiti ljudskih i manjinskih prava i sl., po čemu
odskačemo od mnogih zemalja u tranziciji, pa i od nekih koje će uskoro
postati punopravne članice Europske unije. Kada sam prije tri godine
došao u Rim, naš je prvi trgovinski partner bila Njemačka. Italija se
tada nalazila na drugom mjestu. Najnovije informacije pokazuju da je
u 2003. ukupna robna razmjena između Hrvatske i Italije iznosila oko
4,2 milijarde dolara. Kada sam imenovan veleposlanikom, taj je zbroj
iznosio oko 2 milijarde dolara. Promet se više nego udvostručio. Tada
je u robnoj razmjeni s Hrvatskom na prvom mjestu bila Njemačka s oko
2,15 milijardi dolara. Danas je Njemačka na drugom mjestu s oko 2,95
milijardi dolara, tj. za 1,25 milijardi manje od Italije.
-Kako Hrvatska prolazi u toj razmjeni s bogatijim
susjedom? Je li ta razmjena nejednaka?
=Budući da je aktivnost ovog veleposlanstva tijekom proteklog razdoblja
bila snažno usmjerena na ostvarivanje gospodarske suradnje, posebno
sam zadovoljan time što pokrivenost našeg uvoza iz Italije u 2003. godini
(2,58 milijardi dolara) našim izvozom u tu zemlju (1,628 milijardi dolara)
iznosi oko 63 posto. To je za naše prilike dobar rezultat, jer, primjerice,
s Njemačkom naš izvoz pokriva samo 33 posto našeg uvoza. Osobno sam
veoma zadovoljan ostvarenom ukupnom razmjenom s Italijom. Podaci pokazuju
da većina talijanskih investicija u našu zemlju nije bila usmjerena
samo na osvajanje našeg tržišta, već da su postigle i u našu korist
tri značajna efekta - otvaranje novih radnih mjesta, uvoz tehnologije
i jačanje našeg izvoza. Ovih se godina gotovo udvostručio broj novoosnovanih
- pretežito manjih i srednjih - poduzeća u Hrvatskoj osnovanih talijanskim
ulaganjima: danas ih ima oko 5ooo. Ako uzmemo u obzir činjenicu da je
ukupan hrvatski izvoz u zemlje članice EU u 2003. godini iznosio oko
3,62 milijarde dolara, a od toga samo u Italiju 1,628 milijardi dolara,
to znači da Italija u tome sudjeluje s gotovo 44 posto. Odnosno, da
je naš izvoz u Italiju sada veći negoli naš ukupan izvoz u Njemačku,
Austriju i Sloveniju zajedno.
-Koji su rezultati hrvatskog turizma na talijanskom
tržištu?
=Lani je u Hrvatskoj bilo oko milijun i dvjesto tisuća talijanskih turista,
ne računajući one koji nas posjećuju svakog vikenda.
-Imate li još razloga za zadovoljstvo?
=Zadovoljan sam brojnim novim oblicima suradnje između naših županija,
općina i gradova, gospodarskih komora i udruga s talijanskim partnerima.
Zadovoljan sam i organizacijom brojnih prezentacija našeg gospodarstva
s mogućnostima ulaganja u Hrvatsku tijekom proteklih godina u Gorici,
Udinama, Padovi, Livornu, Reggio Emiliji, Anconi i drugim gradovima.
S tim aktivnostima nastavljamo i u ovoj godini. Ostat će mi u lijepom
sjećanju brojni kulturni događaji na kojima smo predstavili naše pjesnike,
Vladu Gotovca, Giacoma Scottia, Nikolu Kraljića, Lauru Marchig i druge.
Zatim, naše slikare, Špiru Katića, Adalacisu Škopac, Grupu Exat 51;
glazbenike, Gorana Listeša, Antonellu Malis, trio Kipan-Ninić-Vidović
i druge. Uspostavljena je suradnja s Mađarskom akademijom, Udrugama
Studi Fiumani i Associazione Dalmata. Valja spomenuti i koncert "'Ite
Paesi per l'Adriadco" na kojem je predstavljen Gitaristički kvartet
iz Zagreba. Važno je spomenuti i izložbu 33 ugledna talijanska slikara
u počast Vladi Gotovcu. Za promociju Hrvatske bili su značajni i dam
hrvatskog filma u Rimu, koncert posvećen našoj baroknoj glazbi, Oliver
Dragojević, predstavljanje knjige dr. Gorana Filipija i drugih. Da nismo
dobili potporu brojnih sponzora, s raspoloživim sredstvima ne bismo
mogli ostvariti ni trećinu programa. Zadovoljan sam što Italija podupire
naše aspiracije za ulazak u euroatlantske integracije. Pritom želim
naglasiti da je Italija u pojedinim trenucima pokazala dovoljno razumijevanja
i za neke naše specifične situacije, npr. oko slučaja pok. generala
Bobetka i suradnje s Međunarodnim haaškim tribunalom.
-Trebamo li biti zadovoljni novo-prolašenim Danom žrtava fojbi,
koji će Italiju svake godine podsjećati da su Slovenci i Hrvati, kako
smo čuli u Parlamentu, ubijali svoje građane samo zato što su Talijani?
=Kada je riječ o obilježavanju 10. veljače kao "Dana sjećanja na
tragediju Talijana ubijenih u fojbama i poslijeratni egzodus",
kao veleposlanik ne mogu ulaziti u razloge zbog kojih je Parlament izglasao
taj amandman. Interna je stvar svake suverene države kako će obilježavati
svoje nacionalne praznike i prisjećati se događaja iz svoje povijesti.
Ovom prigodom želim jedino izraziti nadu da ćemo jednom s Talijanima
uspjeti zajednički, bez predrasuda i prevelikih emocija, znanstvenim
putem rasvijetliti sve događaje iz naše bliže povijesti - počevši od
1921. godine, tj. od dolaska fašizma na vlast, egzodusa Hrvata iz Istre
između dva rata, pa sve do poslijeratnog egzodusa, uključujući, naravno,
i "fojbe", tj. jame. Uvjeren sam da ćemo tako pomoći jedni
drugima kako bi i taj dio naše prošlosti postao povijest.