Odlazak generala Ivana Čermaka i Mladena Markača u Haag i strategija Hrvatske na Međunarodnom sudu za ratne zločine na području bivše Jugoslavije, te trilateralni pregovori sa Slovenijom i Italijom o gospodarenju Jadranom povod su za razgovor s državnim tajnikom u Ministarstvu vanjskih poslova Hidom Biščevićem.
-Kako Ministarstvo vanjskih poslova ocjenjuje
karakter optužnica koje su došle u Zagreb?
=Temeljna strategija Vlade počiva na procjeni da su političke kvalifikacije
potpuno neprihvatljive i pravno neutemeljene te ne odgovaraju činjeničnom
stanju. Politički zaključci u optužnicama neobjektivno i tendenciozno
prikazuju ne samo pripreme operacije »Oluja«, nego i šire ciljeve ukupne
državne politike.
-Što Vlada i Ministarstvo vanjskih poslova sad
namjeravaju učiniti?
=Očito je da ćemo za povijesnu istinu u »Oluji«, ali i o cjelokupnoj
borbi za neovisnost, bitku morati voditi i dobiti i u Haagu. Naravno,
hrvatska vlada usporedno s takvom političkom ocjenom kvalifikacija iz
optužnice stoji na stanovištu da se takve kvalifikacije trebaju pobiti
na međunarodnom legitimnom sudu. U tome ćemo procesu postupak voditi
na dva načina; osiguravajući pomoć i pravnu potporu optuženim generalima,
te intenzivnom diplomatskom aktivnošću.
Mi, naravno, cijenimo neovisnost sudstva pa time i Suda u Haagu, ali
je dugoročni interes Republike Hrvatske da ukupnoj međunarodnoj javnosti
prenese potrebu za objektivnim odnosom prema zbivanjima u novijoj povijesti
ovog dijela Europe. Na povijesnim netočnostima i prikrivanjima istine
teško je graditi stabilnost. Prava istina o Domovinskom ratu nije dakle
samo unutarnja potreba Hrvatske. Hrvatska, dakako, želi okrenuti novu
»europsku« stranicu svoje povijesti. Vrijeme je da i naše odnose sa
susjedima izvučemo iz etape »raspada Jugoslavije« i uvedemo u etapu
ulaska u Europsku uniju.
-Međutim, mnogi zločini su se nakon »Oluje« dogodili
i nisu bili sankcionirani?
=Nema nikakve dvojbe da je u to vrijeme bilo nepotrebnih, samovoljnih
i nesankcioniranih akcija. Vrijedilo bi provjeriti, ali čini mi se da
je u to doba pokrenuto više od 5000 sudskih postupaka i da je dio počinitelja
sankcioniran. Stvari, naravno, treba gledati u kontekstu tadašnjeg vremena,
što nikako ne opravdava ni jedan individualni zločin. U svakom slučaju,
neosporno je da operacija »Oluja« nije poduzeta s ciljevima kakvim ih
danas kvalificiraju dijelovi optužnice.
Nije potrebno osnivanje zajedničke ekološko-ribolovne zone na sjevernom Jadranu
-Obavili ste drugi krug trilateralnih razgovora
s Italijom i Slovenijom o gospodarenju Jadranom. Kako će izgledati konačno
rješenje?
=Trojni razgovori su nakon dva kruga došli u fazu u kojoj treba ponuditi
konkretna rješenja. Naši premijeri su nas ovlastili da utvrdimo koje
su to zabrinutosti Italije i Slovenije u vezi s proglašenjem ekološko-ribolovnog
pojasa i da razmotrimo moguća rješenja. Dosad se utvrdilo da naše talijanske
prijatelje brine pitanje ribolova, što je svakako važna tema na talijanskoj
unutarnjoj sceni. Naši slovenski prijatelji zainteresirani su prije
svega za pravne posljedice proglašenja pojasa uključujući utjecaj našeg
dijaloga o razgraničenju na moru.
Kolegama Logaru i Antonioneu sam rekao da je hrvatsko-talijansko-slovenski
trokut moguće jačati i snaženjem stranica tog trokuta. Dakle, neka pitanja
ostaju za bilateralne dogovore. Mislim da razgovori dobro napreduju,
a uskoro ćemo pokrenuti inicijativu za početak pregovora s Europskom
komisijom o ugovoru o ribolovu. Nadam se da će skori sastanci ministara
Rupela i Žužula pokazati napredak i o pitanju granice.
-Hoće li Hrvatska prihvatiti slovenski prijedlog za stvaranje zajedničke
zaštitne zone triju zemalja na sjevernom Jadranu?
=U ekološkoj zaštiti sjevernog Jadrana treba aktivirati već postojeće
komisije, a s obzirom na legalnu odluku Hrvatskog sabora, smatramo da
nije potrebno osnivanje zajedničke ekološko-ribolovne zone na sjevernom
Jadranu, kako je to predložila slovenska strana. Ostajemo spremni za
usklađivanje naše odluke sa susjedima, vjerujemo da ćemo dogovor postići
i nastaviti u pozitivnom ozračju s razgovorima.