S Hidom Biščevićem, državnim tajnikom u Ministarstvu vanjskih poslova, razgovarali smo nakon njegova povratka iz Pule gdje je s talijanskim kolegom Robertom Antonioneom i slovenskim Andrejem Logarom pokušao približiti suprotstavljena stajališta o ekološko-ribolovnim pitanjima na Jadranu.
-Je li u Puli postignut napredak u odnosu na prethodne
razgovore u Trstu i Portorožu, i ako jest, u čemu se on ogleda?
=Napredak je postignut toliko što je o tom iznimno važnom i osjetljivom
pitanju nastavljen potpuno otvoren dijalog i u duhu uzajamna povjerenja.
U diplomaciji je, u takvim okolnostima, važno otkloniti zamku blokade
ili prekida dijaloga. Napredak je i u samoj prigodi da prenesem svojim
kolegama tri temeljna hrvatska stava glede njihove zabrinutosti u vezi
sa zaštićenim pojasom. Prvo, odluka Sabora motivirana je ozbiljnom i
objektivnom zabrinutošću za zaštitu ribolovnog fonda u dijelovima Jadrana
koji su bili bez ikakva nadzora i otvoreni za nekontrolirani ili ilegalni
izlov, te ugrožavali vitalne interese ne samo hrvatskog ribarstva nego
i gospodarstva u cjelini. Drugo, odluka je posve na crti temeljnog stava
Europske komisije o širenju nacionalne jurisdikcije kao podlozi za kvalitetniju
zaštitu mora i biološkog fonda, dakako, uz suradnju i usklađivanje interesa
sa zainteresiranim zemljama, u ovom slučaju s Italijom i Slovenijom,
ali i s drugima. I treće, puna jamstva s hrvatske strane da modaliteti
primjene odluka Sabora neće ugroziti objektivne interese naših susjeda.
Na tim premisama je vođen razgovor i na tim će se premisama nastaviti.
-Kako će Hrvatska odgovoriti na signale iz EK
koja traži odgodu primjene zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP)
kao najbolje rješenje. Je li na koncu moguć takav ishod?
=Dopustite prvo da kažem kako je diplomatski rad, uz ostalo, u nas nerijetko
otežan i zbog "signala" koji prije završavaju u medijima negoli
se o njima povede ozbiljan interni diplomatski razgovor. No, to je dakako
mjera odgovornosti medija i nije na meni da je procjenjujem. Međutim,
Hrvatska je u stalnom diplomatskom kontaktu s Europskom komisijom, osobito
u ovim važnim danima uoči očekivanog mišljenja EK, pa je jedna od tema
i ZERP. No, uvjeravam vas, nema zahtjeva za odgodu primjene ZERP-a.
-Što je hrvatska strana konkretno predložila u
Puli i na kakvu je reakciju naišao taj prijedlog kod slovenske i talijanske
strane?
=Naš konkretan prijedlog moguće je sažeti na jednostavno načelo: zajednička
politika u zaštiti Jadrana. Moji kolege govore o zajedničkoj zoni u
sjevernom Jadranu. Ne ulazeći u motive takve inicijative, smatrali smo
korisnijim razmotriti spremnost na utvrđivanje zajedničke politike i
uspostavu regionalne suradnje. Prvo, priroda mora i sredine o kojoj
govorimo sama po sebi nameće regionalnu suradnju. Iz toga pak proizlazi
i logika zajedničke politike. Dogovor o zajedničkoj politici jamčio
bi jednake standarde u zaštiti ribolovnog fonda, u ekologiji, u primjeni
zakonodavstva, u organizaciji tržišta, pa ako hoćete, kako smo predložili
u Puli, i u širim gospodarskim aktivnostima - upravljanju lukama, uređenju
priobalja, sprječavanju incidenata i zagađenja, industrijskim zonama,
itd. U krajnjoj analizi, bez zajedničke politike teško je vidjeti što
znače i što pretpostavljaju zajedničke zone.
-Utječe li i na koji način hrvatski stav o zaštiti
i ribolovu na Jadranu u obliku proglašenog ZERP-a na ishod avisa EK
koji je u završnoj fazi?
=Izravno ne. Međutim, u politici uvijek postoji posredna povezanost
ili barem mogućnost posredna povezivanja. No, važno je naglasiti da
smo i u Puli od naših talijanskih i slovenskih prijatelja ponovno dobili
punu potporu što bržem ulasku Hrvatske u punopravno članstvo EU-a, pri
čemu je avis prvi korak.
-Je li u Puli bilo
razgovora i o obeštećenju esula i, ako jest, što je zaključeno?
=Ne, sve su tri strane suglasne oko jednog načela. Odnose s Italijom
nećemo opterećivati hrvatsko-slovenskim pitanjima, niti Sloveniju nekim
pitanjima iz naših odnosa s Italijom.