Hrvatski ministar vanjskih poslova u stalnom je vanjskopolitičkom angažmanu lobiranja u ključnim europskim sjedištima. Ovoga je tjedna posjetio tri grada – Dublin, London i Berlin. Razgovori s dužnosnicima britanske vlade poklopili su se vremenski s izvješćem glavne tužiteljice Haaškoga suda Carlom del Ponte Europskoj uniji i predstavnicima NATO-a, pa je bilo logično da će najviše vremena u razgovorima biti potrošeno na pitanje suradnje Hrvatske s Haaškim sudom. S hrvatskim šefom diplomacije razgovarali smo u zrakoplovu, na putu za Berlin, nakon njegovih razgovora s irskim ministrom vanjskih poslova Brianom Cowenom, britanskim ministrom obrane Jeoffom Hoonom i ministrom vanjskih poslova Jackom Strawom.
-Očigledno je da je ključna točka vaše ovotjedne
turneje bio posjet Londonu. Razgovarali ste s najvišim dužnosnicima
britanske vlade. Što je po vašem mišljenju najvažnije izdvojiti iz tih
razgovora ?
=S dužnosnicima britanske vlade imali smo različite razgovore, ti su
razgovori bili usmjereni prema različitim sadržajima i donekle različito
intonirani. Međutim, ukupno gledajući, mislim da se može istaknuti dobra
informiranost britanske vlade o onome što se događa u Hrvatskoj i u
regiji, i izrazita zainteresiranost Velike Britanije za ta događanja.
Mogla se osjetiti i jasna i snažna sklonost Velike Britanije prema procesu
proširenja Europske unije općenito, kao i jaka podrška uključivanju
Hrvatske u to proširivanje, i to dosta skoro. Uz to, u svim razgovorima
koje sam vodio, isticala se potreba da Hrvatska ispuni potrebne političke
kriterije.
-Tijekom puta često ste spominjali da bi Hrvatska
trebala imati ulogu mosta u regiji. Kako su to prihvaćali vaši sugovornici?
=Mislim da je to prihvaćeno jako dobro. Stekao sam dojam da je takva
zamisao prihvaćena u drugim državama ali i u Bruxellesu. Naša je zamisao
da predstavimo Hrvatsku kao svojevrsni model i pokretača regije. Ta
pozicija proizišla je iz objektivnih činjenica stanja u regiji. Hrvatska
vlada, sa svojom jasnom i odlučnom vizijom razvoja Hrvatske, i premijer
s jasnim i artikuliranjem te vizije, pokazuju da uistinu možemo biti
model i predvodnik te regije.
-Mnogi se još uvijek boje takve uloge Hrvatske
u regiji.
=Mislim da se takvom strategijom u isto vrijeme i najbolje odgovara
na jednu, ne jako zastupljenu ali ipak donekle prisu, prema kojoj bi
Hrvatsku ipak trebalo zadržati zajedno s ostatkom regije i tek onda
jednoga dana razmatrati je li cijela regija spremna za ulazak u Europsku
uniju i NATO.
Najteže je dokazati da nešto “nije”
-Nema sumnje da ste najviše vremena proveli razgovarajući
o suradnji s Haaškim sudom i o slučaju Gotovina. Što će hrvatske vlasti
učiniti sada, kada je rečeno da je za uspjeh potreban konkretan potez?
To ste, uostalom, i sami spomenuli nakon razgovora s britanskim ministrom
vanjskih poslova Jackom Strawom.
=Ni u jednom razgovoru nismo negirali spremnost hrvatske vlade na suradnju
s Haaškim sudom. No, inzistirali smo da se suradnja procjenjuje kroz
sveukupne odnose Hrvatske i Haaga, a ne izoliranjem nekog pojedinog
slučaja. Izoliranjem nekoga pojedinog slučaja uvijek se može naći neka
problematična situacija ili slučaj. Mi smo istaknuli sve pozitivno učinjeno
dosad kao i našu spremnost da nastavimo suradnju. Vjerujem da smo postigli
razumijevanje kada se radi o ukupnom ispunjavanju kriterija i o ukupnoj
suradnji.
-Carla del Ponte ipak je naglasila važnost stalne
komunikacije Hrvatske i Tužiteljstva u vezi s prikupljanjem informacija
o mjestu gdje se skriva optuženi haaški bjegunac Gotovina, odnosno s
dokazivanjem da se on ne nalazi u Hrvatskoj i ukazivanjem na to gdje
bi on mogao biti. Kako ćete, kao Vlada, odgovoriti na taj zahtjev?
=Nama je u interesu stalna razmjena informacija, jer najgora nam je
situacija kad netko govori da je general Gotovina u Hrvatskoj, a ne
navodi nikakve argumente tome u prilog. Na taj način možemo se naći
u situaciji beskonačnog dokazivanja. Inače, u životu je najteže dokazati
da nešto nije. Ako netko zna gdje je general Gotovina, neka izađe s
dokazima za to. S naše smo strane istaknuli, a to je s britanske strane
dobro prihvaćeno, ono što je izjavio potpredsjednik Vlade Andrija Hebrang.
-Jeste li još uvijek optimist i očekujete li da
će već ovoga proljeća Europska komisija dati pozitivno mišljenje o hrvatskoj
kandidaturi za punopravno članstvo u Europskoj uniji?
=Vjerujem da ćemo u ožujku ili travnju uistinu dobiti pozitivno mišljenje
Europske komisije. Već smo dobili neka uvjeravanja, a i razgovori u
Londonu nisu nas obeshrabrili. Nakon toga imamo još dva ili tri mjeseca
kad moramo dokazati da radimo na ispunjavanju političkih kriterija,
pa vjerujem da bi u lipnju odgovor Europskoga vijeća mogao biti afirmativan.
-Rasprava u NATO-u pokazala je da je i SAD-u izuzetno
stalo do suradnje Hrvatske s Haaškim sudom. Jesu li razgovori s američkim
ministrom obrane Donaldom Rumsfeldom išli u tom smjeru?
=Oni nisu išli u tom smjeru, no u razgovorima u Washingtonu i s ministrom
Powellom i drugim dužnosnicima američke administracije i ministrom Rumsfeldom
to je pitanje spomenuto, no to nije bila dominirajuća tema razgovora.
Nama je, međutim, potpuno jasno da je suradnja s Haaškim sudom condicio
sine qua non ispunjavanja kriterija, odnosno približavanja Hrvatske
Europskoj uniji i NATO-u. To ne mijenja našu ocjenu da smo u zadnjih
nekoliko tjedana napravili ogroman korak u približavanju NATO-u, prvo
posjetom ministra Rumsfelda Zagrebu, a onda i izrazito dobrim i prijateljskim
razgovorima s britanskim ministrom obrane Hoonom.
Od NATO-a se čeka jasna poruka
-Čini se da ste našli dobru formulu za jačanje
misije u Afganistanu – slanje timova za obnovu, što su od Hrvatske očekivali
i SAD i Velika Britanija...
=Riječ je o modelu o kojemu smo razgovarali i u Velikoj Britaniji. Mislim
da je riječ o dobrom modelu koji je Hrvatskoj prihvatljiv, koji neće
izazvati nikakve negativne reakcije javnosti ili bilo kojih političkih
snaga. Vlada se još nije odlučila, ali uskoro ćemo pripremiti nacrt
toga modela.
-Što Hrvatska može očekivati od summita NATO-a
u lipnju, u Istanbulu?
=Summit NATO-a nije predvidio raspravu o mogućim novim članovima, čak
ni referiranje o mogućim članovima. Summit bi eventualno mogao spomenuti
da, kad je riječ o širenju NATO-a, postoji i dalje politika otvorenih
vrata za one države koje su iskazale želju za kandidaturom. Jasno govoreći,
to je nama premalo. Mi tražimo više. Nije realno očekivati da ćemo dobiti
pozivnicu, jer to, opet velim, nije predviđeno, ali mislim da možemo
dobiti jasnu poruku kojom će se iskazati približavanje Hrvatske NATO-u
i koja će nam onda otvoriti perspektivu uključenja. Očekujemo da to
ne bude samo opće određenje, nego i jasno određenje o tome kako i kada.
Bitno je tko može bolje provoditi politiku
-Kod kuće ste pokrenuli i reorganizaciju Ministarstva
vanjskih poslova. Mislite li da ćete uspjeti organizirati diplomaciju
na profesionalnim temeljima?
=Uvjeren sam da je to nužno napraviti. Mi moramo podići efikasnost hrvatske
diplomacije jer jedino tako možemo postići vanjskopolitičke ciljeve
koji su vrlo ambiciozni. Nismo napravili neku revolucionarnu rekonstrukciju
Ministarstva, već ga činimo funkcionalnijim nego što je to trenutno.
Za efikasnost je važnije podići radnu disciplinu Ministarstva vanjskih
poslova i hrvatske diplomacije. Izuzetno sam zadovoljan svojim suradnicima.
Vjerujem da imamo dobar tim koji može na pravi način predstavljati Hrvatsku
u inozemstvu.
-Što onda nije dobro?
=Većim sam dijelom nezadovoljan stanjem u diplomaciji, u diplomatsko-konzularnoj
mreži u inozemstvu. Mislim da nema dovoljno radnoga elana i ambicije
da se ciljevi ostvare. Vjerujem da će hrvatski diplomati i svi službenici
u hrvatskoj ambasadi naprosto pratiti primjer vodstva države i Vlade
i Ministarstva vanjskih poslova.
-Što to znači?
=Od svojih suradnika tražim da rade s punom vjerom u uspjeh ali i punim
radnim angažmanom. Moj je stav da, ako oni vide da ja popuštam, imaju
i oni pravo popustiti. No, ja neću popustiti. Tražim da se angažman
prenese i na sve druge dijelove Ministarstva. Nadam se da ćemo u pozitivnoj
atmosferi uspjeti ostvariti ciljeve.
Došlo je vrijeme jače profesionalizacije hrvatske diplomacije
-Jeste li već odlučili o imenima ljudi koji će predstavljati Hrvatsku
na ključnim mjestima u svijetu?
=Ne bi bilo u redu, niti mogu govoriti o imenima. Mogu samo reći da
ćemo na svako mjesto pokušati poslati onoga tko može odgovoriti poslu
i zahtjevima toga mjesta.
Mislim da je došlo vrijeme jače profesionalizacije hrvatske diplomacije
– kroz radnu disciplinu ali i kroz primjenu pravila struke.
Imenovanje veleposlanika bit će vođeno odgovorom na pitanje tko u određenoj
državi u ovome trenutku može na najbolji način provoditi politiku Vlade
i države.